DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 28 <-- 28 --> PDF |
kako liepo veli narod — zaorana krv njegova oca i njegovih djedova. Savezno s time idu i sve naše gospodarske politike u šumarstvu i rudarstvu, jer je povećanje naše veleobrtne proizvodnje skoro najviše vezano na mogućnost izkorišćavanja šuma i ruda. i niz nuzproizvoda, koii iz tog proizlaze. Istina, ovaj dio naše narodne proizvodnje najviše osjeća ratne potežkoće i to izravno na terenu tako i u sa- n-iom prometu. Politikom ciena. čije se djelovanje nsobito ođrazuie na narodnoj valuti nastojimo, što je više moguće zaustaviti svako Dovišenje. ali s druge strane pazimo, da se kod toga ne ukoči obća narodna proizvodnja. Kod obćeg oblikovania ciena potrebno je polaziti od same nroizvodnje, a to je moguće samo. ako veleobrtna Droizvodnja bude što jetfinija i to tako da se što više proizvodi u istom vremenu i s istim radnim snagama. Onemogućiti će se nastojanje nojedinaca. koji su do sada kupovali što skuDlju robu i sirovine, jer im ie tako bila omogućena i veća zarada, buduć da je zarada bila određena u postotcima. U tom smislu ne će više dozvoljavati, da se glavni dio zarade određuje u postotcima, jer se samo tako može suzbiti navedeno nastojanje kupovanja što skunlje robe. Politika ciena može biti podDuna i uznješna samo onda. ako iztovremeno nadzire cielokupnu nroizvodniu. razpodjelbu i potrošnju. To je moguće postići usavršavanjem postavljenog sustava u najužoj vezi s zaustavlianjem nadnica i plaća, koje se opet predbježno temelje na pravilnom djelovanju naše prehrane. Ova će se pitanja rješavati u najužoj povezanosti sa našom družtvovnom politikom, jer je u unrav- Ijanom gospodarstvu svaka gospodarska mi era uvjetovana družtvovnim gibanjima i zaštitom družtvovnih nrobitaka cjelokurme zaiednice, a ne samo nojedinaca ili pojedinih stališa. Savjest i dužnost mi nalaže, da se ovom "rilikom osvrnem i na rad nekih pojedinaca, i^oji u svom dielovanju u pohleni za bogatstvom, u časovitoj ratnoj konjunkturi prelaze preko probitaka zajednice i borbe naroda. Stanoviti poremećaj, a negdje i trenutačno nedjelovanje narodne obskrbe dalo je mogućnost, da pojedinci mimo zakona iskoriste to u svoje vlastite probitke. Ima ljudi, koji se danas obrtimice bave kriomčarenjem bilo kakove robe, te na taj način umjetno stvaraju visoke Sviptli Drim .i pri ciene. Te ljude nalazimo kod mnogih stališa, na žalost neki nose 1 naslov hrvatskog priradnika. U ovo vrieme, oni su najviše neprijatelji gospodarske slobode svoga naroda, jer onemogućuju svom vlastitom narodu pravednost u obskrbi što je danas, pokraj oružane snage, najveći zadatak državnog vodstva. Ti su ljudi ne samo na štetu zdravog i poštenog prirađnika, obrtnika, radnika i seljaka, već su začetnici i širitelji korupcije i često daleko gori od onih, koje je zaslugom borbe poštenih hrvatskih sinova bilo potrebno onemogućiti u njihovom ne narodnom radu. No dok s jedne strane neprijatelj naše narodne slobode i gospodarske samostalnosti želi najbezđušnije uništiti gospodarska dobra hrvatskoga naroda, dotle s druge strane, usprkos sviju potežkoća, hrvatski narod dokazuje svoju gospodarsku sposobnost i životnu snagu. Svaki onaj, koji malo poznaje prilike, u kojima danas djeluje hrvatsko, gospodarstvo, mogao se je uvjeriti, kako je ono sposobno, da samostalno živi i kolike nam ogromne mogućnosti razvitka i stvaranja blagostanja daje naša domovina. Svi pojedinci, kojima nije u probitku gospodarska samostalnost hrvatskog naroda, moraju uvidjeti, da je njihova borba bezuspješna, da hrvatski narod na cjelokupnom području svoje Države uzpostavlja svoju upravu, kako bi u miru mogao izgrađivati svoje gospodarstvo i tako doprinositi koristan udio gospodarskoj suradnji europskih naroda. Sve su to najvažnija pitanja, s kojima ulazimo u treću godinu obstanka i djelovanja našeg samostalnog gospodarstva, i koja će velikim naporom i borbom sviju nas naći svoje pravo rješenje. Suradnjom sviju stališa, a nanose djelatnim sudjelovanjem našega seljačtva i radničtva, vođeni načelom, da su probitci zajednice iznad probitaka nojedinaca. koja u današnja vremena u borbi našega naroda mora biti daleko veća i protkana dubokom sviesti i nacionalizmom, hrvatski narod, dokazuje svoju gospodarsku sviest i gospodarsku sposobnost svoje vlastite države. Puni pouzdanja u Boga i u mudro vodstvo Poglavnika, okriepljeni tolikim žrtvama, koje su iz koljena u koljeno kriepile i uzdržavale naše narodno biće, pa uz pomoć svojih velikih saveznika i prijatelja hrvatski narod ulazi^sa svojim gospodarstvom u treću godinu odlučujući čvrsto uložiti svu svoju snagu, da svoje gospodarstvo, svojim sjiagama izgrađuje i čuva. USPOMENI SIME BALENA 7. travnja o. g. preminuo je na Sušaku šumarski oficijal um . Si me . a 1 e n. Skroman radnik, ali svietao primjer, kako se dobrom voljom može mnogo učiniti i kad bi Sime Balen imao samo nekoliko sliednika naš sivi Krš za kratko \´rieme zaodjeo bi se zelenim plaštem obnovljene šume. kao prvog nosioca i najglavnijeg stupa svega gospodarskog života na našem Kršu. Sime Balen bio je onaj, koji je misao svog oca ..riše seljaka-samouka o potrebi kao i o mogućnosti pošumljavanja goleti krša. priveo na djelo u branjevinama Šator — Veliki Vrh i Tomišina Draga na domaku svog rodnog mjesta Krmpote, u kojima je služio neprekidno blizu 30 godina. Zelene oaze u krmpotskoj obćini, u kojoj je Sime Balen 1865. god. ugledao svietlo ovog svieta, vječan su spomenik ovog nenametlji vog radnika na narodnoj niivi. radnika na kakovima nočiva narod i država. Zato nije neobično, da i jedan od njegovih sinova, nastavlja, možemo s punim pravom reći. šumarsku tradiciju svoje obitelji, te posvećuje svoj život zelenoj struci, a svoj rad naročito ulaže u zgradu, kojoj su temelje udarali njegov djed .. rlša i otac Sime, u pošumljavanje goleti hrvatskoga krša. Taj sin jest P r o f. Dr J o s i p . a1 e n, današnji ministar narodnog gospodarstva, koji zaokruženo i s ispravnim načelima , pisano djelo Naš goli krš (Zagreb, 1931.) po-svećuje »uspomeni svog djeda Bariše seljaka samouka, koji je devedesetih godina prošloga stoljeća širio ideju o pošumljavanju golet´ Krša«, Našem uredniku Prof. Dr ing. Josipu Balonu, ministru narodnog gospodarstva naše saučešće, a pepelu Sime Balena mir u zemlji njemu dragog Krša! 154 |