DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Njemačka ima 2,492.000 ha odraslih smrčevih šuma, koje bi po Paessleru mogle dati godišnje oko 220.000 t kore. Dakako da bi se onda morale provoditi samo ljetne sječe, odnosno morala bi se upotrebljavati i sva zimska kora, koja sada sva iztrune ili se spali. I druge bi zemlje osobito Rusija mogle dati mnogo veće količine kore. Uza sve to, što u našoj Državi imamo i drugih odličnih sirovina za pravljenje ocjedaka, naime hrast i kesten, morali bismo se i mi baciti na sustavno izkorišćavanje kora naših smrčevih šuma. Da se je to već prije uradilo, ne bismo u današnje vrieme osjetili pomanjkanje štavila. Iako bi Njemačka svoje potrebe također mogla podmiriti iz svojih vlastitih šuma, ipak i ona uvozi prilično velike količine smrčeve kore. Kako se vidi iz donjih podataka, Njemačka je uvezla smrčeve kore godine: 1908 31.9001 1926 12.2001 1929. 14.7001 1913 27.4001 1927. 30.0001 1930 15.6001 1925 21.300« ^ 1928 24.400 t Proizvodnja smrčeve kore u godini 1925. iznosila je u: ´ Njemačkoj ... . 45.0001Cehoslovačkoj .. . 40.0001Štajerskoj . . . . 22.0001 D. i G. Austriji Koruškoj Ostalim zemljama . . . . . . 14.0001 19.3001 30.0001 Ukupno . . . 170.000 1 6. Mangrove. U tropskim područjima u zalivima i na rječnim ušćima, a na dohvatu plime i osjeke, raste opasana šumom i grmljem posebna biljna formacija, koja se zove mangrove. One uspijevaju samo na morskim obalama, koje natapa morska voda i ide uzvodno uz rieke samo tako daleko, dok je voda brakična. U području sladke vode izčezava. Mangrove se sastoje od vrlo mnogo najrazličitijih vrsta biljaka, koje pripadaju raznim familijama. Inače se mangrovama zovu usitnjene kore raznih vrsta drveća i grmlja iz te zone, koje se upotrebljavaju kao štavila. Područje mangrova može se podieliti na iztočno i zapadno, u prvo spadaju iztočna Afrika, južna Indija, Filipini, nizozemska Indija, Nova Guineja i sjeverna ´ Australija, dok u zapadno područje spada zapadna Afrika, sjeverna i srednja Brazilija, Guayana, Venezuela, Kolumbija, Ecuador, Srednja Amerika i južne obale U. S. A. Od svih mogućih vrsta drveća u mangrova-šumama dolaze u iztočnom području kao štavila u obzir samo slideće vrste: Rhizophora mucronata, Rhizophora conjugata (Brugiera gymnorrhiza), Ceriops Candolleana i Xylocarpus obovatus, au zapadnom području samo Rhizophor a Mangle . U trgovinu dolazi pod imenom kora mangrova još mnogo drugih vrsta sa korama, koje su manje ili više bogate treslovinom. Na malajskim otocima, na površini od oko 250 kv. engl. milja šuma mangrova upotrebljavaju se za štavila samo 6 vrsta drveća, najčešća je Rhizophora mucronata. Jedan ha tih šuma daje oko 18.000—20.000 kg kora. Godišnji prihod procienjen je na Filipinskim otocima oko 50.000 t. Na otoku Mindora razlikuju 21 vrstu sa raznim postotkom treslovine. Mangrove su guste šume sa stablima visokim do 15 m, izdignutim na nogare savijene u luk. To je adventivno korienje, koje iz stabla ukoso dalje raste u zemlju, tako da stablo na njemu stoji kao na nogarima. Na granama visi mnogobrojno dolje zadebljano zračno korienje izraslo iz samoga ploda, koje je 20—30 cm, kadkad i dQ 1 m dugo. Plodovi klijaju naime obzirom na stanište, koje je čas pod vodom, čas na suhom, još na samom drvetu. Ovo zračno korienje pada onda sa stabla, zarije se u mulj i za kratko vrieme razvije se u korienje, iz kojega dalje raste drvo, tako da se na mjestu ranijih, posječenih šuma podignu brzo nove isto tako bujne šume. Savijeno adventivno korienje, na njemu izdignuta stabla, dugo na kraju zadebljano zračno korienje, koje visi iz plodova, daju šumama mangrova posebno obilježje. Izkorišćavanje tih šuma je veoma otežćano, jer su baruštine i močvare u , području mangrova osobito povolj;ia legla za rojeve moskita i anophelesa, koji pre nose malariju. Drvo mangrova je tvrdo i žilavo, te je vriedno tehničko drvo. U nizozemskoj. Indiji se drvo najprije obara i onda se pristupa gulenju kore. U istočnoj Africi naprotiv guli se kora sa stojećih stabala, jer se kora na drvetu opet obnovi. Cim se kora sa drveta oguli, onda se na suncu ili vatri kratko vrieme suši, i onda uskladišti u šupe. Tu se kora sjekirama usitni ili samielje i tako dolazi u trgovinu. Mnoge 102 |