DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 32 <-- 32 --> PDF |
TREĆE GODIŠTE ČASOPISA HOLZ ALS ROH- UND VVERKSTOFF Časopis Holz als Roh- und Werks t o 1 f iz 1942. godine donosi više zanimivih priloga, koji su od neposredne koristi i za šumara praktičara, pa se nadamo, da će ovaj prikaz u savezu s već prije objavljenim prikazima naći mjesta u knjižnicama ustanova uprava šuma i drvarskih poduzeća, a naročito državnih. Aktuelnost, zanimivost, kao i raznolikost iz svog područja priloga ovog mladog časopisa razabrat ćemo i iz ovog kratkog prikaza, koji se često ograničuje samo na navođenje naslova tih prikaza. Siečanj 1942. F. Kollmann: Holzforschung und neuzeitliche . o 1 z v e r w e r t u n g in Deutschland. Autor u ovoj razpravi izlaže kratki poviestni pregled o drvu kao građevnom tvorivu, razvoj iztraživanja drveta u Njemačkoj, njegovo pojmovno razčlanjenje u bioložko-anatomsko, kemijsko i fizikalno-mehaničko područje. Opširno je prikazano uređenje suvremenog instituta za iztraživanje drveta, nadalje je prikazana organizacija i financiranje iztraživanja drveta u Njemačkoj, kao i lezultati iztraživanja i njihova važnost za pojedina područja upotrebe. Konačno navodi takve ustanove kod Niemaca i drugih naroda: u Njem. čkoj radi na iztraživanju drveta Reichsanstalt fiir Holzforschung, Eberswalde; u Francuskoj Laboratoire central d´essais des bois. Pariš, u Engleskoj Forest Products Research Laboratory, Princes Risborough, u USA Forest Products Laboratory iVIadison, u Sovjetskoj Uniji Centralni! naučno-isledovatelskii institut po mehaničeskoi obrabotke dereva (CNIIMOD), Moskva. Veljača—Ožujak F. Kollmann, Vergutete Holzer und holzartige Bau- und W e r k s t o f f e. Nakon uvodnih napomena o izradi novih njemačkih propisa DIN 4076 prikazana su svojstva i upotreba raznih oplemenjenih prerađevina iz punog drveta, furnira, talašike, drvnih odpadaka i drvnih vlakanaca. Opisane su vrste drveta iz kojih se proizvode te prerađevine kao i razne vrsti ljepila. Ov e prera đevine se di^le u četiri skupine: u prvu skupinu idu sve prerađevine iz punog drveta, u drugu sve one prerađevine dobivene ili Ijepljenjem ili Ijepljenjem i tlačenjem furnirskih listova; u treću skupinu spadaju sve prerađevine iz talašike i drvnih otpadaka; a četvrtu skupinu tvore prerađevine iz drvnih vlakanaca. U prvu skupinu spadaju: drvo tlačeno u jednom ili dva smjera (lignoston); tlačeni furniri, savijeno drvo i impregnirano drvo. Sredstva za impregnaciju ili mjenjaju fizička svojstva drva (mineralne otopine, metalne soli, umjetne smole, ulja, parafin) ili povisuju njegovu trajnost t. j . štite ga od napadaja gljiva, insekata kao i od upa- Ijivosti (razne soli težkih metala kao sublimat, cinkov klorid, bakarni sulfat; razni halogeni spojevi, katranska ulja, soli arsena, spojevi amonijaka, alkalija, vodeno staklo itd.). U drugoj skupini nabrojene su one prerađevine koje se dobiju Ijepljenjem furnira, jedna se dobiva Ijepljenjem Ijuštenih furnira (Schichtholz), smjer je paralelan sa vlakancima, tek se za 10"/o debljine dozvoljava smjer okomit na vlakanca; ostale su prerađevine ove skupine šperovano drvo, stolarske ploče, zatim sve one furnirske ploče, kod kojih su pojedini furnirski listovi tako međusobno Ijepljeni da vlakanca tih furnirskih listova tvore zviezdu (Sternholz); napokon u ovu skupinu spadaju i one ploče kojima je sredica iz raznih tvari za punjenje ili u vidu raznih konstrukcija kao valova, saća i rešetaka. U trećoj skupini nabraja ploče iz talašike (lignolith, klimalith, frankotekt, lenzolith, hincolith, torfotekt, saalith, thermolith, erulith, padelith, arbolith, edastit, benkerith, karrolith, duralith itd.); razne tlačene tvari iz talašike i drvnih otpadaka (organit, naturit, holbeto-ploče, grampalith, surol, doloment, rukolith, wegelith, xylolith, scobilith, contrasdnit, AR-TE-ploče itd.); razni proizvodi dobiveni iz tekućih ili kašastih masa drvnih otpadaka sa pretežno mineralnim ljepilima (Steinholz, Holzzement); tekuće mase drvnih otpadaka sa pretežno organskim ljepilima (Holzkitt). U četvrtu skupinu spadaju ploče iz drvnih vlakanaca (vlaknaste ploče). One se diele u ploče za izolaciju i tvrde ploče ili prema težini u a) lagane 150—450 kg|m3; b) polutvrde 450—700 kg/m^; c) tvrde 700—1050 kg/m« i d) osobito tvrde iznad 1050 kg|m^. Od poznatijih vrsta spomenut ćemo: atex-ploče, homogen-ploče, gutex-ploče, hermaltex- ploče, izotex-ploče, kapag-ploče, zefasit- ploče itd. U ovu skupinu spadaju još ploče iz Ijepenke (tropla-ploče, eka-ploče itd.); ploče iz drvnih vlakanaca i raznih mineralnih sastojaka (eternit-, torfit-, fulgurith-, angelith-, fibrola- ploče); napokon ovamo spadaju i ploče dobivene Ijepljenjem ploča iz drvnih vlakanaca na izolaciju i ploča iz drvnih vlakanaca i mineralnih sastojaka. Prilog. L. Vorreiter-a: Gehartete und mit Metali oder Ol getrankte Holzer predstavlja izvještaj o fizičkim, mehaničkim i kemijsko-tehničkim iztraživanjima lignostona, lignofola´, drveta impregniranog metalima i uljem, a opisana je i upotreba ovih prerađevina oplemenjenog drveta. W. . li c h u svom članku Z e i t- und Dauerfestigkeit von Lagenholz e r n iznosi rezultate istraživanja o izdržljivosti prerađevina dobivenih Ijepljenjem i tlačenjem furnirskih listova. .. . r a u s u prilogu Entwicklung und Moglichkeiten des deutschen Holzfaserp 1 a 11 en-Mar k t e s, daje pregled o razvoju uvoza i proizvodnje ploča iz drvnih vlakanaca u Njemačkoj, pa iznašaju uslove daljnjeg razvoja na tržištu vlaknastih ploča. Prema izvodima pisca moguće je i potrebno povećanje proizvodnje tvrdih vlaknastih ploča. Ljepila, koja se upotrebljuju kod proizvodnje vlaknastih ploča (škrob, kazein, tutkalo, kaučuk, umjetne smole) prikazane su u članku A. Wilke-a: Das Bindemittel in der Faserplattenfertigung. Travanj 1942. Broj od travnja posvećen je upotrebi drveta kod izgradnje zrakoplova, i to s ova 4 članka; A. Hauber : Normung von Kiefernholz im Flugzeugbau; .. Oehlmann : Reihenfertigung von Flugzeugzellenteilen aus Holz, A. Ylinen : Die Anwenđung von Holz in Flugzeugbau Finlands, te W. Kuch : Holz lm Italienischen Flugzeugbau. Članci .. Oehlmann-a i W. Kiich-a daju obćeniti pregled upotrebe drveta kod izgradnje zrakoplova, A. Ylinen-a prikazuje naročito upotrebu finske borovine i šperploča iz brezovine, a A. Hauber-a borovine u izgradnji ovog najnovijeg prevoznog i borbenog sredstva. Borovina za gradnju zrakoplova podieljena je u dva razreda: 1. razred s prosječnom čvrstoćom pritiska od 400 kg/cm2, i 2. razred s prosječnom čvrstoćom pritiska od 480 kg,´cm^. 158 |