DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 30 <-- 30 --> PDF |
sobna za trajnu gospodarstvenu proizvodnju ničtvo) j šumskoj površini po jednom stasamo onda, ako obzirom na svoj rasni sastav novniku (SI. 2. i 3.) predstavlja jednu vrlo kopodpuno zdrava. Polazeći od ovog načela doristnu tehničku novost u načinu prikazivanja nosi Wolfgang Langne r (Berlin) svoje konbrojitbenih podataka. kretne priedloge pod naslovom: PITANJE Autor polazi od poznate čtnjenice, da se daSTABALNIH RASA U ETTROPSKOJ ŠUMI našnje prilike šumskog gospodarstva u Hrvat( Die Frage der Baumrassen im europaischen skoj mogu pravilno ocieniti samo onda, ako se Walde). uvaži poviestna evolucija naše kulture i na Pravilo, da svaka pojedina stabalna vrsta šeg gospodarskog života. Smještaj naše zemlje umanjuje svoju proizvodnu sposobnost, ako na razmeđu Iztoka i Zapada, Srednje Europe dođe na neprikladnu stojbinu, vriedi obćenito i i Mediterana, uzrokom je mnogim ratovima, za pojedine rase unutar jedne stabalne vrste. vjerskim i kulturnim sukobima te čestim miDapače, tu je potvrda ovog pravila još vidljigracijama. Sva ta sbivanja nisu mogla ostati vija i teža. Kako se kao najprikladnije imalu bez snažnog utjecaja na obći gospodarski život, / smatrati domaće lokalne vrste a ne importi-a napose na šumarstvo. Živi svjedok ovih sudrane, to se prirodni rasni poredak (Die natiir-bonosnih utjecaja jesu ogoljele kraške planine liche rassische Ordnung) ima shvatiti kao najdinarskih Alpa, čije pošumljenje zahtieva navažnija predpostavka za proizvodnu sposobporan dugotrajni rad kroz više pokoljenja. Venost šume. Međutim, koliko god je ova činjeliki dio današnjih kraških golieti bio je nekad nica od presudne važnosti, mora se priznati, obrašten šumom. Nu glavna nedaća nije samo da joj se tek u novije vrieme poklanja dolična u postojećim golietima, već i u činjenici, da pažnja. Nastojanje, da se što više smanje trošborba protiv šume traje još i današnji dan i kovi uzdržavanja lokalnih rasadnika a donekle to upravo na planinama kraškog visočja. i potežkoće kod nabave i sabiranja sjemenja, Glavni je razlog neuređeno stanje socialnouzrokom je uvađanju tuđih neprilagođenih gospođarskih odnosa. Upravo naime u tim tirasa. Prirodna je posljedica osjetljivi poremećaj pično šumskim i stočarskim krajevima vlada u rasnom poredku i goleme štete u proizvodnoj prenaseljenost radi nedostatka obradivog zemsposobnosti šume. ljišta a pogotovo radi velikog: nataliteta brd Trebalo je mnogo napornih pojedinačnih iz-skog stanovnlčtva, daleko većeg nego kod nipitivanja i zajedničkog rada nauke i prakse zinskog pučanstva. na gotovo čitavom europskom kontinentu, da Nadalje autor navodi važnije brojitbene pose dođe do spoznaje, kako domaća lokalna datke o površini šuma, smještaju većih šumvrsta mora u svakom slučaju ´imati prednost skih kompleksa, odnosu posjedovnih kateg´opred stranom. Nu poslije toga suradnja raznih rlja, obradivom zemljištu, stočarstvu i pilaeuropskih zemalja u ovom poslu nije na žalost nama. Gromadni je prirast daleko manji od doniela nikakovog većeg uspjeha. S tog je raznormalnog, što je posljedica nepravilnog odloga godine 1924. došlo u njemačkom Reichu nosa između prirašćivanja i izkorlšćivanja. Da do osnivanja posebnog odbor a z a deter se uzpostavi ravnoteža između oba ova fakminaciju šumskog sjemenja (Haupt-tora potrebno je provesti dvije vrste mjera: ausschuss fiir forstllche Saatanerkennune), koji ograničenje sječa i povećanje prirasta. U tu je opet, sastavljen od dobrovoljnih članova, svrhu stoje državnim vlastima na razpoložeriju mogao pokazati tek pojedinačne uzpjehe u dva sredstva i to neposredne oblastne mjere nekim krajevima. Bila je sve očitija potreba i zahvat u dosad slobodan način gospodarenja državne Intervencije. Do te je konačno i došlo te posredne mjere putem promišljene promičbe u obliku zakonske odredbe od 13. prosinca 1934. i poučavanja. (Forstliches Artgesetz). Ovaj zakon čini danas Velika su nesreća za naše šume bili t. zv. osnov svih njemačkih šumarskih rasnih normadugoročni ugovori, na temelju koiih su kroz tivnih pronisa, pa ga autor i reproducira u nedeceniie ogromni šumski prostori bili izručeni kojim važnijim točkama. Ipak po mišljenju izkorištavanju u korist stranih glavničara. Tek pisca podpun uspjeh ovog pokreta može đo-dolazkom nove države konačno je uklonjena nieti jedino međunarodna suradnja, utemeljena ova nedaća. na uzajamnom povjerenju. Stoga i stavlja dePrikazujući stanje i izglede razvoja šumtaljan nriedloa: za ustrojstvo jedne ovakove skog veleobrta autor se osvrće na podržavkolaboracije uzimajući za osnov temeljne diljenje nekih većih šumsko - veleobrtnih podurektive, koje su sadržane u nanutku za prozeća, koja su prije bila izključivo u rukama vedbu RDomenutosr zakona (Anweisun8r. allge-Židova. Ovim vrlo važnim korakom a napose melne Richtlinien) od 22. studenog: 1938. Drugi preuzimanjem uprave i nadzora nad svim šuse dio priedloara sastoji u nacrtu kontrole izvrmama u državi te uređenjem drvnog´ tržišta šavanja jednog: ovakovoPT međudržavnog: euron-po njemačkom uzoru udareni su prvi temelji skosr sporazuma. Svakako bi ovakova kontrola nove epohe u hrvatskom šuma.rstini. trebala doći u nadležnost šumarskih vlasti. AH 5. Daljnja, razprava u ovom broju »Internaravno, u tom slučaju bile bi notrebne veće sylva« potječe od Dr. Ing. L u n c z Geze, pri reforme postojećih zakona u cilju poieđnostavljenja administracije, što bi 1 inače bilo nužd-1 U mjesečniku »Mittellungen der Deutschen no provesti u g´otovo svim europskim zemljama. Handelskammer in Kroatien« br. 10. iz 1942. 4. Nakon Preindiovos Drikaza šumarstva god. pod naslovom »Die Forst- unđ Holzwirt- Nezavisne Države Hrvatske namienienog nie-schaft Kroatiens«. Pisac ovog prikaza hrvatrnačkoi iavpnsti-i te Drika^^a Dra I. Horvata u skog šumskog i drvnog gospodarstva je Ferd. Zeitschrift fiir Weltfnrstwirtschaft«.2 ovai brci P r e i n d 1, svoiedobni glavni ravnatelj austrijTr^ tP´^;v^.^´= Drod m°´Timarodnu javnost đ´^nosi skih saveznih šuma, a sada glavni ravnatelj u nrpglprl b*´\r. č´irnarG+va ^´^´ oera nrof. .. TVT a -drvarskom poduzeću »Slaveks d. d. za šumski rinović a (Zagrebi pod naslovom: ZADAoK veleobrt« u Zagrebu. Između ostalog pisac je RTJMARSKE POLITIKE TJ HRVATSKO.! zauzeo naročito protivan stav izkori- CAufgaben der PorstwirtschaftsDolitik in Kroa-š tavan i u državnih šuma u vJa tien). članak je obložen nreg´lednnm kartom p t i t o j režiji, jer da »izkustvo pokazuje, šumovitostl, mnog-im tabelarnim brniitbenim da je državni aparat skuplii 1 teže pokretljiv nreg:Iedima te usnielim crtežima i fotosnim-nego posebnlčki drvni veleobrt«. kama. što mu daje poseban dokumentarni 2 Ing. Ivo Horvat: Das Forstwesen Kroaznačai. Naročito konstrukciia grafikona o potiens. eine statistlsche Darstellung. Zeitschrift stotku šumovitosti (razpodjela šuma i stanov-ftir Weltforstwirtschaft, Bd. IX, Heft 7/8. 156 |