DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 23 <-- 23 --> PDF |
prestanak kao i za ponovni početak prirodnog pomladjenja. Po Cermaku ne nastaju jednolični sastojinski oblici smrekovih i jelovih prašuma pomladjenjem velikih golih ploha, već pravim priebornim pomlađivanjem. — Sastojinski sklop i zajednička etaža krošanja nastaje urašćivanjem mladih stabalnih razreda u veće visine, opadanjem rasta u visinu starijih- stabala, te potiskivanjem i prerašćivanjem najmlađih stabalnih razreda tako, da iz nejednolikih sastojinskih oblika nastaju jednolični oblici. Prema Ćermakovim razlaganjima prašuma se obnavlja obamiranjem pojedinih starih stabala, koja obamiru isprva pojedinačkl, a kasnije u većoj množini, dok se konačno sklop na većoj površini ne progali, te ostanu samo stara zdrava izolirana stabla kao pričuvci i sjemenjaci pod čijim se krošnjama tada površiva potpuno pomlađenje. Ovdje je karakterističan postepeni prielaz od priebornog na grupimično pomlađenje, te konačno prielaz na pomlađivanje pod zastorom na velikoj površini. Prema piščevim opažanjima uzrok su postanku jednoličnih smrekovih i jelovih sastojinskih oblika u Rili planini katastrofe koje na velikim površinama uništavaju di4´nu masu stare generacije, nakon čega se čitave te površine jednovremeno pomlađuju, a da ne pro Književnost HOLZ ALS ROH- Holz als Roh- und Werkstoff časopis je, kojemu je svrha objavljivanja razprava s područja mehaničke i kemijske tehnologije drveta. U izvršenju te svoje zadaće časopis donosi radove i priloge, koje obradjuju tehnička svojstva drveta, njegovu obradbu i oplemenjivanju. Prvi prikaz radova ovog´ časopisa izniet je u Hrvatskom šumarskom listu br. 2, iz 1942. godine, a sad nastavljamo s godinom 1941., da kasnije prikažemo glavne radove brojeva iza šlih 1942. godine. Bujan 1941. E. Suenson: Die Lage der N u 11 inie in gebogenen Holzbalken. Autor je na nizu greda vel. 15X15X450 cm i mosnica vel. 19,6X7,7X345 cm sa posebnim napravama iztražio tok naprezanja kod pregibanja. On je mjerenjem relativnog skraćenja (Et) i relativnog produženja (Ev), uz predpostavku da presjek grede kod pregibanja ostaje isti, došao do zaključka da je kod iztraženih greda i mosnica neutralna zona iznad srednje linije grede kod 28»/o greda, ´u srednjoj liniji grede kod 12% greda, izpod srednje linije grede kod .../. greda. Položaj neutralne zone kod pregibanja grede ne ovisi o količini vlage u drvetu. W. Klauditz: Zur Zellulosegewinnung aus Laubholz. Ova radnja predstavlja izvještaj o jednona novom postupku za dobivanje celuloze iz drveta listača. U početku je autor postavio osnovne uslove koji se traže od postupka za dobivanje celuloze iz drveta listača. Tim se postupkom mora: a) dobiti celuloza velike čistoće i visokog stupnja polimerizacije; b) postići što viši postotak celuloze; c) ekonomično izkoristiti necelulozne sastojke drveta; d) upotrebiti .., dobivanje celuloze takove sortimente, koji se ne mogu izlaze kroz faw pomlađenja pod zastorom krošanja starih stabala. — Sjeme za ovo pomlađenje na velikim površinama daje relativno mali broj sjemenjaka, koji su iza katastrofe ostali po čitavoj površini nejednako razbacani. Na ovo pomlađenje velikih površina djelU´ ju više povoljnih okolnosti, kao što su bogat urod sjemenom, rietkih sjemenjaka, vjetar koji sjeme nadaleko rasprostranjuje, strmost obronaka kojom se povećaje radius razprostranjenja sjemena, stanje stojbine koje pruža sjemenu optimalnu mogućnost klijanja i dovoljna količina za klijanje potrebnog svietla. Zbog istovremenog pomlađenja na čitavoj površini imaju ove sastojine već u mladosti jendoličan izgled koji se kasnije potiskivanjem najmlađih dobnih razreda još jače izpoljuje. Iz ovih razmatranja sliedl da se prašume obnavljaju na tri načina: 1. Istovremenim pomlađenjem velikih površina sjemenom rietkih sjemenjaka preostalih nakon katastrofa, kojom je uništena drvnft masa stare sastojine. 2. na prebomi način; 3. pod zastorom krošanja starih stabala na velikim površinama. O danim okolnostima ovisi, na koji će se od ta tri načina praSuma obnoviti Dr Zlatko Vajda UND VVERKSTOFF koristiti za tvorivo 1 e) moći preraditi sve vrste listača kao i druge sirovine, koje dolaze u obzir za dobiVanje celuloze. Na osnovu svojih iztraživanja autor dolazi do zaključka da svim tim uvjetima odgovara najbolje sulfitni postupak dobivanja celuloze . Prednosti normalnog alkaličnog postupka za dobivanje celuloze ne mogu se izkoristiti. Po posebnom kombiniranom kiselo-alkaličnom postupku mogu se ujediniti prednosti sulfitnog i prednosti alkaličnog postupka. Autor iznosi rezultate svojih iztraživanja sa tim kombiniranim kiselo-alkaličnim postupkom. P. Riisch i P. Sander: Ein b a u c h 1ges Fass aus Sperrholz. U radionicama I. G. Farbenindustrie A. G., Leverkusen izrađuju se bačve iz šperovanog drveta. Opisan je način proizvodnje i prednosti tih bačava spram onih iz dužica. Bačva iz šperovanog drveta upoređena sa bačvom iste veličine građene iz dužica pokazuje znatnu uštedu na drvu i željezu. Ova ušteda po 1 bačvi iznosi za drvo 40—67»/o, a za željezo 31—76% već prema vrsti bačve. Listopad 1941. A. Frey—Wyssllng: tJ b e r das anatomische Gefuge von technischer iiberbeanspruchtem Holz. Izvještaj o iztraživanju mikroskopske građe drveta, koji je uslied djelovanja mehaničkih sila promlenilo svoj oblik. Iztraženi su: llgnoston, a zatim oni dielovi drveta, koji su tlačenjem i natezanjem trajno promlenili svoj obUk. .. Staudinger i E. Husemann: Bestimmung des Zellulosegehal tes in verschiedenen Holzsorten. Upoređeni su posljedci iztraživanja kemijskog sastava drveta raznih autora (Cross-Bevan, Miiller, Renker, Zeisl-Stritar, Mulđer, Schulze 117 |