DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 23     <-- 23 -->        PDF

prestanak kao i za ponovni početak prirodnog
pomladjenja.


Po Cermaku ne nastaju jednolični sastojinski
oblici smrekovih i jelovih prašuma pomladjenjem
velikih golih ploha, već pravim priebornim
pomlađivanjem. — Sastojinski sklop i
zajednička etaža krošanja nastaje urašćivanjem
mladih stabalnih razreda u veće visine,
opadanjem rasta u visinu starijih- stabala, te
potiskivanjem i prerašćivanjem najmlađih
stabalnih razreda tako, da iz nejednolikih sastojinskih
oblika nastaju jednolični oblici.


Prema Ćermakovim razlaganjima prašuma
se obnavlja obamiranjem pojedinih starih stabala,
koja obamiru isprva pojedinačkl, a kasnije
u većoj množini, dok se konačno sklop na
većoj površini ne progali, te ostanu samo stara
zdrava izolirana stabla kao pričuvci i sjemenjaci
pod čijim se krošnjama tada površiva
potpuno pomlađenje.


Ovdje je karakterističan postepeni prielaz
od priebornog na grupimično pomlađenje, te
konačno prielaz na pomlađivanje pod zastorom
na velikoj površini.


Prema piščevim opažanjima uzrok su postanku
jednoličnih smrekovih i jelovih sastojinskih
oblika u Rili planini katastrofe koje na
velikim površinama uništavaju di4´nu masu
stare generacije, nakon čega se čitave te površine
jednovremeno pomlađuju, a da ne pro


Književnost


HOLZ ALS ROH-


Holz als Roh- und Werkstoff časopis je,
kojemu je svrha objavljivanja razprava s područja
mehaničke i kemijske tehnologije drveta.
U izvršenju te svoje zadaće časopis donosi
radove i priloge, koje obradjuju tehnička
svojstva drveta, njegovu obradbu i oplemenjivanju.


Prvi prikaz radova ovog´ časopisa izniet je


u Hrvatskom šumarskom listu br. 2, iz 1942.


godine, a sad nastavljamo s godinom 1941., da


kasnije prikažemo glavne radove brojeva iza


šlih 1942. godine.


Bujan 1941.


E. Suenson: Die Lage der N u 11 inie
in gebogenen Holzbalken. Autor
je na nizu greda vel. 15X15X450 cm i
mosnica vel. 19,6X7,7X345 cm sa posebnim napravama
iztražio tok naprezanja kod pregibanja.
On je mjerenjem relativnog skraćenja
(Et) i relativnog produženja (Ev), uz predpostavku
da presjek grede kod pregibanja
ostaje isti, došao do zaključka da je kod iztraženih
greda i mosnica neutralna zona iznad
srednje linije grede kod 28»/o greda, ´u
srednjoj liniji grede kod 12% greda, izpod
srednje linije grede kod .../. greda. Položaj
neutralne zone kod pregibanja grede ne ovisi
o količini vlage u drvetu.
W. Klauditz: Zur Zellulosegewinnung
aus Laubholz. Ova radnja
predstavlja izvještaj o jednona novom postupku
za dobivanje celuloze iz drveta listača. U
početku je autor postavio osnovne uslove koji
se traže od postupka za dobivanje celuloze iz
drveta listača. Tim se postupkom mora: a)
dobiti celuloza velike čistoće i visokog stupnja
polimerizacije; b) postići što viši postotak
celuloze; c) ekonomično izkoristiti necelulozne
sastojke drveta; d) upotrebiti .., dobivanje celuloze
takove sortimente, koji se ne mogu izlaze
kroz faw pomlađenja pod zastorom krošanja
starih stabala. — Sjeme za ovo pomlađenje
na velikim površinama daje relativno
mali broj sjemenjaka, koji su iza katastrofe
ostali po čitavoj površini nejednako razbacani.


Na ovo pomlađenje velikih površina djelU´
ju više povoljnih okolnosti, kao što su bogat
urod sjemenom, rietkih sjemenjaka, vjetar
koji sjeme nadaleko rasprostranjuje, strmost
obronaka kojom se povećaje radius razprostranjenja
sjemena, stanje stojbine koje pruža
sjemenu optimalnu mogućnost klijanja i dovoljna
količina za klijanje potrebnog svietla.


Zbog istovremenog pomlađenja na čitavoj
površini imaju ove sastojine već u mladosti
jendoličan izgled koji se kasnije potiskivanjem
najmlađih dobnih razreda još jače izpoljuje.


Iz ovih razmatranja sliedl da se prašume


obnavljaju na tri načina:


1. Istovremenim pomlađenjem velikih površina
sjemenom rietkih sjemenjaka preostalih
nakon katastrofa, kojom je uništena drvnft
masa stare sastojine.
2. na prebomi način;
3. pod zastorom krošanja starih stabala na
velikim površinama.
O danim okolnostima ovisi, na koji će se
od ta tri načina praSuma obnoviti


Dr Zlatko Vajda


UND VVERKSTOFF


koristiti za tvorivo 1 e) moći preraditi sve vrste
listača kao i druge sirovine, koje dolaze u
obzir za dobiVanje celuloze. Na osnovu svojih
iztraživanja autor dolazi do zaključka da
svim tim uvjetima odgovara najbolje
sulfitni postupak dobivanja celuloze
. Prednosti normalnog alkaličnog postupka
za dobivanje celuloze ne mogu se izkoristiti.
Po posebnom kombiniranom kiselo-alkaličnom
postupku mogu se ujediniti prednosti
sulfitnog i prednosti alkaličnog postupka. Autor
iznosi rezultate svojih iztraživanja sa tim
kombiniranim kiselo-alkaličnim postupkom.


P. Riisch i P. Sander: Ein b a u c h 1ges
Fass aus Sperrholz. U radionicama
I. G. Farbenindustrie A. G., Leverkusen
izrađuju se bačve iz šperovanog drveta. Opisan
je način proizvodnje i prednosti tih bačava
spram onih iz dužica. Bačva iz šperovanog
drveta upoređena sa bačvom iste veličine
građene iz dužica pokazuje znatnu uštedu na
drvu i željezu. Ova ušteda po 1 bačvi iznosi
za drvo 40—67»/o, a za željezo 31—76% već
prema vrsti bačve.
Listopad 1941.


A. Frey—Wyssllng: tJ b e r das
anatomische Gefuge von technischer
iiberbeanspruchtem Holz.
Izvještaj o iztraživanju mikroskopske građe
drveta, koji je uslied djelovanja mehaničkih
sila promlenilo svoj oblik. Iztraženi su: llgnoston,
a zatim oni dielovi drveta, koji su tlačenjem
i natezanjem trajno promlenili svoj
obUk.
.. Staudinger i E. Husemann:


Bestimmung des Zellulosegehal


tes in verschiedenen Holzsorten.


Upoređeni su posljedci iztraživanja kemijskog


sastava drveta raznih autora (Cross-Bevan,


Miiller, Renker, Zeisl-Stritar, Mulđer, Schulze


117