DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 9 <-- 9 --> PDF |
vrste su tako siromašne treslovinama, da se gulenje uobće ne izplati. Starija stabla su bogatija treslovinama od mlađih. Krajem godine sabrana kora, daje svjetliju i manje crvenu kožu. To se osobito opazilo kod Rhizophora i Brugiera. Paessler tumači to bržim sušenjem kora u to doba godine, dok drugi drže, da je to u vezi sa listanjem, koje pada u studeni i prosinac. Sadržaj treslovine pojedinih vrsta drveta iz šuma mangrova iznosi po Paesleru: Rhizophora 36,5´´/o, granice 29,3—40,8»/o Brugiera 35,80/o, granice 28,4—42,30/» Ceriops 25,8«/o, granice 24,2—32,20/o Xylocarpus 29,8´´/o, granice 26,7—32,5»/o Najbogatija treslovinom je Rhizophora mucronata pa onda Brugiera gymnor .rhiza. Kore mangrova se lako luže, većim dielom već u hladnoj vodi. Ako se luži u toploj vodi, izlužuju se i mnoge soli. Rastopine ocjedka su crvene boje. Drže se samo nekoliko dana, onda postaju sluzave. Šećera u njima obično nema. I Xylocarpus obovatus se lako luži, a razlikuje se od drugih vrsta po tome, što ima šećera. Za štavljenje nije tako dobar kao druge vrste, jer štavi dosta teško, a osim toga daje malo savitljivu kožu. Mangrove iz iztočnog područja su mnogo bogatije treslovinama od onih iz zapadnog područja. Za europsko tržište dolaze u obzir samo mangrove iz iztočnog područja. Najviše su na cieni mangrove sa Madagaskara, jer daju najsvjetliju kožu, onda iztočne Afrike i Indije, dok one sa Ceylona i Jave imaju manje treslovine, te se zato i ne ciene osobito. Kora mangrova, koja dolazi u trgovinu, sastoji se iz 10 cm dugih, 3—5 cm širokih, žljebastih, savijenih komadića. Debljina im je obično 1 cm, ali znadu biti i do 3 cm debeli. Kora je obično gladka, izvana i iznutra crvena do tamnosmeđa, sladkog i aromatičnog mirisa, kupi usta, težko se lomi, a lom joj je zrnast. Iz mangrova prave se tekući i tvrdi ocjedci, koji dolaze u trgovinu pod raznim imenima (tannoina, saraktan, kakikutsh). Većina posve moderno uređenih tvornica ocjedaka nalazi se u iztočnom području na Borneu, Sumatri, Filipinima i Madagaskaru, ali se sada i u zapadnom području već podižu tvornice. Kora se luži pri nizkim temperaturama. Na ovaj način izkorišćava se, istina, manje treslovine, ali dobivene raztopine sadržavaju i manje boja, a i manje sluzavih i gumenih tvari, zbog kojih tvrdi ocjedci teže stvrdnu. Ocjedci mangrova imaju mnogo pepela, većinom klorida. Boja im je intenzivno crvena. Zbog te crvene boje mnogi kožari ne vole ocjedke od mangrova. Međutim se pravim izborom vrste drveta, pravovremenim gulenjem, stručnim postupkom kod sušenja i izluživanja mogu ovi nedostaci prilično odstraniti. Cesto se mangrove upotrebljavaju i za patvorenje quebracha. Dobar tekući ocjedak od 24° .. gustoće sadržava 32´´/. treslovine. Tvrdi ocjedci imaju prosječno 590/o (56—66«/o) treslovine, 17"/o (11—200/o) netreslovina, P/o (0,3 do 2,0´´/o) netopivih tvari i 23"/o vode. Iako su mangrove vrlo bogate treslovinama pa zato i jeftine, iako se lako izlužuju i brzo proštavljuju kožu, ipak se mangrove srazmjerno malo upotrebljavaju, jer su kože stavljene mangrovama prazne i jer su tamno crvene boje. Usitnjena kora se prodaje u vrećamaod 60—80 kg sa garancijom sa ..^/. treslovine. Luke za mangrove su za iztočnu Afriku Majunga i Monbasa, za Indiju Singapoore. Europska tržišta su Hamburg, London, Liverpool, Le Havre i Marseille. Prosječna ciena za koru mangrova iznašala je do godine 1930. cif Hamburg 6—8 L po toni, a u New Yorku 32—35 I po toni. Godine 1925 došlo je u trgovinu 20.000 t mangroVa. Od te količine uvezeno je u: KinuNjemačkuU. S. APeru 8.8601, 5.3731, 2.1241, 5091, Englezku Francuzku ..´.. . ostale zemlje ... . 411 t, 2831, 2.440 t. Svega ..... . 20.0001. Ako še računa tonamangrova 3,000.000 po .. 150 ., iznosi vriednost cjelokupne svjetske proizvodnje Ekstrakti mangrova sa sadržajem od ..^/. treslovine prodaju se u vrećama od 50 kg. Prosječna ciena iznašala je cif Hamburg 18—19 L po toni. Proizvodnja ocjedaka kao i proizvodnja kora uobće je još prilično malena u prvom redu vjerojatno zbog nezdravih klimatskih prilika u krajevima, gdje man 103 |