DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 34     <-- 34 -->        PDF

tzkorištavanJe drveta
PLOCE IZ DRVNIH VLAKANACA


Lake građevne ploče mnogo se upotrebljavaju
u graditeljstvu i unutarnjem ureaenju
sianova, poslovnica i radionica. Razlog njihovoj
Velikoj upotrebi nisu možda toliko njihova
tennoložka svojstva ..... okoinost, da se sv e
ove vrste ploča mogu proizvoditi
većinom iz drvnih odpadaka ili
iz manje vriednin sortimenata
drveta . Na tome je i osnovana narodnogospodarska
važnost ovih ploča.


iako se je veleobrt ovih ploča razvio tek u
najnovije vrieme, imadu one iza sebe dugu i
vrio zammivu prošlost. Kao prvi preteče ovih
ploča mogu se smatrati težki papiri, koji su se
u .. vieku pr. Krista u Japanu upotreDljavali
kao razdjelni zidovi. U Europi je u godim 1V72.
podieljen prvi patent Englezu Clay-u za proizvodnju
»papier mache. J drugoj polovici 1..


stoljeća imaaemo cio niz priedioga i podieljenih
patenata za proizvodnju građevnih ploča
iz organskih tvari. Ovom prilikom predaleko
bi nas dovelo, da navodimo sve te vrste građevnih
ploča. Prvi veliki proizvođači građevnih
ploča IZ drvnih odpadaka, slame, kukuruznih
klipova i drugih sirovina Dili su američka poduzeća
Insulite, Ceiotex i Masonite. Ovima proizvođačima
pridružili su se kasnije skandinavska,
njemačka, engleska i druga poduzeća.


Glavna odlika ovog novog građevnog tvoriva
Dila je svojstvo izolacije topline. Prirodni
volumen pora znatno je u ovim pločama povećan,
a time je smanjena vodljivost topUne.
Osim toga te su ploče dobro tvorivo za izolaciju
zvuka.


Imademo raznih vrsta lakih građevnih ploča.
One se prema današnjoj tehnici proizvodnje
mogu podieliti u tri skupine. U prvu skupinu
spadaju ploče, koje se proizvode iz talašike
(drvne vune, šuškej sa dodafkom (preko SO"/©)
raznih mineralnih tvari kao cementa, magnesita,
gipsa i t. d. Najpoznatije su herakiithploče.
U drugu skupinu dolaze ploče, koje se
proizvode iz drvnih vlakanaca sa nešto ljepila
(U—.lU´´/.). "U treću skupinu dolaze ploče, koje
se proizvode iz tzv. umjetnog drveta (piljevina
i drvno brašno sa raznim dodatcima).


U ovom prikazu bit će govora samo o proizvodnji
ploča iz drvnih vlakanaca.


Ploče iz drvnih vlakanaca diele
se prema prostornoj težini u lake i težke
ploče. Lake su ploče one sa prostornom
težinom do 500 kg/m^, a težke od 500 do
1050 kg|m^. Najnoviji njemački propisi (1942)
diele te ploče u:


a) ploče sa prostor, tež. od 250— 400 kg/m´,
b) „ „ „ „ „ 500— 750 kg^m^
c) „ „ „ „ „ 800— 900kg/m3,
d) „ „ „ „ „ 950—1000 kg^m^
e) „ ,; „ „ „ 1000—1050 kg/m´,


Drvna se vlakanca za proizvodnju ploča
dobivaju na razne načine: 1. mehaničkim brušenjem
(utrljavan-jem) drveta, kao kod proizvodnje
utrljanice (šlifa); 2. raztvaranjem dr


^veta kuhanjem sa raznim kemijskim spojevi


´dobivanja celuloze; 3. razmrvljivanjem malih
komadića drveta u svežnjeve vlakanaca ili pojedinačna
vlakanaca pomoću jake i nagle eksplozije
pare (Masonite-postupak).


Kao sirovina služe osim drvnih odpadaka,
slama, juta, neke vrste trava, odpadci papira,
odpadci pamuka, kokosova vlakanca, klipovi
kukuruza i t. đ.


Od naših vrsta drveća izkorišćuje se za pro


izvodnju ploča: četinjače, jasika, topola, a u


novije vrieme bukva i breza.


Kao ljepilo dodaje se umjetna smola. U no


vije doba dodaje se škrob, kazein i druga lje


pila i još neki dodatci do ..^/..


Usitnjavanje drveta na drvna vlakanca


običnim mehaničkim brušenjem (utrljavanjem)


upotrebljuje se samo kod mekanih vrta drveća


(topola, četinjače). Razširenije je razt varan je


drveta kuhanjem sa raznim kemijskim spoje


vima. Drvo se usitni, prosije i stavi u posebne


posude u kojima se kuha sa slabom natrij evom


lužinom (NaOH). Nakon kuhanja raztvor se


izpere i u posebnim mlinovima ili desintegra


torima razmelje u drvna vlakanca (defibrira).


Iz ovih se napravi kaša vlakanaca, koja sadrži


2—4»/o suhe tvari, odvodi u posebne naprave za


hvatanje kvržica, za razvrstavanje i t. đ. Ova


ko očišćena kaša vlakanaca dolazi u posude


gdje se kaši dodaje ljepila i mieša. Iz ovih se


posuda kaša vlakanaca odvodi u posebne na


prave gdje se na nizu val jaka stvara široka


vrpca od kaše. Takva prilično čvrsta i strđnuta


vrpca od vlakanaca sa oko 18°/o suhe tvari tlači


se i suši do 30—40´´/o suhe tvari. Nakon toga


sušenje se nastavlja u posebnim sušionicama,


gdje se u 2—3 sata osuši masa na l"/o vlage.


Osušena masa reže se u ploče određenih di


menzija.


Prostorna težina gotovih lakih ploča iz


drvnih vlakanaca kreče se između 200—400


kg/m´ i iznosi redovito oko 260 kg/´. Volumen


pora za ploče težine od 260 kg/m´ iznosi c =


260


= 100 — ..^/. Proizvode se u raznim


1560
dimenzijama. Debljina ploča iznosi 6 ... 25 mm,
najčešće 12,5... 15 mm. Vlaga takovih ploča
kreće se između 4 .. .BVo, u prosjeku .^/.. Bujanje
ploča u duljinu i širinu je neznatno. Bujanje
debljine je najveće i iznosi 4 ... 14"/o, u
prosjeku 10°/o. Čvrstoća savijanja kreće se
obično između 20 do 40 kg/cm^. Te ploče uslied
velikog volumena pora (83´´/.) imadu malu vodljivost
topline i zbog toga su dobro tvorivo za
izolaciju topline. Lake ploče dobro su izolaciono
sredstvo za zvuk.


Područje upotrebe težkih ploča u novije
vrieme sve se više proširuje, a potrošnja
im iz dana u dan raste. Težke ploče dobivaju
se iz ploča od vlakanaca djelovanjem visoke
temperature i tlaka. Prve takove ploče proizvodio
je američki Masonite-koncern, koji se
služi jednim posebnim postupkom defibracije
drveta. Osnov oVom postupku je patent Amerikanca
Lyman-a iz 1858. god. Industrijsko izkorišćivanje
toga već u zaborav palog, priedioga
usliedilo je tek 1925. godine po .. W. ..son-
u. Njemu je uspjelo nakon mučnih pokusa
i iztraživanja stvoriti postupak pomoću kojeg
se drvni odpadci svih vrsta mogu preraditi u
vriedni i oplemenjeni proizvod.


Drvo se usitni na duljinu od 2 cm zatim
prosije kroz sita sa otvorom od 2 cm, da se odstrane
sitniji komadići. Tako usitnjeno drvo
dolazi u posebni valjkasti sud tzv. top (eng.
gun, njem. Kanone). Taj sud imade 0,5 m promjera
i 1,5 m visine, dakle sadrži 280 litara.
Na poklopcu suda nalazi se otvor za punjenje,
a na dnu posebni ventil za brzo izpuštanje pare.
U napunjeni sud sa 90 kg usitnjenog drveta
pušta se para pod tlakom od 25 atm, temperatura
se povisuje na 220° i drži na toj visini
30—40 sekundi. Nakon toga se za vrieme od


160