DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 22 <-- 22 --> PDF |
uz izvjesne okolnosti, kao njezina neminovna prirodna potreba. Rietko kada dozive šumske sastojine toga područja svoju fizičku starost te postepeno propadanje stare drvne mase. Njih redovno već ranije uništavaju katastrofalni šumski požari. Ovo se grotovo redovno zbiva kod sastojina sastavljenih od crnogoričnlh vrsta drveća, dok bukove stare sastojine obično nestaju uslied napadaja gljiva 1 pustošenja orkanskih vjetrova kako je to već napried pobliže razloženo. Tok ^ prirodnog pomlađenja šumskih sastojina sastavljenih od svietlo - zahtievajućih vrsta drveća , kao na pr. bielog bora i trepetljike mnogo se razlikuje od prirodnog pomlađenja sastojina koje sačinjavaju zasjenu podnašajući vrste , kao na pr. smreke i jele. I sam je izgled paljevina neposredno nakon požara raznolik. Budući da borovina zbog sadržaja na smoli gotovo potpuno izgara, to kod uništenja borovih sastojina nastaju odmah gole površine sa relativno malo drvne mase, ali sa velikom količinom alkalija. Naprotiv, kod požara jelovih i smrekovih sastojina ne izgara potpuno sva drvna masa već na paljevini ostaju dulje vremena veće količine drvne mase, koje postepeno trunu, dok se tlu nalazi razmjerno malo alkalija. — Gole površine nastale požarom borovih sastojina uopće ne miruju, jer borovo sjeme počimlje odmah klijati tako, da redovno ne dolazi do obrazovanja među — sastojine mekanih vrsta drveća. Na taj način počimlje pomladjenje bielog bora na pepelu stare generacije, te nakon primarnog pomlađenja površine nastaje i sekundarno, jer borova stabla rano rode sjemenom tako, da za razmjerno kratko pomladno doba nastaju na velikim površinama približno jednako stare borove sastojine. Kod obnove čistih i mješovitih jelovih i smrekovih sastojina odvija. se proces prirodnog pošumljena požarom ogoljelih površina drugačije. Pisac nije imao prilike da proučava sve faze prirodnog pošumljenja velikih požarnih površina nastalih izgaranjem starih jelovih i smrekovih prašuma, ali je pratio ponovno prirodno pošumljenje površina preko kojih je požar prešao nakon izkorišćavanja drvnih masa po čovjeku, pa ga u pet faza prikazuje ovako: 1. Faza : Nakon požara nastalo golo mineralno tlo naseli Epilobium koJi ga u čistoj i gustoj .formaciji pokriva prvih 5 godina. 2. Faza : Za vrieme đalnjih 5 godina uzrastu na čitavoj površini trepetljike, breze i vrbe, te formiraju doskora potpuno sklopljenu sastojinu; istovremeno ispod krošanja te sastojine potpuno nestaje biljni pokrov tla dočim se mineralno tlo pokrije tankim slojem listinca navedenih mekanih vrsta drveća; drvna masa koja je iza požara na površini preostala počinje da trune i da se razpada. Ovaj listinac što ga stvaraju trepetljike, breze i vrbe razlikuje se od listinaca ostalih listača po svojoj karakterističnoj crnoj boji, kao i po tom što se u tankim krpama lako skida sa svoje mineralne podloge. Pod tim se listincem nalazi vrlo rahli crni prašinasti sloj dobro mineraliziranog šumskog humusa. 3. Faza: Nakon 10 i više godina, 6—8 m visoko uzrasla sastojina mekanih vrsta drveća još je sklopljena. — Crni, rahli mlneralizirani humus pokriva u crnu trulež pretvoreni listinac. Potpunom neutralizacijom alkalija u tlu i raspadojn ostataka drvnih masa u trulež — stvoreni su povoljni uvjeti pomlađenja smreke i jele, pa se u toj fazi na truležu stare geđe-. racije podiže smrekov i jelov podmladak. 4. Faza : Nakon 25 i više godina postaje rast smrekovog 1 jelovog podmladka sve brži, te on sve jače prodire kroz krošnje svoje brezove, trepetljikine i vrbove nadstojne sastojine, dok konačno tu sastojinu ne preraste 1 sasma ne potisne. Pod gustim jelovim i smrekovim krošnjama potisnuta stabalca ovih listača trunu, prelamaju se i izvaljuju tako, da konačno ostaje na čitavoj površini približno jednako stara smrekova i jelova sastojina. — Ova se mlada sastojina na strunutom drvnom humusu bujno dolje razvija. Na staru generaciju crnogoričnog drveća podsjeća još jedino već podpuno trula drvna masa starih stabala, kao i pougljeni ostatci drveta na koje se tu i tamo na tlu nailazi. 5. Faza : Prema primjerku u Rili planini takova sastojina nakon 50 godina, u svojoj konačnoj fazi pomlađenja daje sliku gotovo jednako stare čiste sastojine crnogoričnlh vrsta drveća, razlika u starosti pojedinih stabala iznaša 20—30 godina. — Trepetljikina, brezova i vrbova stabla već su potpuno iz ts mlade sastojine izlučena, dok pojedina rietka iza požara preostala stabla stare generacije crnogorice takodjer iz nje postepeno nestaju bilo da se suše bilo da ih vjetar nagorjele i natrule prevaljuje. Na nekadanju sastojinu listača podsjećaju još samo truli ostatci njihovih izvaljenih stabalaca. Mlada sastojina crnogorice pokazuje snažan rast — krošnje su joj u jednoj visini — vremenom se sva mlada i zaostala stabla posve izlučuju i ginu tako, da ta novo uzrasla mlada sastojina kada pređe u srednjodobnu postaje gotovo jednako stara čista crnogorična sastojina: Još se dulje vremena iza nestanka generacije listača opaža njihovo povoljno djelovanje na sastav tla tako, da tlo pokazuje neku kombinaciju izmedju tipa tla nastalog pod krošnjama čiste šume listača i onog nastalog u čistoj crnogoričnoj sastojim. Na tlu još uviek trunu ostatci nailazi se na rahli sloj dobro mineraliziranog crnosmeđjeg šumskog humusa.**) Kada se potpuno krošnje mlade sastojine sklope i potpuno potisnu mlađi razredi, što se zbiva obično izmedju 40 i 60 godine, tada se smatra, da je prirodno pomlađenje sastojine završeno. — Time stupa prašuma u stadij zatvorene sastojine, koja se održava sve do fizičke granice starosti. Za to se vrieme, zbog pomanjkanja na svietlu, pod gusto sklopljenim krošnjama ne razvija nikakav podmladak uz izuzetak slučajno progaljenih mjesta. Njezino pomladjenje počimlje na čitavoj površini tek tada, kada se krošnje starih stabala na bilo koji način polome i u progaljenu sastojinu uđe više svjetla. Prema tome označuje stanje sastojinskog sklopa krošanja glavni biološki momenat za **) Analogno pomlađivanje od požara nastradalih smrekovih i jelovih sastojina vrši se i u našim prašumama. Tako se u četvrtoj fazi pomladjivanja 1935. godine nalazila jedna paljevina od oko 1905. godine u šumi čagljevina na području šumarije u čajniču. U sastojini punog sklopa breze i jasike nalazila se isto tako dobrog obrasta nešto niža sastojina smrekovog i jelovog podmladka. Visina brezove i jasikove sastojine iznosila je prosječno 10 met., a one smrekove d jelovine za 2—3 metra manje (opazka Ing. O. P.-a). 116 |