DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 26 <-- 26 --> PDF |
PREGLED PRAVAC NASE GOSPODARSKE IZGRADNJE Prigodom druge obljetnice uspostave Nezavisne Države Hrvatske održao je na zagrebačkom krugovalu ministar narodnog gospodarstva prof. Dr ing. Josip . a1 e n pod gornjim naslovom predavanje, kojega u cielosti prenosimo i u Hrvatskom šumarskom listu, kako sliedi: Razvoj i izgradnja hrvatskog gospodarstva uvjetovano je u prvom redu geopolitičkim položajem naše države, njenom gospodarskom strukturom i prirodno gospodarskim preduvjetima. Nezavisna Država Hrvatska, obzirom na strukturu stanovničtva zemlje, pretežno je poljodjelska zemlja. No pokraj poljodjelstva razmjerno su dobro razvijene i ostale grane, osobito važne za narodno gospodarstvo, a koje izviru većinom iz prirodnog bogatstva zemlje, kao što je šumarstvo i rudarstvo. Bez njih se ne može ni zamisliti makar samo i skromni industrijski rad u zemlji. Područja Podunavlja, dinarskog spleta i primorskih krajeva, u gospodarskom se pogledu upodpunjuju i čine zdravu i mnogostranu gospodarsku cjelinu. Nizki predjeli sjevei´ne Hrvatske imadu razvijeno ratarstvo i stočarstvo, a za Slavoniju i Sriem možemo reći, da su naša žitnica. Rudno se blago nalazi, u glavnom, na srednjem i južnom dielu naše države. U dinarskom gorju dolaze goleme šu mske površine, koje predstavljaju jedno od najvećih bogatstva Hrvatske . Imamo znatno obilje rudnog blaga, osobito ugljena 1 željeza, a u krškom se području nalaze veliki ležaji bauksita, u čijoj smo proizvodnji na trećem mjestu u svietu. Sva su ta prirodna bogatstva zdrava osnovica za mogućnost gospodarskog upodpunjenja zemlje. Zemljopisni položaj naše domovine s jedne strane, a presudna razdoblja naše prošlosti, s druge, pokazuju nam prirodne pravce naših gospodarskih težnja. Imajući pred očima, da se na zapadu naslonila uz Jadransko more. a da sjevernim djelom protječe najvažniji dio naiveće europske rieke Dunava, predstavlja naša Država važno sjecište gospodarskog prometa iztoka i zapada, kao i mogućnost posrednika između visoko industrijalizirane srednje i zapadne Europe i njenih pretežno poljodjelskih jugoiztočnih dielova. I u prošlosti i u sadašnjosti ovo je područje važno stjecište različitih težnja, a to će biti i u budućnosti. Ml ne smijemo zadržati stav promatranja, nego. naprotiv, spremiti se i osposobiti za ulogu neposrednog sudionika u gospodarskim i političkim djelatnostima, kamo nas zovu prirodne prilike i poseban položaj-u sklopu ostalih naroda. Svoje poglede obzirom na budućnost hrvatskog gospodarstva moramo usmjeriti nutem svojih poviestnih. prirodnih i geopolitičkih težnja, jer ćemo samo na taj način moći biti značajan činbenik Nove Europe. Razdoblje od dvie godine obstanka Nezavisne Države Hrvatske ne znači u životu naroda mnogo. Ali možemo reći. da je za našu zemlju, za naš narod, a nanose za naše narodno gospodarstvo ovo razdoblje iznunjeno i velikim borbama . velikim izkušenjima. Održanje i izgradnja hrvatskog gospodarstva odvija se danas, u doba gigantske borbe različitih pogleda na sviet. život i dužnost pojedinaca, naroda i zajednice. Rad na sređivanju države i narodnog gospodarstva u takovim pri likama osobito je težak, rekao bi čak i mukotrpan. On stavlja ne samo vodstvo države, već i na cjelokupan narod dužnost osjećaja najveće sviesti, požrtvovno.´^ti i samopriegora. Nije dostatno, pa i najboljim gospodarskim mjerama promieniti strukturu gospodarstva, već je potreban i drugi preduvjet t. j . duhovno preoblikovanje i razvijeni osjećaj dužnosti svakog stališa i pojedinca, da se stvori sustav rada, reda, sviesti i odgovornosti, kako bi kroz ova ratna vremena prošli sa što manje potežkoća i nenadoknadivih posljedica, kako bismo temelje svoje samostalnosti, svoga gospodarstva, što više učvrstili. Svakako, prije nego bacim pogled na mjere u našem današnjem narodnom gospodarstvu, smatram potrebnim, da ponovno u z t v r d i m neminovnu potrebu upravljanog gospodarstva, jer još uviek imade pojedinaca, koji su mišljenja, da bi u današnja težka ratna vremena moglo gospodarstvo dobro djelovati bez bilo kakovog jačeg utjecaja Države. Naš nolitički sustav temelji se na načelu autoritativne države, a to nužđno dovodi sa sobom načelo upravljanog vodstva u gospodarstvu i gospodarskoj politici. Sv e glavn e niti gospodarske politike, moraju biti u rukama državnog vodstva, da se postigne i održi što veća skladnost, da se omogući život narodne cjeline. Dok s jedne strane pojedinci shvaćaju onravdanost jedinstvenog Dolitičkog vodstva, dotle izgleda, da s druge strane u gospodar, .... dielu narodnog života nijesu s time na čistu, da su u autoritativnoj državi gospodarska politika i družtvovna nolitika samo dielovi obće narodne politike, kojima je vrhovni cilj: obći nrobitak narodne cjeline, u kojemu će biti zaštićeni i probitci pojedinaca i pojedinih stališa i razreda. Pustiti danas slobodu bez državnog nadzora u nroizvodnii i razpođjelbi moglo bi se samo kod onog diela narodne obskrbe. gdje bi postojalo izravnanje ponude i potražnje, odnosno tamo. gdje bi ponuda bila veća od potražnje. A toga danas gotovo i nema. Kod većine životnih potrebština je nerazmjerno veća potražnja od ponude. U .slobodnom gosnodarstvu, bez ikakovog zahvata države, došlo bi sigurno do nsromnog skoka ciena. koji se još povećava čitavim lancem prekunaca i nezakonitih trgovacai Ovakav ogromni skok ciena dovodi sa sobom nužđno umanjenje vriednosti novca, tako. te bi. družtveni posliedak bio taj. da bi moffla živjeti sarno koja hiljada pojedinaca velikih prihoda. Konačni bi nosljedak bio neminovni obći gospodarski pad. Istina je. da neki upravliano-gospodarski zahvati, primjenjeni u pojedinim dielovima naše obskrbe nisu imali nođpuno stopostotni uzpjeh, te je određeni nostotak odlazio nezakonitim putem do različitih potrošača. AH je 1 činjenica, da je najveći dio nroizvodnje zahvaćen uz određene Ciene DO državi, koja prehraniuje oružanu snagu, nežitorodne krajeve i radničtvo najvažnijeg veleobrta, a najnužnijim količinamaostalo pučanstvo. Mnogo ratno-gosDodarske potežkoće: do nedavno Qtvoreno gosDodarsko nodručje, nemogućnost pođpunog zahvata države u narodnu nro^zvodniu. oromet i raznodielbu dobara zbog djelovanja odmetnika, a u savezu s tim i prometne potežkoće — uvjetovale su stanje u kome državno gospodarske? vodstvo, uzprko^ .... m |