DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1943 str. 18     <-- 18 -->        PDF

tng. RĆMAN SARNAVKA (Zagreb): ´^"´ --´ „ _ J_ . ´


BILJNA ŠTAVILA I ŠTAVLJENJE KOŽA


(DIE PFLANZLICHEN GERBMITTEL UND DIE GERBUNG MIT PFLANZENGERBSTOFFEN)
(Nastavak).


Pošto se uz najveći oprez pri sabiranju i sušenju kora ne može izbjeći, da sa


korom dosniju u stroj i kamenčići, koji ili iztupe ili polome noževe, moraju se no


ževi tako smjestiti na pločama, da se lako mogu odšarafiti i izmieniti sa nanovo


oštrenim noževima. Noževi režu koru na duljinu od 6, 12 ili 24 mm okomito na


smjer vlakanaca kore, te se pojedini komadi mogu lako smrviti. Mnogi se kožari


zadovolje sa usitnjenom sirovinom, kako je izpala iz stroja. Izkorišćavanje treslo


vine i triesla je dakako veće, kad se kora ne samo izreže u komadiće, nego kad se


prije upotrebe kao trieslo još samelje na posebnim mlinovima.


Kadkada se kora prije mljevenja drobi u posebnim strojevima između dva eks


centrično nazubljena valjka. Sa 500 mm širokim valjkom može se uz potrošak


snage snage od 1—-2 K.S zdrobiti za sat 300—500 kg kore, a sa valjcima od 600 mm


uz potrošak snage od 1,5—3 .. S. i 600—800 kg kore. Izlomljena i izdrobljena kora


se mlinovima dalje usitni.


Konstrukcija takvih mlinova je jako raznovrsna. Najstariji su mlinovi sa kamenim
žrvnjevima, koji se sada još samo na Siciliji upotrebljavaju za mljevenje
rujevine, jer se kod rujevine izbjegava svaki doticaj sa željezom, da se svietla
boja njim učinjene kože ne zamrlja komadićima željeza. Učinak takvih mlinova je
dakako veoma malen, te se danas više upotrebljavaju t. zv. zvonasti mlinovi, koji
koru zapravo ne melju, nego vlakanca raztrgaju u jednu pamučastu masu, iz koje
voda vrlo brzo izvuče treslovinu. Najstarija konstrukcija zvonastog mlina sastoji
SL od zvonastog, nazubljenog valjka od lievanog željeza, koji se okreće u isto tako
nazubljenom matičnjaku. Razmak valjka i matičnjaka može se prema potrebi smanjiti
ili povećati i na taj način finije ili grublje mljeti. Takav mlin jednostavnije
konstrukcije samelje pri 25—30 okretaja u minuti za 10 sati 1.800—2.000 kg triesla.
Najsavršeniji je Pintusov t. zv. amerikanski mlin, kojim se mogu i veći komadi samljeti,
a da se ne moraju predhodno na posebnoj sjekalici izsjeći. Princip je isti
kao kod gornjeg mlina, ali zvonasti valjak ima četiri vrsti noževa odnosno oštrih
r´-bara. Najgornji su najviše razmaknuti. Oni lome koru na veće komade, koji
skliznu dolje, gdje ih dočekaju gušće postavljeni noževi, i tako redom, dok ih najdonji
noževi ne raztrgaju u vlakanca. Pintusov mlin može za dan lako samljeti


1.000 kg finog triesla služeći se samo 1 .. S. Prednost mu je ta, što se ne začepi
tako lako kao obični mlinovi. U novije vrieme upotrebljavaju se najviše centrifugalni
mlinovi (Schleidermuhle) i desintegratori (Schlagmiihle). U nazubljenom
valjku rotira velikom brzinom (1.800—2.500 okretaja u minuti) posebna naprava,
koja uslied centrifugalne sile baca materijal na nazubljene stiene valjka tako dugo,
dok ga posve ne razbije. Meljava prolazi dalje kroz posebne rešetke, koje se mogu
regulirati prema potrebnoj finoći meljave. Na takim se mlinovima mogu mljeti i
smolaste kore, pa i kamenčići, koji slučajno zađu u mlin, ne mogu stroj oštetiti.
Mana im je, što trebaju vrlo veliku pogonsku snagu.
Za usitnjavanje drveta služe dakako drugi strojevi (Raspelmaschinen), koji
moraju usitniti i veće komade pa i ciele valjke. Noževi su kod ovih strojeva pričvršćeni
za posebne ploče (Scheibenraspel), ili za valjke i čunjeve, a drvo im se posebnom
napravom neprekidno dotura. Drvo se reže ili po duljini vlakanaca, ako
će se upotriebiti kao trieslo, a okomito na smjer vlakanaca, dakle sa čeone strane,
ako ima da posluži za ekstrahiranje. Odveć veliko iver je se dalje usitnjava u centrifugalnim
mlinovima. Pogon treba tako udesiti, da usitnjeni materijal izravno
pada na prenosne naprave, koje ga prenose do ekstraktora.


Prenos usitnjenog materijala mora biti mehaniziran, ako se želi racionalno raditi.
Za prenos u visinu ili nakoso gore služe elevatori, a za prenos u vodoravnom
smjeru upotrebljavaju se prenosni spuževi (Transportschnecken), prenosne vrpcedr. Elevatori imaju u određenim razmacima posude pričvršćene za lance ili vrpce
bez konca i kraja, koje dolje zagrabe usitnjeni materijal, a gore ga iztresu. Prenosni
spuževi su spiralno savijene limene ploče, koje se okreću u drvenim ili limenim
koritima, tom prilikom zagrabe dolje materijal i tjeraju ga napried do otvora


144