DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Izkorištavanjc drveta . IZDANJU HRVATSKIH NORMA ZA NEOBRAĐENO DRVO Početkom godine 1941. osnovan je kod nas »Savjetodavni ođboi´ za normalizaciju«. Njegova je zadaća da posredovanjem omogući 1 olakša proučavanje i izrađivanje normi za sva područja suvremenog gospodarstva, tehnike i znanosti. Rad ove ustanove odvija se u Vieću savjetodavnog odbora za normalizaciju i u stručnim povjerenstvima. Stručno povjerenstvo ima zadaću, da izvrši sav rad oko donošenja prvog priedlega neke norme. Taj se priedlog tada razašilje zanimanim krugovima na mišljenje i možebitne protupriedloge. Nakon izmlnuća određenog roka sastaje se ponovno stručno povjerenstvo za proučavanje stiglih odgovora i protupriedloga. Tek sada dolazi do sastava konačnog teksta nove norme. Taj konačni tekst norme predlaže se na prihvat vieću. Kada je norma na sjednici Vieća prihvaćena dolazi ona u tisak kao definitivna norma. Stručno povjerenstvo za neobrađeno drvo, kojem je stavljeno u dužnost da sastavi norme za neobrađeno drvo, osnovano je u rujnu 1941. godine. .. tom povjerenstvu bile su zastupane po svojim predstavnicima ove ustanove: Ministarstvo narodnog gospodarstva. Glavno ravnateljstvo za šumarstvo, Hrvatsko šumarsko družtvo, Hrvatsko družtvo inžinjera, Inžinjerska komora odsjek ovlaštenih šum. inžinjera. Trgovinska komora Zagreb, Ministarstvo oružanih snaga, vojno-tehnički odio kao i predstavnici šumskog veleobrta. U proljeće 1942. završen je pr^-i dio rada oko sastava normi i objavljen je priedlog norma za neobrađeno drvo 1 to za razvrstavanje i izmjeru tehničkog i ogrjevnog drveta (HN 116) te za dobavne uvjete za tehničko i ogrjevno drvo (HN 117). Tekst priedloga HN 116 i HN 117 bio je objavljen u Tehničkom vjesniku Zagreb 1942., br. 1—3, str. 86. (u posebnom prilogu HN-Viesti). Rad oko konačne redakcije teksta HN 116 i HN 117 nastavljen je u jesen 1942. god. i završen je u stručnom povjerenstvu za neobrađeno drvo u mjesecu siečnju o. g. Nakon prihvata tog teksta po Vieću savjetodavnog odbora za normalizaciju izašle su početkom mjeseca ožujka iz tiska definitivne norme HN 116 i HN 117. Kako su ove norme od vrlo velike važnosti po naše šumsko gospodarstvo, osvrćemo se na njih ovim prikazom. HN 116. Razvrstanje i izmjena tehničkog i ogrjevnog drveta Ova norma sadrži osnovne propise o tehničkom i ogrjevnom drvetu. Norma dieli tehničko drvo prema namjeni i prema vrstama (sortimentima). Prema debljinsklm razredima diele se trupci u 6 razreda. Prema potrebi mogUf ,ae stvarati daljnji debljinski razredi. U prva tri razreda dozvoljeni su još i podrazredi. Prema kakvoći razvrstava norma trupce u tri razreda A, . i C. Za trupce za oplatlcu predviđa norma posebni razred kakvoće A-1. Daljnji propisi za tehničko drvo odnose se na način izmjere. Izmjera se vrši u kubnoj i prostornoj mjeri. Za neke sortimente jedinica mjere je broj komada, svežanj, kola, breme i t. d. Ogrjevno drvo dieli norma na tvrdi ogrjev, mekani ogrjev, mlešani ogrjev i ogrjev četinjača. Ogrjev se izrađuje u cjepanice, oblice, cjepane oblice, sječenice i gule. Norma propisuje za kakvoću ogrjeva tri razreda. Nadalje za ogrjev može doći u obzir panjevina i kora, zatim odpadci dobiveni kod prerađivanja i obrađivanja (na pr. pilanski odpadci, teševina). Ogrjev se mjeri u prostornoj mjeri. Dozvoljava se nadmjera u šumi od 10%, izvan šume nema nadmjere. Slaganje u križ nije dozvoljeno. To su osnovni propisi za tehničko i ogrjevno drvo. Ti se propisi u glavnom oslanjaju na odredbe Zagrebačkih uzansa i na njemačke propise Homa (Holzmessanvveisung) iz 1936. godine. Norma HN 116 sadrži kratke, jezgrovite 1 jasne odredbe o razvrstavanju i izmjeri tehničkog i ogrjevnog drveta. Njeno primjenjivanje znatno će pojednostavniti rad i omogućiti uštede na sirovini. Ograničiti ćemo se ovdje samo na neko primjedbe o razlikama u propisima HN 116 s jedne strane i Zagrebačkih uzansa i Homapropisa s druge strane. ´ Zagrebačke uzanse i Homa propisi ne po2maju razdiobu tehničkog drveta prema namjeni (točka 2. HN 116). Taj propis izgleda čitaocu suviše općenit. On stvarno ništa ne normira. Zato je po našem mišljenju mogao izostati iz konačnog teksta HN 116. Ova norma ne bi pri tome ništa izgubila na zaokruženosti i cjelovitosti materije, koju normira. HN 116 dieli tehničko drvo prema vrstama (sortimentima) na krupnu deblovinu, ´ tanku deblovinu i sitnu građu te trupčiće i drugo tehničko drvo za obrtne i veleobrtne svrhe. Smatramo da ova razdioba ne vodi dovoljno računa o razlici između pojma sortimenta i pojma deblovine. Pojam sortimenta daleko je složeniji od pojma deblovine. Za pojam deblovine odlučan je samo promjer odnosno debljina. Za sortimenat naprotiv od važnosti su vrst drveta, presjek odnosno tehnika izrade, dimenzije, kakvoća i tolerancije. Sa tog gledišta mogli bi trupčiće svrstati i u krupnu i u» tanku deblovinu, a isto tako tanka i krupna deblovina može poslužiti za tehničko drvo u obrtne i veleobrtne svrhe. Homa dieli neobrađeno drvo na krupno drvo (iznad 7 cm promjera) i sitno drvo (izpod 7 cm promjera). Tehničko drvo po istim propisima dieli se na tehničko drvo, koje se mjeri kubnom mjerom (Langnutzholz), i na tehničko drvo, koje se mjeri prostoi´nom mjerom (Schichtnutzholz). Kod propisa o Jcakvoći trupaca ´ sastavljači su se u glavnom oslonili na propise Zagrebačkih uzansa o kakvoći hrastovine. Homa propisi diele razred C u dva podrazreda i to prvi sa oznakom C u koji spadaju trupci sa greškama ali inače zdravi; dok u drugi podrazred sa oznakom C* spadaju, trupci sa greškama, koji su nešto i natruli. Homa propisi traže, da se razred kakvoće u šumi kod razvrstavanja označi na čelo trupca. HN 116 u tom smislu ne daje nikakvih smjernica. U HN 116 ništa se ne govori kako treba razvrstati trupce, koji potječu od sušac a. Homa propisi svrstavaju trupce od osušenih stabala u . razred. Ali samo od onih stabala, koja su se tokom ljeta osušila, a u zimskoj su sječi iste godine oborena i izrađena. Kora takovog stabla mora čvrsto prianjati uz drvo, a samo drvo ne smije biti napadnuto po gljivama razaračima drveta. Kod ogrjevnog drveta HN 116 zadržala je propis Zagrebačkih uzansa i propisala nadmjeru od 10%. Homa propisi dozvoljavaju kod I složaja ogrjevnog drveta nadmjeru od samo ´ 4 posto. ».V 121 |
ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 28 <-- 28 --> PDF |
HN 117. Dobavni uvjeti za tehničko 1 ogrjevno drvo Dobavni uvjeti su doneseni za tvrd e list a č e : hrast, bultva, jasen, briest, javor, grab, orah 1 voćkarice; meke listače: lipa, joha, topola i vrba, breza; četinjače: jela, smreka, bor 1 ariš; razno : kolarska građa, rudničko drvo, drvo za celulozu i drvninu, drvo za talašiku, taninsko drvo, stupovi i motke za hmelj i duhan, tanka deblovina i sitna građa, smrekova kora za štavljenje; 1 ogrjevno drvo. Za pojedine vrste drveća propisani su dobavni uvjeti za sliedeće sortimente: Kod hrasta za pilote, trupce za oplatice, trupce djelomično sposobne za oplatice (polufurnirski trupac), trupce za piljenje A, . i C kakvoće. Propisi za stupove za vodove istovjetni su sa propisima za stupove za vodove iz drveta četinjača. Kod bukve za trupce za oplatice, trupce za Ijuštenje i trupce za piljenje A i . kakvoće. Kod jasena za trupce za oplatice 1 trupce za pilenje A, . i C kakvoće. Kod briesta za trupce za oplatice, trupce za piljenje A i . kakvoće. Kod javora za trupce za oplatice, trupce za Ijuštenje i trupce za piljenje A i . kakvoće. Kod oraha za trupce za oplatice i trupce za piljenice A i . kakvoće. Voćke se izrađuju samo po naručbl, a mogu se primieniti odredbe za kakvoću A, A-1 i .. Kod mekih listača lipe, johe, vrbe i breze za trupce za Ijuštenje i trupce za piljenje A i . kakvoće. Kod četinjača za trupce za piljenje, stupove za lazila (skele), pilote, stupove za vodove, jarbole i okrižice te za dugačku građu. I Kod sastava ovih dobavnih uvjeta sastavljači su se držali trgovačkih običaja, koji vladaju na našem drvnom tržištu, a koji su sažeti u propisima Zagrebačkih uzansa. HN 117 pokazuje samo neke neznatne razlike od propisa Zagrebačkih užansa. Te su razlike u dimenzijama, kakvoći i dozvoljenim odstupanjima (tolerancijama). HN 117 sadrži posebne propise za hrastove trupce djelomično sposobne za oplaticu (polufurnirski trupci) i posebne propise za trupce za Ijuštenje kod bukve, javora, lipe, johe, topole, vrbe i breze. Trupci za Ijuštenje su kakvoće A i slabijeg promjera nego trupci za oplatice. Ovih propisa nema u zagrebačkim uzansama. Smatramo da je u ovom prikazu potrebno spomenuti, da je pažnji sastavljača norme HN 117 izbjegla opće poznata činjenica, da smeđi jasen (Fraxinus omus), koji se u hrvatskoj botaničkoj i dendrološkoj literaturi naziva crnim jasenom, nema u nijednom slučaju takoi^e dimenzije iz kojih bi bilo moguće izraditi trupce za oplatice promjera iznad 40 cm. Fraxinus ornus (Blumenesche, Mannaesche) submediteranska je vrsta. Njegove su dimenzije: visina najviše 8—15 m, a prsni promjer najviše 20 do 30 cm (Prof. Dr. Petračić, Uzgajanje šuma). Rieđki su primjerci, koji imadu prsni promjer iznad 30 cm. Kod ovih propisa o smeđem jasenu dani su i njemački termini Braunesche i Bergesche. Ovi termini nisu ni za stručnjaka-šumara dovoljno jasni. Pregledom specialne stručne literature nismo mogli te termine nigdje naći. Kako se ovdje sigurno radi o terminima, koji su uobičajeni u našoj trgovini drvetom, potrebno je bilo, da su sastavljači u posebnoj bilježci točno definirali što misle pod Braunenesche, a što pod Bergesche. U zbirci furnira Zavoda za uzgajanje šuma´ postoji više uzoraka furnira sa oznakom »Slavvonlsche Braunesche«. To je trgovački termin, koji se odnosi na jasen sa tamnom (smeđe) obojenom srži. To je drvo običnog jasena (Fra xinus excelsior), kod kojeg, kao što je poznato, počinje proces osržavanja tek u 60—70 godini, a iznimno već i u 40-toj godini. Taj je jasen poznat u njemačkoj stručnoj literatuii pod nazivom »Braunkernlge Esche« (vidi F. Kollmann, Dle Esche und ihr Holz, Berlin 1941. i R. Trendelenburg, Das Holz als Rohstoff, Berlin 1939.). O uzrocima te pojave osržavanja (neprave srži) kaže F. Kollmann u naprled navedenoj knjizi na str. 26. sliedeće: »Dle Ursachen fiir dle Bildung des walzen-. formigen mittigen Kerns slnd noch umklar, jedoch wird vorherrschend angenommen, das es sich um keine normale Erscheinung > handelt«. Kod nas je to ime smeđi jasen (Braunesche) udomaćeno samo u nekim trgovačkim krugovima i u nijednom slučaju ne može se odnositi na Fraxinus ornus kako se to u normi HN 117 navodi. HN 117 pod hrastovinom razumieva drvo svih vrsta hrasta (Quercus) osim cera (Quercus cerris) i granice (Quercus hungarica). Ovim propisom izjednačeno je drvo granice (slatke granice, sladuna) po svojim tehnoložkim svojstvima sa drvetom cera. Iako je sladun u našim šumama zastupan vrlo malo, tek nešto oko Kutjeva 1 u šumama bivše Petrovaradinske imovne općine (Kupinovo, Matijevica), te on nema za praktično izkorišćivanje šuma većeg značenja, ipak je potrebno iztaći, da se izjednačavanje drveta sladuna sa drvetom cera i njegovo izlučivgmje izpod pojma hrastovine ne osniva, po našem mišljenju, na izpravnim predpostavkama. Poznato je, da cer uslied loših mehaničkih svojstava i male trajnosti svog drveta nije upotrebljiv kao tehničko drvo. Naprotiv je drvo sladuna po našim podatcima 1 po podatcima Iz stručne literature po svojim tehnoložkim svojstvima vrlo bliz drvetu hrasta kltnjaka odnosno lužnjaka. Iztaknuti nam je, da bi izpravan sud o tehničkoj upotrebljivosti sladuna mogli dobiti tek na osnovu istraživanja njegovih tehničkih svojstava: Takova iztraživanja za drvo sladuna nisu mogla kod nas biti do danas provedena. Na ovom mjestu navodimo samo neke po-~ datke iz stručne literature. Tako Jankai nakon opisa tehnoložkih svojstava drveta hrasta lužnjaka i kitnjaka kaže ovo: »Am nachsten kommt diesen beiđen Eichenarten die ungarische Eiche (Quercus conferta)«. Gayer,- Langs i "SVlesner* smatraju drvo sladuna zbog visoke trajnosti osobito podesnim za pilote, stupove za vodove, rudničko drvo, željezničke pragove, kolarsku građu 1 t. d. Za finije radove (pokućtvo) drvo sladuna nije upotrebljivo jer vrlo jako razpucava. Odredba HN 117 o slađunu nije dakle u skladu sa navedenim . ´ podatcima iz literature. * ^ Na kraju podvlačimo da propisi o sladunu i smeđem jasenu nisu bili sadržani u svojevremeno objavljenom tekstu priedloga normi HN 116 i HN 117. Kod celuloznog drveta zadržani su u HN 117 propisi zagrebačkih uzansa. Homa propisi razvrstavaju celulozno drvo u četiri razreda. Kod dobavnih uvjeta za ogrjevno drvo doneseni su propisi o zimskoj ili .ljetnoj sječi, o plavljenom drvetu 1 o vremenu u kojem se može ogrjev zimske sječe smatrati suhim. /. H-t 1 G. Janka: Die Harte der Holzer, Wien 1915. - S. Gayer: Die Holzarten und ihre Vervvendung in der Technik, Leipzlg 1928. ! G. Lang: Das Holz als Baustoff, Wiesbaden 1915. + J. "VViesner: Die Rohstoffe des Pflanzenrciches, II. Banđ, Leipzig 1918. 122 |