DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Normalizacija HRVATSKE NORME ZA NEOBRAĐENO DRVO HN 116: Razvrstanje i izmjena teliničliog i ogrjevnog drveta, (D . 634.928 331.5/6: 634.928.55) 1. Neobrađeno drvo dieli se u drvo za teh-´ ničku upotrebu (tehničko drvo) 1 drvo za gorivo (ogrjevno drvo, ogrjev). TEHNIČKO DRVO 2. Prema namjeni tehničko drvo dielimo u ove skupine: a) drvo za građevinarstvo, b) drvo za gospodarstvo i šumarstvo, c) drvo za obrt, d) drvo za veleobrt. 3. Prema vrstama (sortimentima) dieli se tehničko drvo ovako: A) Krupna deblovina sa najmanjim promjerom 14 cm na udaljenosti 1 m od debljeg kraja: a) trupci za oplatu i piljenje, b) dugačka građa, lazila, jarboli, stupovi za vodove, piloti, rudnlčko drvo, kolarska građa, stupovi za hmelj i stupovi za duhan. B) Tanka deblovina i sitna građa izpod 14 em promjera, na udaljenosti 1 m od debljeg kraja: a) tanka deblovina (motke, letve, stožine, kolje za voće i t. đ.), b) sitna građa (kolje za vinograde, štapovi, ručice, držala za razno oruđe, obruči, šiblje za pletenje, fašine, pleter, granje, kiće i t. d.).. Sitna građa ima u pravilu izpod 7 cm promjera na udaljenosti 1 m od debljeg kraja. C) Trupčiči i drugo tehničko drvo za obrtne i veleobrtne svrhe: a) trupčiči su komadi tehničkog drveta, koji se po svojoj dužini ne mogu ubrojiti u trupce. Upotrebljavaju se u obrtne i vele obrtne svrhe za proizvode nastale clepanjem, tesanjem, piljenjem, Ijuštenjem i tokarenjem, b) oblo i ciepano drvo (birane cjepanice i tehničke oblice), koje se upotrebljavaju u svrhe obrta i kućnog obrta, te za proizvodnju celuloze, drvnine, drvne vune i drvnih vlakanaca. 4. Prema promjeru razvrstavaju se trupci u ove debljinske razrede: razred do uključivo 19 cm od 20 „ 29 cm p,X „ 30 „ 39´ cm „ 40 „ 49 cm „ 50 „ 59 cm s tu ,, 60 cm i više Daljnji debljlnski razredi na pr. 7., 8. i t. đ. mogu se, prema potrebi, nastaviti po istom načinu stepenovanja. U 1., 2. i 3. debljlnskom razredu dozvoljeni su još, ovi podrazredi: l.a podrazred do uklj. 14 cm " il l.b „ od 15 „ 19 cm 2.a ,, „ 20 ,, 24 cm br^ 2.b „ „ 25 „ 29 cm ... ´ „ „ 30 „ 34 cm u 3.b „ ,, 35 „ 39 cm Drugi debljlnski razredi mogu se samo iznimno dleliti u podrazrede. 5. Prenla kakvoći razvrstavaju se trupci ovako: Kakvoć a A. — Trupci posve zdravi, ravni, ravne žice, punodrvni (jedri), bez kvrge; ne smiju biti okružljivi, zimotreni, truli i mušičavi. Dozvoljava se jedna ravna razpuklina ne dulja od polovice srednjeg promjera trupca ili jedna razpuklina od zimotrenosti. Kod trupaca preko 3 m dugih dozvoljava se zakrivljenost na jednu stranu sa najviše 10 cm visine luka, te na svakom daljnjem metru po jedna zdrava dobro otesana kvrga, sa najviše 10 cm promjera a s najmanjom udaljenosti 1 m od sredine jedne do sredine druge kvrge. Kakvoć a Al. — Trupci za oplatu pored gore označenih svojstava moraju imati pravilne i fine godove, jednoličnu boju, srdce približno u sredini. Kvrge moraju biti u jednom smjeru, razpuklina od zimotrenosti se ne dozvoljava. Kakvoć a .. — Trupci zdravi, malodrvni. Dozvoljava se na svakom metru po jedna dobro otesana zdrava kvrga najviše do 20 cm promjera, jednostrana zakrivljenost do 20 cm visine luka, manja zasukanost, po jedna ravna razpuklina na svakom kraju, ali ni jedna dulja od srednjeg promjera, te nešto crvotočlne od cvilidrete na jednoj strani, djelomična mušičavost, dvie zimotrene razpukline 1 okružljivost do V4 promjera. Umjesto kvrge dozvoljava se po jedna sliepica do 10 cm promjera. Kakvoća C. — Trupci zdravi a većim pogrješkama, malodrvni, natrull, s više kvrga, s trulim kvrgama, okružljivi i razpucanl, ali samo s takovim pogrješkama, koje ne izključuju sposobnost za tehničku upotrebu: za piljenje, ciepanje ili tesanje. Od gore navedenih pogrješaka smiju bit) kod kakvoće A najviše dvle, a kod kakvoće . najviše tri na istom trupcu. 6. Za jelove i smrekove trupce, kao i ´-a debljinske razrede 1. i 2. svih vrsti drveta preporučuje se izostaviti razvrstavanje razreda po kakvoći. 7. Trupci se dobavljaju po m^, a mjere se tako, da se pojedinačno mjeri dužina i promjer, te se iz tih veličina ustanovi kubični sadržaj na dvie decimale. Dužina se trupca mjeri na najkraćem mjestu zaokružene na clele decimetre tako, da st´ dielovi decimetra ne uzimaju u obzir. Promjer se mjeri bez kore u sredini trupca unakrst (najveći 1 najmanji), te se uzme aritmetička sredina na ciele cm zaokružena na niže. Ako se u sredini trupca, gdje bi se imao mjeriti promjer, nalazi koja kvrga ili odeblanje, mjeri se promjer unakrst izpred i iza toga mjesta na jednake udaljenosti i uzme aritmetička sredina. Kod trupaca 1 dugačke građe preko 6 m dužine ima se na zahtjev bilo prodavača bilo kupca ustanoviti sadržaj po sekcijama. Ostalo tehničko drvo dobavlja se u prostornim metrima, te na komade, odnosno svežnjeve s određenim brojem komada, a najsitnije na kola, svežnjeve, bremena i si. Način dobave kod svake vrste ima se navesti u dobavnim uvjetima. OGRJEVNO DRVO -- OGRJEV 8. Ogrjevno je drvo, koje´ upotrebljavamo za proizvodnju topline. Izrađuje se od svih vrsta drveća, a samo od onih dielova stabla, koji nisu sposobni za Izradbu tehinčkog drveta. 9. Tvrdi ogrjev je bukovo, grabovo, hrastovo, jasenovo, brestovo i cerovo ogrjevno drvo, a dobavlja se zajedno ili svako zasebno. 123 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 30 <-- 30 --> PDF |
´ Mekani ogrjev je lipovo, johovo, topolovo, vrbovo 1 brezovo ogrjevno drvo, a dobavlja se zajedno Ili svako zasebno. Mlešani ogrjev je ogrjevno drvo od više vrsti llstača koje se dobavlja zajedno. Ogrjev Četinjača je ogrjevno drvo svih vrsta četinjača zajedno. 10. Ogrjev se izrađuje u cjepanice, oblice, ciepane oblice, sječenice i g^ile. Cjepanic e se dobivaju ciepanjem oblog drveta, koje je s oba kraja pilom okrajčeno. Cjepanice su 1 m duge. Dozvoljava se 5 cin odstupanja od ove dužine na više i na niž?. Debele su preko 12 cm, mjereno na tetivi luka. Oblic e se dobivaju od oblog drveta, koje je s oba kraja pilom okrajčeno. Oblice su duge kao cjepanice. Promjer 5—10 cm. Cjepane oblice su polutke ciepane iz oblica, izrađuju se sa debljinom preko 8 cm, mjereno na tetivi luka. Sječenic e se dobivaju od oblog drveta s oba kraja sjekirom okrajčenog. Duge su 90—120 cm, a promjera izpod 5 cm. Gule su kvrgavi i nerazcjepivi komadi di- veta. Gule su duge 50-120 cm, a debele do 40 cm. 11. Razredi kakvoće za ogrjev jesu: I. razred su cjepanice razne, zdrave, bez pogrješke. Dozvoljava se, da do 30% cjepanica imade do dvie dobro otesane. zdrave kvrge. Ovamo spadaju i cjepane oblice zdrave, ravne i bez kvrga. Kod suhog bukovog ogrjeva dozvoljava se naravna prozuklost. II. razred su oblice zdrave 1 bez kvrga, te cjepanice s manjim pogrješkama, kao grbav:;, s više dobro otesanih kvrga, malo natrule i zatim kvrgave cjepane oblice. III. razred su sječenice i.gule, te takove cjepanice i oblice, koje se s obzirom na veće pogrješke ne mogu uvrstiti u I. i II. razred. 12. Kao ogrjev može doći u obzir i panjevina i kora, ako nije namienjena tehničkim svrhama. Panjevina je prizemni i podzemni dio stabla, koji se krči posebno nakon sječe ili zajedno sa stablom. Osim toga služe za ogrjev odpadci dobiveni kod preradbe (na pr. pilanski odpadci) i kod obradbe (teševina). 13. Ogrjev se mjeri´ ili po težini ili po prostornom metru, t. j . u složajima po 1 m visine, širine i dužine, složeno peižljivo sa što manjim međuprostorima. Za izsušenje dodaje se u šumi nadmjera od 10%; izvan šume nema nadmjere. Slaganje ogrjeva u križ nije dozvoljeno, već se ima slagati između dvie motke (kolca). O p a z k a ; Gdje god se u ovoj normi upotrebljava izraz kvrga, ima se razumjeti kvrga, grana ili izrastlina. HN 117: Dobavni uvjeti za tehničko i ogrjevno drvo (DK 634.983/5.004.12) TEHNIČKO DRVO Sve se listače redovno sieku zimi. Ljetna sječa mora biti posebno ugovorena. A) Hrast Pod hrastovim drvom razumieva se drvo svih vrsta hrasta (Quercus) osim cera (Quer cus cerris, Zerreiche) i granice (Quercus hun garica). 1. Pilot i su odrezci debla kakvoće A preko 5 m dugi od 2. debljinskog razreda i dalje. Dozvoljavaju se zakrivljeni komadi, ako se središta čeonih ploha mogu spojiti pravcem, koji ide kroz deblo. Izrađuju se s korom ili bez kore, a mjere se u m^. 2. Trupc i se diele prema upotrebi na trupce za oplatu i trupce za piljenje. a) Trupci za oplatu jesu trupci liakvoće Al od 5. debljinskog razreda i dalje, s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se 10% količine u dužinama 1,80 i 1,90 m. Trupci djelomično sposobni za oplatu (polufurnir) moraju Imati bar 50% drvne mase s navedenim svojstvima i uzimaju se od 6. debljinskog razreda i dalje. b) Trupci za piljenje. — Trupci kakvoće A spadaju u 3. debljinski razred i dalje, s najmanjom dužinom od 3 m. Trupci kakvoće . spadaju u 3. debljinski razred i dalje s najmanjom dužinom od 2 m. Među ove trupce spadaju i trupci 2.b debljinskog podrazreda bez pogrješaka ali od debla. Trupci kakvoće C spadaju u 2.b debljinski podrazred i dalje s najmanjom dužinom od 2 m. 3. S t up o V i za vodove. -- Vidi kod četinjavog drveta. .) Bukva Bukva (Fagus silvatica, Rotbuche) sieče se zimi i ljeti. Zimi sječeno drvo ima se dobaviti najkasnije đo 31. svibnja, a ljeti siečeno drvo najkasnije za četiri tjedna nakon sječe. Trupci: a) Trupci za oplatu jesu trupci kakvoće Al od 5. debljinskog razreda dalje, s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra do 1/3 promjera na tanjem kraju i ravna razpuklina na jednom kraju u dužini srednjeg promjera. b) Trupci za Ijuštenje jesu trupci kakvoće A približno valjkastog oblika od 4. debljinskog razreda dalje, s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra do =/3 promjera na tanjem kraju, šuplje srdce do najviše 10 cm promjera. Sljepice su izključene. 10% sadržine dobavljenih trupaca može biti 3.b debljinskog podrazreda. c) Trupci za piljenje. — Ovamo spadaju trupci kakvoće A i . od 2.b debljinskog podrazreda i dalje s dužinom od 2,50 m na više. Dozvoljava se smeđa jezgra do polovine promjera na tanjem kraju, te ravne razpukllne u istom smjeru na oba kraja, koje zajedno uzete ne smiju biti duže od promjera trupca na debljem kraju. C) Jasen obični Jasen (Fraxinus jeKcelsior, Esche, Weissesche), sieče se samo zimi. Trupci: a) Trupci za oplatu kao kod hrasta, ali od 4. debljinskog razreda i dalje. Dozvoljava se smeđa jezgra do .4 promjera na tanjem kraju trupca. b) Trupci za piljenje. — Trupci kakvoće A spadaju u 3. debljinski razred i dalje s najmanjom dužinom od 3 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra do najviše V´2 promjera na tanjem kraju trupca. Trupci kakvoće . spadaju u 2.b debljinski podrazred i dalje, s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra neograničeno. Trupci kakvoće C imaju dimenzije kao trupci kakvoće .. D) Jasen smeđi Jasen smeđi (Fraxinus ornus, Braunesche, Bergesche) sieče se samo zimi. Trupci: a) Trupci za oplatu. — Kao kod hrasta, ali od 4. debljinskog razreda i dalje. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra neograničeno. b) Trupci za piljenje. — Kao kod običnog jasena. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra neograničeno. 124 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 31 <-- 31 --> PDF |
E) Briest Bi-iest (Ulmus campcstris, Ulmus montana, Ulme. Ruste) sieče se samo zimi. Trupci: a) Trupci za oplatu. — Kao kod hrasta, ali od 4.b debljinskog podrazreda i dalje. b) Trupci za piljenje. — Trupci kakvoće A spadaju u 3. debljinski razred i dalje, s najmanjom dužinom od 2.50 m. Trupci kakvoće . spadaju u 3. debljinski razred i dalje s najmanjom dužinom od 2 m. F) Javor Javor (Acer pseudoplatanus, Ahorn, Acer platanoides, Spitzahorn) sieče se samo zimi. Trupci: a) Trupci za oplatu. — Kao kod hrasta, ali od 4. debljinskog razreda i dalje. Dozvoljava se zdrava jezgra do najviše i/., promjera na tanjem kraju. b) Trupci za Ijuštenje jesu trupci kakvoće A od 4. debljinskog razreda i dalje i s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se zdrava jezgra do ´/. promjera na tanjem kraju. c) Trupci za piljenje. — Trupci kakvoće A spadaju 3. debljinski razred i dalje s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se zdrava jezgra do ´/, promjera na tanjem kraju. Trupci kakvoće . spadaju u 2.b debljinski podrazred i dalje s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se zdrava jezgra do najviše polovine promjera na tanjem kraju. Trupci se imaju dobaviti najkasnije do 31. svibnja. G) Grab Grab (Carpinus betulus, Weissbuche) sieče se samo zimi. Trupci : a) Trupci za oplatu. — Kao kod hrasta, ali od 3. debljlnskoga razreda i dalje, samo ne smiju biti rebrasti. b) Trupci za piljenje. — Trupci kakvoće A spadaju u 2.b debljinski podrazred i dalje, s najmanjom dužinom od 2 m bez crne jezgre. Trupci 2.b debljinskog podrazreda ne smiju biti rebrasti s uraslom korom. Trupci kakvoće . spadaju u 2. debljinski razred i dalje, s najmanjom dužinom od 1,5 m. Trupci 2. debljinskog razreda ne smiju biti rebrasti s uraslom korom. Trupci se imaju dobaviti najkasnije do 31. svibnja. .) Orah Orah (Juglans regia, Nuss) sieče se samo zimi. Trupci : a) Trupci za oplatu. — Po pogodbi. b) Trupci za piljenje. — Trupci kakvoće´ A spadaju u 3. debljinski razred i dalje, s naj manjom dužinom od 2 m. Trupci kakvoće . imaju dimenzije kao trupci kakvoće A. Dozvoljava se do 25% koli čine sa dužinom 1,5 m do 1,9 m. /; Voćke Kruška (Pirus comunis, Birne), trešnja (Prunus cerarus, Klrsche), breskva (Persica vulgaris, Pflrslch), oskoruša (Sorbus domestica, Sperbeere), jarebika (Sorbus aucuparia, Eberesche) i brekinja (Sorbus torminalis, Elsbeere) izrađuju se samo po naručbi, a mogu se primieniti odredbe za kakvoću A, Al, 1 .. Sječa se vrši samo zimi. Trupci se imaju dobaviti najkasnije do 30. lipnja. II. Meke listače A) Lipa Lipa (... grandifolia, Tilia parvifolia, Linde) sieče se samo zimi. Trupci: a) Trupci za Ijuštenje jesu trupci kakvoće A od 3. debljinskog razreda i dalje s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra do =/3 promjera na tanjem kraju i šuplje srdce najviše 20% promjera. 10% komada dobavljenih trupaca može imati dužinu 1,4 m do 1,9 m. b) Trupci za piljenje. Trupci kakvoće -A spadaju u 2.b debljinski podrazred i dalje, s najmanjom dužinom od 3 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra. Trupci kakvoće . spadaju u 2. debljinski razred i dalje s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra. Trupci se imaju dobaviti najkasnije do 30. lipnja. .) Joha Joha (Alnus glutinosa, Erle) sieče se samo zimi. a) Trupci za Ijuštenje. Kao kod lipe, ali od 2.b debljinskog podrazreda i dalje. b) Trupci za piljenje. Trupci kakvoće A spadaju u 2. debljinski razred i dalje, s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se zdrava jezgra. Trupci kakvoće . spadaju u 2. debljinsKi razred i dalje s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se zdrava crna jezgra. Trupci se imaju dobaviti najkasnije d c 30. lipnja. C) Topola i vrba Topola (Populus alba, Populus nigra, Populus tremula, Populus canadensis, Pappel) i vrba (Salix, Weidel) sieku se samo zimi. Trupci: a) Trupci za Ijuštenje kao kod lipe, ali od 3.b debljinskog podrazreda i dalje. b) Trupci za piljenje. Trupci kakvoće A spadaju u 3. debljinski razred i dalje, s najmanjom dužinom od 3 m. Dozvoljava se zdrava jezgra. Trupci kakvoće . spadaju u 2. debljinski razred i dalje, s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra do ´ ´., promjera. D) Breza Breza (Betula verrucosa. Betula pubesceris, Birke) sieče se samo zimi. Trupci : a) Trupci za Ijuštenje kao kod lipe, ali od 2.b debljinskog podrazreda i dalje. b) Trupci za piljenje. Trupci kakvoće A spadaju u 2.b debljinski podrazred i dalje s najmanjom dužinom od 3 m. Dozvoljava se zdrava jezgra. Trupci kakvoće . spadaju u 2. debljinski razred i dalje s najmanjom dužinom od 2 m. Dozvoljava se zdrava smeđa jezgra do ´ 3 Pro mjera. Trupci se imaju dobaviti najkasnije do 30. lipnja. O p a z k a : Od svih gornjih propisa za tvrde i meke listače pod I. i pod II. izključenl su stari t, ZV. slavonski hrastovi, ikričavi i rebrasti javor, jasen i djeverasta topola. Ovo se drvo dobavlja slobodno po ugovorenim uvjetima. III. Četinjače Četinjače dobavljaju se kao meko drvo, a ovamo spEidaju: jela (Abies pectinata, Tanne), smreka (Picea excelsa, Pichte), bor (Pinussilvestris, Pinus nigra, Pinus leucodermis, Kiefei) i ariš (Larix europea, Lfirche). 125 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Ako kupac želi određenu vrstu četinjača ili određene količine od tih vrsta, mora se točno navesti^ jer se inače može dobaviti samo jelovina ili samo smrekovina, odnosno po volji te vrste pomiešane. Osim bora, koji se mora dobavljati iz zadnje zimske sječe, mogu se ostale vrste dobavljati i.iz ljetne sječe, ako nije izričito zatražena zimska sječa. Od sječe do dobave ne smije proći više od dvie godine. Oblo drvo sječeno ljeti mora biti oguljeno, a zimi sječeno mora biti okorano. Kod dobave oblog drveta dozvoljava se odstupanje od pogođene debljine do 10% srednjeg promjera na više ili na niže, ali se u tom slučaju ne može tražiti veča jedinična ciena. 1. Trupci za piljenje: Trupci moraju biti zdravi i bez jezgre, loma, raka i ne smiju biti rupičasti (porozni). Dozvoljavaju se komadi, koji su samo djelomično zahvaćeni crvenom ili bielom truleži i to s čeone strane najdublje do 10 cm, a s površine do 3 cm, zatim okružljivost (mjerena na tetivi) do najviše i/, promjera > toga čela, ravna razpuklina najviše do duljine promjera, a unakrstna do polovine promjera na dotičnom kraju; zatim usukanost do najviše 1/4 kruga na dužini 3 m i zakrivljenost u jednom smjeru najviše 10 cm visine luka na dužini od 3 m. Trupci za piljenje spadaju u 2. debljisnki razred i dalje s najmanjom dužinom od 3 m. 2. Stupovi za lazila (skele) : Stupovi za lazila moraju biti zdravi, ravni, približno okrugli, umjereno malodrvni i bez kore. Ne smiju biti od suhara, natruli, s trulim granama 111 rakom. Spadaju u l.b đebljinski podrazred 1 dalje s najmanjom dužinom od 9 m. Na tanjem kraju moraju biti bar 10 cm debeh. 3. Piloti; Piloti su zdrava, ravna debla, s korom ili bez kore. Dozvoljava se mala krivina na debljem kraju. Dimenzije su po naručbi i pogodbi. 4. Stupovi za vodove: Izrađuju se od hrasta i četinjastog drveta. Moraju biti zdravi, ravni okorani i na oba kraja okomito na os okrajčanl. Dobavljaju se sirovi ili impregnirani, što mora biti naročito ugovoreno. Dozvoljava se na dielu, koji je 2 m niže od vrha, mala zasukanost, manja zakrivljenost, po koja zdrava kvrga najviše dq 5 cm promjera, dobro otesana tako, da se ae umanjuje obod stupa na tom mjestu i da nema upliva na nosivost. Dobavljati se moraju od zadnje zimske sječe. Državne ustanove propisuju uvjete kakvoće i dimenzije za stupove. Najobičnije su dimenzije tih stupova kod dužine: od 5,50 m na tanjem kraju promjer bar 12 cm 6,00 , „ „ 12 „ 7,00 13 8,00 13 9,00 14 10,00 14 12,00 14 Promjer debljeg kraja mora biti za trećinu veći. Dobavlja se po komadu ili po m^. 5. Jarboli i okrižice: Kakvoće i dimenzije kao kod stupova za lazila. Na debljem kraju mogu biti na duljini od 2,25 do 2,55 m osmerokutno otesani. Debljina se mjeri na vratu, t. j . 5 m judaljeno od ,debljeg kraja, na polovini duljine i "na tanjem kraju, pa se od tih triju mjera uzme aritmetička sredina. Dobavlja se po komadu ili po ms. 6. Dugačka građa: Dugačka građa je drvo s najmanjom dužinom . od 10 m, koje je oblo po cieloj dužini stabla, te ima okrajčeni vrh. Razvrstava se u 1. đebljinski razred i dalje, s najmanjom debljinom od 10 cm na tanjem kraju. IV. Razno 1. Kolarskagrađa: Kolarska građa je oblovina l.b i 2.a đeb- Ijlnskog podrazreda, s najmanjom dužinom od 3 m. Dolazi u obzir hrast, jasen, briest, bagrem i breza. Ovo drvo mora biti zdravo i bez kvrga, a brezovo osim toga ravno. Kod komada duljih od 3 m dozvoljava se na svakom daljnjem metru po \jedna mala zdrava kvrga najviše 1,5 cm debela. Dobavlja se po ..^ ili po težini. 2. Rudničko drvo: Izrađuje se od oblovine hrasta, briesta i četinjača. Mora biti zdravo, bez kore ili s korom. Dozvdljava se krivina s visinom luka od srednje debljine, te veće zdrave kvrge. Debljina komada na tanjem je kraju barem 10 cm bez kore, a dužina od 2—7 m, koja raste po 50 cm. Hrast i briest dobavljaju se s korom, a četinjače bez kore. Dobavlja se po kubnom ili po tekućem metru. Dobavlja 11 se rudničko drvo ´S korom, odbija se kod mjerenja debljina kore. 3. Drvo za celulozu i drvninu (drvenjaču): Za tu svrhu slbže smreka, jela, bor, bukva i meke listače. Smrekovo i jelovo drvo mora biti zdravo i bez kore, te ne smije biti prestaro ni prhko. Dozvoljava se po koja kvrga. Ako se ugovori smrekovo drvo, može biti primieSana i jelovina do 25% ukupne dobavljene količine. U tu svrhu uzimaju se također cjepanice i oblice debele 10—24 cm s najmanjom dužinom od 1 m, koja raste po 50 cm. Komadi do 2 m dužine dobavljaju se po prostornim metrima, a duži komadi po m´. Kod bukovog drveta uzimaju se cjepanice I. razreda bez kore. Crne se kvrge moraju posve iztesati. Drvo mekih listača mora biti zdravo, bez kore i bez smeđe jezgre. Dozvoljava se po koja dobro otesana kvrga. U tu svrhu uzimaju se cjepanice i oblice debljine 10—24 cm, a dužine 1 m. Dobavlja se po prostornom metru ili po težini. 4. Drvo za talašiku (Holzwolle): U tu svrhu služe četinjače, lipa 1 to()ole. Mora biti zdrava, pravilna rasta, ravne žice i bez kore. Dozvoljavaju se manje krivine i manje _ kvržice. Srednje debljine od 10—24 cm s najmanjom dužinom od 2 m. Dobavlja se po prostornom metru ili po kubnom njetru. 5. . a n i n s k o drvo:´; Za taninsko drvo služe hrast i kesten. Kod hrastovog drveta uzimaju se cjepanice, oblice iznad 12 cm promjera i gule do 120 cm dužine. Kod kestenovog drveta uzimaju se cjepanice, oblice i gule do 120 cm duge s korom ili bez kore piema ugovorenim uvjetima. Taninsko se ´irvo dobavlja po prostornom metru . po težiui. 6. Stupovi 1 motke za hmelj i duhan. Izrođ´jju se od hrasta i četinjača bez kore. I>ozvoljav;; .; višestrano malo grbavi komadi, te granati sa zdi-avim i dobro otesanim kvrgama. Stupovi za hmelj jesu dužine od 6—9 m, a debljine 8—14 cm na tanjem kraju. Stupovi za duhan jesu dužine 3—13 m i debljine 12—25 cm. Dobavlja se po komadu ili po težini. 126 |