DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 32     <-- 32 -->        PDF

TREĆE GODIŠTE ČASOPISA HOLZ ALS ROH- UND VVERKSTOFF


Časopis Holz als Roh- und Werks
t o 1 f iz 1942. godine donosi više zanimivih
priloga, koji su od neposredne koristi i za šumara
praktičara, pa se nadamo, da će ovaj prikaz
u savezu s već prije objavljenim prikazima
naći mjesta u knjižnicama ustanova uprava
šuma i drvarskih poduzeća, a naročito državnih.
Aktuelnost, zanimivost, kao i raznolikost
iz svog područja priloga ovog mladog časopisa
razabrat ćemo i iz ovog kratkog prikaza, koji
se često ograničuje samo na navođenje naslova
tih prikaza.


Siečanj 1942.


F. Kollmann: Holzforschung und
neuzeitliche . o 1 z v e r w e r t u n g in
Deutschland. Autor u ovoj razpravi izlaže
kratki poviestni pregled o drvu kao građevnom
tvorivu, razvoj iztraživanja drveta u
Njemačkoj, njegovo pojmovno razčlanjenje u
bioložko-anatomsko, kemijsko i fizikalno-mehaničko
područje. Opširno je prikazano uređenje
suvremenog instituta za iztraživanje drveta,
nadalje je prikazana organizacija i financiranje
iztraživanja drveta u Njemačkoj, kao i
lezultati iztraživanja i njihova važnost za pojedina
područja upotrebe. Konačno navodi
takve ustanove kod Niemaca i drugih naroda:
u Njem. čkoj radi na iztraživanju drveta
Reichsanstalt fiir Holzforschung, Eberswalde;
u Francuskoj Laboratoire central d´essais des
bois. Pariš, u Engleskoj Forest Products Research
Laboratory, Princes Risborough, u USA
Forest Products Laboratory iVIadison, u Sovjetskoj
Uniji Centralni! naučno-isledovatelskii
institut po mehaničeskoi obrabotke dereva
(CNIIMOD), Moskva.


Veljača—Ožujak


F. Kollmann, Vergutete Holzer
und holzartige Bau- und W e r k s
t o f f e. Nakon uvodnih napomena o izradi
novih njemačkih propisa DIN 4076 prikazana
su svojstva i upotreba raznih oplemenjenih
prerađevina iz punog drveta, furnira, talašike,
drvnih odpadaka i drvnih vlakanaca. Opisane
su vrste drveta iz kojih se proizvode te prerađevine
kao i razne vrsti ljepila. Ov e prera đevine
se di^le u četiri skupine:
u prvu skupinu idu sve prerađevine iz punog
drveta, u drugu sve one prerađevine dobivene
ili Ijepljenjem ili Ijepljenjem i tlačenjem furnirskih
listova; u treću skupinu spadaju sve
prerađevine iz talašike i drvnih otpadaka; a
četvrtu skupinu tvore prerađevine iz drvnih
vlakanaca. U prvu skupinu spadaju:
drvo tlačeno u jednom ili dva smjera (lignoston);
tlačeni furniri, savijeno drvo i impregnirano
drvo. Sredstva za impregnaciju
ili mjenjaju fizička svojstva drva (mineralne
otopine, metalne soli, umjetne smole, ulja, parafin)
ili povisuju njegovu trajnost t. j . štite
ga od napadaja gljiva, insekata kao i od upa-
Ijivosti (razne soli težkih metala kao sublimat,
cinkov klorid, bakarni sulfat; razni halogeni
spojevi, katranska ulja, soli arsena, spojevi
amonijaka, alkalija, vodeno staklo itd.). U
drugoj skupini nabrojene su one prerađevine
koje se dobiju Ijepljenjem furnira,
jedna se dobiva Ijepljenjem Ijuštenih furnira
(Schichtholz), smjer je paralelan sa vlakancima,
tek se za 10"/o debljine dozvoljava smjer
okomit na vlakanca; ostale su prerađevine ove
skupine šperovano drvo, stolarske ploče, zatim
sve one furnirske ploče, kod kojih su pojedini
furnirski listovi tako međusobno Ijepljeni da
vlakanca tih furnirskih listova tvore zviezdu
(Sternholz); napokon u ovu skupinu spadaju i
one ploče kojima je sredica iz raznih tvari za
punjenje ili u vidu raznih konstrukcija kao
valova, saća i rešetaka. U trećoj skupini
nabraja ploče iz talašike (lignolith, klimalith,
frankotekt, lenzolith, hincolith, torfotekt, saalith,
thermolith, erulith, padelith, arbolith,
edastit, benkerith, karrolith, duralith itd.); razne
tlačene tvari iz talašike i drvnih otpadaka
(organit, naturit, holbeto-ploče, grampalith, surol,
doloment, rukolith, wegelith, xylolith, scobilith,
contrasdnit, AR-TE-ploče itd.); razni
proizvodi dobiveni iz tekućih ili kašastih masa
drvnih otpadaka sa pretežno mineralnim ljepilima
(Steinholz, Holzzement); tekuće mase
drvnih otpadaka sa pretežno organskim ljepilima
(Holzkitt). U četvrtu skupinu spadaju
ploče iz drvnih vlakanaca (vlaknaste ploče).
One se diele u ploče za izolaciju i tvrde
ploče ili prema težini u a) lagane 150—450
kg|m3; b) polutvrde 450—700 kg/m^; c) tvrde
700—1050 kg/m« i d) osobito tvrde iznad 1050
kg|m^. Od poznatijih vrsta spomenut ćemo:
atex-ploče, homogen-ploče, gutex-ploče, hermaltex-
ploče, izotex-ploče, kapag-ploče, zefasit-
ploče itd. U ovu skupinu spadaju još ploče
iz Ijepenke (tropla-ploče, eka-ploče itd.); ploče
iz drvnih vlakanaca i raznih mineralnih sastojaka
(eternit-, torfit-, fulgurith-, angelith-, fibrola-
ploče); napokon ovamo spadaju i ploče
dobivene Ijepljenjem ploča iz drvnih vlakanaca
na izolaciju i ploča iz drvnih vlakanaca i
mineralnih sastojaka.


Prilog. L. Vorreiter-a: Gehartete
und mit Metali oder Ol getrankte
Holzer predstavlja izvještaj o
fizičkim, mehaničkim i kemijsko-tehničkim iztraživanjima
lignostona, lignofola´, drveta impregniranog
metalima i uljem, a opisana je i
upotreba ovih prerađevina oplemenjenog drveta.
W. . li c h u svom članku Z e i t- und
Dauerfestigkeit von Lagenholz
e r n iznosi rezultate istraživanja o izdržljivosti
prerađevina dobivenih Ijepljenjem i tlačenjem
furnirskih listova. .. . r a u s u prilogu
Entwicklung und Moglichkeiten
des deutschen Holzfaserp
1 a 11 en-Mar k t e s, daje pregled o razvoju
uvoza i proizvodnje ploča iz drvnih vlakanaca
u Njemačkoj, pa iznašaju uslove daljnjeg razvoja
na tržištu vlaknastih ploča. Prema izvodima
pisca moguće je i potrebno povećanje proizvodnje
tvrdih vlaknastih ploča.


Ljepila, koja se upotrebljuju kod proizvodnje
vlaknastih ploča (škrob, kazein, tutkalo,
kaučuk, umjetne smole) prikazane su u članku


A. Wilke-a: Das Bindemittel in der
Faserplattenfertigung.
Travanj 1942.


Broj od travnja posvećen je upotrebi drveta
kod izgradnje zrakoplova, i to s ova 4 članka;


A. Hauber : Normung von Kiefernholz im
Flugzeugbau; .. Oehlmann : Reihenfertigung
von Flugzeugzellenteilen aus Holz, A.
Ylinen : Die Anwenđung von Holz in Flugzeugbau
Finlands, te W. Kuch : Holz lm Italienischen
Flugzeugbau.
Članci .. Oehlmann-a i W. Kiich-a daju
obćeniti pregled upotrebe drveta kod izgradnje
zrakoplova, A. Ylinen-a prikazuje naročito upotrebu
finske borovine i šperploča iz brezovine,
a A. Hauber-a borovine u izgradnji ovog najnovijeg
prevoznog i borbenog sredstva. Borovina
za gradnju zrakoplova podieljena je u dva
razreda: 1. razred s prosječnom čvrstoćom pritiska
od 400 kg/cm2, i 2. razred s prosječnom
čvrstoćom pritiska od 480 kg,´cm^.


158