DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 35 <-- 35 --> PDF |
5 sekundi povisi tlak pare na 70 do 85 atm. temperatura 285". Naglim otvaranjem posebnog ventila na dnu valjkastog suda para uz snažnu eksploziju izlazi i pri tom razmrvi drvo na snopove vlakanaca ili na pojedinačna vlakanca. Sada se ta vlakanca izpiru u vrućoj vodi (70") i vode k napravama za pročišćavanje (rafineri) i napravama za prosijavanje, koje nedovoljno usitnjene svežnjeve vlakanaca izlučuju. Na to se masi doda zemnog voska ili parafina. Na posebnim napravama se ta kaša pretvara u široku vrpcu. Vlažna vrpca imade debljinu od 20 mm i širinu od 144 cm. Posebnim noževima vrpca se reže u ploče od 380 cm dužine. Ploče se transportiraju do hidrauličke preše. O visini tlaka kojim se tlače ploče ovise ´ehnička svojstva ploča. Ako se ploče tlače tlakom od 15—30 atm. nastaju težke i tvrde ploče. Kod manjeg tlaka proizvode se mekanije ploče. Fizikalna i tehnoložka svojstva nloča su znatna. Prostorna težina iznosi 1050 kg/m^ dakle volumen pora iznosi 33"´o. Debljina iznosi 3.2 do 8 mm. Mehanička svojstva su visoka i, što je još važnije, u svim smjerovima jednaka. Čvrstoća na tlak iznosi .´i45 kg/cm^. čvrstoća na vlak iznosi 335 kglcm^, čvrstoća savijanja oko 600 kg/cm=. Modul elastičnosti oko 65.000 kgicm^. Kod manjeg tlaka nastaju lakše i manje tvrde DiOČe na nr. nloče sa prostornom težinom od aOO kg/m^ (debljina 6.25 mml. Čvrstoća na tlak ovih ploča iznosi oko 110 kg/cm^. čvrstoća na vlak 35 kg!cm=. čvrstoća savijanja 115 kg|cm-. Ove se ploče zbog svoie soosobnosti za izolaciju i Dovoljnih mehaničkih svojstava sve više upotrebljavaju. Posebno je potrebno spomenuti ploč e od Ijepenke . koje se dobivaju Ijepljenjem poiedinih listova Ijepenki. Kao Ijenilo obično služi vodeno, staklo. Prostorna težina ovih ploča za građevne svrhe iznosi 550—700 kg/m´, čvrstoća savijanja 120—220- kg/cm´. Ove nloče mnogo više upijaju vlagti nego lake ploče. To im je glavna mann. Ima čitav niz postupaka po kojima se tvornički proizvode ploče iz drvnih vlakanaca. Danas su u upotrebi ovi postupci: Masonite, De fibrator, Fahrni, Biffar, Fibroplast i Zefasit. O njima ćemo kojom drugom zgodom nešto pobliže reći. Na tržište dolaze lake i težke ploče pod raznim trgovačkim imenima . Svako poduzeće daje svom proizvodu posebno ime. Ove se ploče dadu rezati, piliti, bušiti, frezati, prikivati. Ijepiti. žbukati, ličiti, tapetirati, furnirati i t. d. Upotrebljuju se kao sredstvo z.a izolaciju topline i zvuka, a težke ploče kao građevno tvorivo kod visokih gradnja, kod unutarnjeg uređenja stanova, poslovnica i radionica, kod gradnje pokućtva, karoserija, čamaca i t. d. Svjetska proizvodnja ploča iz drvnih vlakanaca za god. 1941. iznosila je oko 1 mil. m´. Od toga otpada na proizvodnju USA oko 60"/o. Proizvodnja ploča iz drvnih vlakanaca u Njemačkoj iznosila je zadnjih godina: (odina lake t 1932 250 33 1070 34 3110 35 3620 36 4910 37 5940 38 8050 39 15930 40 20390 41 24350 42 cea 28000 težke t — — — 450 650 2230 13740 26380 44670 72785 100000 To znači, da je u godini 1942. proizvedeno u Njemačkoj oko 25 mil. m^ težkih i 8,5 mil. m= lakih ploča.* I. H-t. * Za sada donosimo samo ovaj kratak pregled ovog tvoriva, dok je u pripremi oveći članak iz ovog područja. U r. IZ TEHNOLOGIJE DRVA Otrovnost nekih vrsta drva. Otrovnost drveta očituje se kod prerade, kod koje se stvara drvna prašina i kod koje dolazi do izparavanja u drvu sadržanih ulja. Redovno su ova otrovanja lake naravi i potječu pretežno kod prerade drva iz tropskih krajeva. Otrovnost drveta dolazi do izražaja naiviše u stolarskoj i tokarskoj preradi drveta, dal^le kod radova kod kojeg se stvara drvna nrašina i koju radnik udiše iz neposredne blizine, jer je kod ovih obrada drveta ovaj obično blizu nagnut nad samo drvo. Otrovnost drveta može doći do izražaja također i kod kemijske prerade drveta. Otrovnost drveta očituje se uglavnom na koži i u krvi. Na koži podražajima sluzokože, a u krvi nrodiranjem otrovne prašine kroz ogrebotine ili rane koje su u vezi s krvnim žilicama. Ova otrovanja krvi teže su naravi, a naročito, ako liječnik ne uoči pravi uzrok oboljenja. Od naših vrsti otrovno je drvo borovice, dok i jelovina može da izazove jače nadražaje sluzokože očiju, nosa i jednjaka. Jaku glavobolju, kao i slabost znade prouzročiti i šimširovina. Od tropskih vrsta drva kao otrovne utvr đene su razne vrsti »liepog« drveta kao satindrveta. tikovine, mahagonija, santalovine i si. Među do sada poznate najotrovnije vrste spada drvo s otoka Jave z.v. putjung. Otrovnost ovog drveta notječe od cijankalija, k´´;jeg se u odraslom drvetu nalazi oko 750 grama. Razumljivo je. da se kod prerade ovog drveta piljenjem, blanjanjem. brušenjem razvija prašina, koja i u najmanjim količinama udisana prouzrokuje srčani grč, poremećuje disanje ili proizvodi opću slabost. Nešto o drvu kao pogonskom sredstvu motora. Ako nemamo na razpolaganju jednu vrst drveta za pogon motora, tada se korisno mo.gu upotrebljavati samo mješavine od onih vrsta drveća, bukva-hrast-jasen. javor-briest-bagrem, breza-joha (jalša)-voćke. Lipovina i vrbovina nije dobra za upotrebu, dok se topolovina može upotrebljavati u ograničenim količinama. Cetinjasto drvo (crnoborovinu, jelovinu, smrekovinu) najbolje je svako za sebe upotrebljavati. Važno je kod drveta za pogon motora, da bude posve zdravo, te dobro prosušite s vlagom od najviše 25"/o. Mora biti isječeno u ko lei |