DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 21     <-- 21 -->        PDF

PREGLED


DEUGO STOLJEĆE GOSPODARSKOG LISTA


Prošle, 1942., godine navršilo se sto godidružtva
koje je bilo kroz mnoga desetna,
kako je izišao prvi broj Gospodar ljeća
glavni nosilac naprednog gospodarstva u


skog lista. Od svog prvog broja, koji nosi ´Hrvatskoj. Stranice Gospodarskog
nadnevak 30. srpnja 1842. godine, pa sve do lista, bile su uviek otvorene razdanas
ovaj je list neprekidno izlazio, pa prepravama
iz područja šumskog goma
tome sa sto svojih godišta predstavlja spodarstva , koja je suradnja započela f
danas najstariji hrvatski časopis. »pismom« Franje šporera o potrebi osnutka


Kako je poznato, pred stotinu i nešto više »narodnog šumarstvenog zavoda« tiskanom u
godina krenuo je politički život hrvatskog naListu
mjesečnom početkom 1843. god.
roda novim putem. Tadanje suvremene ideje Od 1941. godine Gospodarski list Izdaje
Europe nisu mogle ostati bez utjecaja ni na Ministarstvo seljačkog gospodarstva (danas
Hrvate, kod kojih dolazi do spoznaje snage Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo) sa za


cjelokupne narodne zajednice i vriednostl njedaćom
da bude veza Između nauke i najšire
govanja narodnih osobina, a u prvom redu jeprakse,
da s tekovinama nauke upozna hrvatzika.
Međutim je jedna skupina hrvatskih roskog
Seljaka pružajući mu tjedno praktične
doljuba sviestna, da narod može stečenu sloupute
za sve grane njegovog gospodarstva.
bodu i nezavisnost sačuvati samo onda, ako Gospodarski list donosit će članke i iz podruje
i gospodarski snažan i ođporan. Plod ovog čja šumarstva, pa rado prenosimo pozi v sanastojanja
bio je osnutak Hrvatsko-slavon-danjeg urednik a Gospodarsko g liskog
gospodarskog družtva. st a Dr a S. Dubić a za suradnju šumara


Osnutak gospodarskog družtva, ustanove u ovom tjedniku. Ova suradnja ne samo da je
za uzdržavanje i jačanje gospodarske snage vriedna pažnje, nego je i neobhodno potrebna,
hrvatskog naroda povezan je osobom tadajer
se ovim načinom bez nametljivosti upoznjeg
zagrebačkog nadbiskupa i kardinala J. naje seljak sa šumom i šumskim gospodarHaullka
na čiji se poziv 3. veljače 1841. gostvom,
koje upoznavanje vodi k valjanom godine
sastalo tridesetak rodoljuba na dogovor spodarenju sa šumom. Ovo upoznavanje olak


oko ostvarenja zamisli osnivanja gospodaršat
će i gospodarenje u zajedničkim i državskog
družtva. Zaključak o osnutku jednog nim šumama, jer će poduzeće mjere nailaziti
družtva, kojemu će bitj zadać a izpitiva -na razumievanje onoga, čiji je život uzko ven
j e g/O spodarskih prilika i rad zan sa šumom i koji je tako rekuć u dnevnom
na podizanju seoskog gospodarneposrednom
dodiru sa šumskjim gospodarstv
a pao je na istom sastankui Zamisao je stvom, koji je suradnik u uzgoju, obnovi i čuostvarena
osnivanjem . r v a t s k o-s 1 a v o .-vanju naših šuma.


skog gospodarskog družtva, koje Šumari bi trebali biti i čitaoci ovog lista.


je prvu skupštinu održalo 24. rujna 1841. goSuradnja
iz šumarstva dobro će doći u njihodine.
Na toj skupštini zaključeno, da družtvo vom »promičbenom« radu, a gospodarske poIzdaje
glasilo na »narodnom« t. j . hrvatskom uke u vođenju njegovog gospodarstva uz kojeg


jeziku, pa je nakon potrebnih priprema, već je vezan život na selu. Gospodarski list treba


napried označenog dana t. j . 30. srpnja 1842. li bi čitati i lugari, članci iz šumarstva slugodine
izašao prvi broj družtvenog glasila žit će´ im kao pouka i osvježenje stručnog
pod imenom »List mjesečni gospoznanja,
a iz gospodarstva bit će im neposredarsko
g družt v a«. To je početak dadni
savjetnici, kako da razpoloživo zemljište i


našnjeg Gospodarskog lista, koje predstavlja svoje gospodarstvo izkorištuju na najraciokonačno
ime »lista mjesečnog«. nalniji način*). P.


Sto godišta ovog našeg časopisa ogledalo
su hrvatskog gospodarskog života i rađa na *) Gospodarski list izlazj tjedno, a adresa
gospodarskom polju. U tom listu zabilježen je uredničtva i uprave glasi: Zagreb, Trg Kulina
razvoj Hrvatsko - slavonsko gospodarskog Bana 10. Godišnja predplata iznosi 120 Kuna.


Uzgajanje šuma


PRIRODNI TOK OBNOVE POŽAROM UNIŠTENE PRAŠUME


Dr. .. .. Mullerovo djelo o sastavu, rastu toku obnove požarom uništene
i pomlađjivanju prašuma jugoistočne Europrašume
.
pe*), u kojem su zapravo prikazane prašume U svim svojim razmatranjima i biološkim


Rodopa, Pirin i Rilo planine, prikazano je iztražlvanjima kod pojedinih vrsta drveća, te
svojedobno u šumarskom listu (u br. 7. iz njihovih čistih i mješovitih sastojina koje sa1931.
god.) obširnije sa šumsko-uređajne činjavaju prašume visinskih područja Rodope,
strane, dok prikaza sa šumsko-uzgojnog glePirin
i Rile planine, obraća pisac posebnu paž


dišta nije bilo. Kako u tom djelu ima zanimi-nju djelovanju šumskih požara, te dolazi do
vih podataka šumsko-uzgojne, dendrogeo-zaključka, da je šumski požar (uz klimatske
grafske i fenoložke vriednosti, to ćemo ove okolnosti koje ovdje vladaju), odlučan faktor


rezultate prikazati u šumarskom listu, jer će u životu prašume ne samo za to, što ju djelubiti
analognih pojava i u našim šumama, odjuć
katastrofalno uništava, već što ujedno
nosno prašumama. Prvi dio ovih prikazivanja stvorenim fizikalnim i kemijskim stanjem tla
izniet će autorova opažanja o prirodno m nakon požara, odlučuje kod njezinog pomla


djivanja i obnove. Na taj način postaju pre


*) Dr. .. .. MuUer: Aufbau, Wuchs und ma zaključcima iztraživača veliki šumskj poVerjiingung
Sudost-europaischer ´ Urwalder žari, koji povremeno uništavaju prašume ovih
(Eine waldbaullche Studie iiber der Urwald područja ujedno i najdjelatnije sredstvo njiunserer
Zone Uberhaupt) — Hannover 1929. hove obnove, te ulaze u sam život prašume,


115




ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 22     <-- 22 -->        PDF

uz izvjesne okolnosti, kao njezina neminovna
prirodna potreba.


Rietko kada dozive šumske sastojine toga
područja svoju fizičku starost te postepeno
propadanje stare drvne mase. Njih redovno
već ranije uništavaju katastrofalni šumski požari.
Ovo se grotovo redovno zbiva kod sastojina
sastavljenih od crnogoričnlh vrsta drveća,
dok bukove stare sastojine obično nestaju
uslied napadaja gljiva 1 pustošenja orkanskih
vjetrova kako je to već napried pobliže razloženo.


Tok ^ prirodnog pomlađenja
šumskih sastojina sastavljenih
od svietlo - zahtievajućih vrsta
drveća , kao na pr. bielog bora i trepetljike
mnogo se razlikuje od prirodnog
pomlađenja sastojina koje sačinjavaju
zasjenu podnašajući vrste
, kao na pr. smreke i jele. I sam je izgled
paljevina neposredno nakon požara raznolik.
Budući da borovina zbog sadržaja na smoli
gotovo potpuno izgara, to kod uništenja borovih
sastojina nastaju odmah gole površine sa
relativno malo drvne mase, ali sa velikom
količinom alkalija. Naprotiv, kod požara jelovih
i smrekovih sastojina ne izgara potpuno
sva drvna masa već na paljevini ostaju dulje
vremena veće količine drvne mase, koje postepeno
trunu, dok se tlu nalazi razmjerno
malo alkalija. —


Gole površine nastale požarom borovih sastojina
uopće ne miruju, jer borovo sjeme
počimlje odmah klijati tako, da redovno ne
dolazi do obrazovanja među — sastojine mekanih
vrsta drveća. Na taj način počimlje
pomladjenje bielog bora na pepelu stare generacije,
te nakon primarnog pomlađenja površine
nastaje i sekundarno, jer borova stabla
rano rode sjemenom tako, da za razmjerno
kratko pomladno doba nastaju na velikim površinama
približno jednako stare borove sastojine.


Kod obnove čistih i mješovitih jelovih
i smrekovih sastojina odvija.
se proces prirodnog pošumljena požarom
ogoljelih površina drugačije. Pisac nije
imao prilike da proučava sve faze prirodnog
pošumljenja velikih požarnih površina nastalih
izgaranjem starih jelovih i smrekovih prašuma,
ali je pratio ponovno prirodno pošumljenje površina
preko kojih je požar prešao nakon izkorišćavanja
drvnih masa po čovjeku, pa ga u
pet faza prikazuje ovako:


1. Faza : Nakon požara nastalo golo mineralno
tlo naseli Epilobium koJi ga u čistoj
i gustoj .formaciji pokriva prvih 5 godina.
2. Faza : Za vrieme đalnjih 5 godina uzrastu
na čitavoj površini trepetljike, breze i
vrbe, te formiraju doskora potpuno sklopljenu
sastojinu; istovremeno ispod krošanja te sastojine
potpuno nestaje biljni pokrov tla dočim
se mineralno tlo pokrije tankim slojem listinca
navedenih mekanih vrsta drveća; drvna
masa koja je iza požara na površini preostala
počinje da trune i da se razpada. Ovaj listinac
što ga stvaraju trepetljike, breze i vrbe razlikuje
se od listinaca ostalih listača po svojoj
karakterističnoj crnoj boji, kao i po tom što
se u tankim krpama lako skida sa svoje mineralne
podloge. Pod tim se listincem nalazi
vrlo rahli crni prašinasti sloj dobro mineraliziranog
šumskog humusa.
3. Faza: Nakon 10 i više godina, 6—8 m
visoko uzrasla sastojina mekanih vrsta drveća
još je sklopljena. — Crni, rahli mlneralizirani
humus pokriva u crnu trulež pretvoreni listinac.
Potpunom neutralizacijom alkalija u tlu
i raspadojn ostataka drvnih masa u trulež —
stvoreni su povoljni uvjeti pomlađenja smreke
i jele, pa se u toj fazi na truležu stare geđe-.
racije podiže smrekov i jelov podmladak.


4. Faza : Nakon 25 i više godina postaje
rast smrekovog 1 jelovog podmladka sve brži,
te on sve jače prodire kroz krošnje svoje brezove,
trepetljikine i vrbove nadstojne sastojine,
dok konačno tu sastojinu ne preraste 1 sasma
ne potisne. Pod gustim jelovim i smrekovim
krošnjama potisnuta stabalca ovih listača
trunu, prelamaju se i izvaljuju tako, da konačno
ostaje na čitavoj površini približno jednako
stara smrekova i jelova sastojina. —
Ova se mlada sastojina na strunutom drvnom
humusu bujno dolje razvija. Na staru generaciju
crnogoričnog drveća podsjeća još jedino
već podpuno trula drvna masa starih stabala,
kao i pougljeni ostatci drveta na koje se tu i
tamo na tlu nailazi.
5. Faza : Prema primjerku u Rili planini
takova sastojina nakon 50 godina, u svojoj konačnoj
fazi pomlađenja daje sliku gotovo jednako
stare čiste sastojine crnogoričnlh vrsta
drveća, razlika u starosti pojedinih stabala iznaša
20—30 godina. — Trepetljikina, brezova i
vrbova stabla već su potpuno iz ts mlade sastojine
izlučena, dok pojedina rietka iza požara
preostala stabla stare generacije crnogorice
takodjer iz nje postepeno nestaju bilo da
se suše bilo da ih vjetar nagorjele i natrule
prevaljuje. Na nekadanju sastojinu listača
podsjećaju još samo truli ostatci njihovih izvaljenih
stabalaca. Mlada sastojina crnogorice
pokazuje snažan rast — krošnje su joj u jednoj
visini — vremenom se sva mlada i zaostala
stabla posve izlučuju i ginu tako, da ta
novo uzrasla mlada sastojina kada pređe u
srednjodobnu postaje gotovo jednako stara čista
crnogorična sastojina: Još se dulje vremena
iza nestanka generacije listača opaža
njihovo povoljno djelovanje na sastav tla tako,
da tlo pokazuje neku kombinaciju izmedju
tipa tla nastalog pod krošnjama čiste šume listača
i onog nastalog u čistoj crnogoričnoj sastojim.
Na tlu još uviek trunu ostatci nailazi
se na rahli sloj dobro mineraliziranog crnosmeđjeg
šumskog humusa.**)
Kada se potpuno krošnje mlade sastojine
sklope i potpuno potisnu mlađi razredi, što se
zbiva obično izmedju 40 i 60 godine, tada se
smatra, da je prirodno pomlađenje sastojine
završeno. — Time stupa prašuma u stadij zatvorene
sastojine, koja se održava sve do fizičke
granice starosti. Za to se vrieme, zbog pomanjkanja
na svietlu, pod gusto sklopljenim
krošnjama ne razvija nikakav podmladak uz
izuzetak slučajno progaljenih mjesta. Njezino
pomladjenje počimlje na čitavoj površini tek
tada, kada se krošnje starih stabala na bilo
koji način polome i u progaljenu sastojinu uđe
više svjetla.


Prema tome označuje stanje sastojinskog
sklopa krošanja glavni biološki momenat za


**) Analogno pomlađivanje od požara nastradalih
smrekovih i jelovih sastojina vrši se
i u našim prašumama. Tako se u četvrtoj fazi
pomladjivanja 1935. godine nalazila jedna paljevina
od oko 1905. godine u šumi čagljevina
na području šumarije u čajniču. U sastojini punog
sklopa breze i jasike nalazila se isto tako
dobrog obrasta nešto niža sastojina smrekovog
i jelovog podmladka. Visina brezove i jasikove
sastojine iznosila je prosječno 10 met.,
a one smrekove d jelovine za 2—3 metra manje
(opazka Ing. O. P.-a).


116




ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 23     <-- 23 -->        PDF

prestanak kao i za ponovni početak prirodnog
pomladjenja.


Po Cermaku ne nastaju jednolični sastojinski
oblici smrekovih i jelovih prašuma pomladjenjem
velikih golih ploha, već pravim priebornim
pomlađivanjem. — Sastojinski sklop i
zajednička etaža krošanja nastaje urašćivanjem
mladih stabalnih razreda u veće visine,
opadanjem rasta u visinu starijih- stabala, te
potiskivanjem i prerašćivanjem najmlađih
stabalnih razreda tako, da iz nejednolikih sastojinskih
oblika nastaju jednolični oblici.


Prema Ćermakovim razlaganjima prašuma
se obnavlja obamiranjem pojedinih starih stabala,
koja obamiru isprva pojedinačkl, a kasnije
u većoj množini, dok se konačno sklop na
većoj površini ne progali, te ostanu samo stara
zdrava izolirana stabla kao pričuvci i sjemenjaci
pod čijim se krošnjama tada površiva
potpuno pomlađenje.


Ovdje je karakterističan postepeni prielaz
od priebornog na grupimično pomlađenje, te
konačno prielaz na pomlađivanje pod zastorom
na velikoj površini.


Prema piščevim opažanjima uzrok su postanku
jednoličnih smrekovih i jelovih sastojinskih
oblika u Rili planini katastrofe koje na
velikim površinama uništavaju di4´nu masu
stare generacije, nakon čega se čitave te površine
jednovremeno pomlađuju, a da ne pro


Književnost


HOLZ ALS ROH-


Holz als Roh- und Werkstoff časopis je,
kojemu je svrha objavljivanja razprava s područja
mehaničke i kemijske tehnologije drveta.
U izvršenju te svoje zadaće časopis donosi
radove i priloge, koje obradjuju tehnička
svojstva drveta, njegovu obradbu i oplemenjivanju.


Prvi prikaz radova ovog´ časopisa izniet je


u Hrvatskom šumarskom listu br. 2, iz 1942.


godine, a sad nastavljamo s godinom 1941., da


kasnije prikažemo glavne radove brojeva iza


šlih 1942. godine.


Bujan 1941.


E. Suenson: Die Lage der N u 11 inie
in gebogenen Holzbalken. Autor
je na nizu greda vel. 15X15X450 cm i
mosnica vel. 19,6X7,7X345 cm sa posebnim napravama
iztražio tok naprezanja kod pregibanja.
On je mjerenjem relativnog skraćenja
(Et) i relativnog produženja (Ev), uz predpostavku
da presjek grede kod pregibanja
ostaje isti, došao do zaključka da je kod iztraženih
greda i mosnica neutralna zona iznad
srednje linije grede kod 28»/o greda, ´u
srednjoj liniji grede kod 12% greda, izpod
srednje linije grede kod .../. greda. Položaj
neutralne zone kod pregibanja grede ne ovisi
o količini vlage u drvetu.
W. Klauditz: Zur Zellulosegewinnung
aus Laubholz. Ova radnja
predstavlja izvještaj o jednona novom postupku
za dobivanje celuloze iz drveta listača. U
početku je autor postavio osnovne uslove koji
se traže od postupka za dobivanje celuloze iz
drveta listača. Tim se postupkom mora: a)
dobiti celuloza velike čistoće i visokog stupnja
polimerizacije; b) postići što viši postotak
celuloze; c) ekonomično izkoristiti necelulozne
sastojke drveta; d) upotrebiti .., dobivanje celuloze
takove sortimente, koji se ne mogu izlaze
kroz faw pomlađenja pod zastorom krošanja
starih stabala. — Sjeme za ovo pomlađenje
na velikim površinama daje relativno
mali broj sjemenjaka, koji su iza katastrofe
ostali po čitavoj površini nejednako razbacani.


Na ovo pomlađenje velikih površina djelU´
ju više povoljnih okolnosti, kao što su bogat
urod sjemenom, rietkih sjemenjaka, vjetar
koji sjeme nadaleko rasprostranjuje, strmost
obronaka kojom se povećaje radius razprostranjenja
sjemena, stanje stojbine koje pruža
sjemenu optimalnu mogućnost klijanja i dovoljna
količina za klijanje potrebnog svietla.


Zbog istovremenog pomlađenja na čitavoj
površini imaju ove sastojine već u mladosti
jendoličan izgled koji se kasnije potiskivanjem
najmlađih dobnih razreda još jače izpoljuje.


Iz ovih razmatranja sliedl da se prašume


obnavljaju na tri načina:


1. Istovremenim pomlađenjem velikih površina
sjemenom rietkih sjemenjaka preostalih
nakon katastrofa, kojom je uništena drvnft
masa stare sastojine.
2. na prebomi način;
3. pod zastorom krošanja starih stabala na
velikim površinama.
O danim okolnostima ovisi, na koji će se
od ta tri načina praSuma obnoviti


Dr Zlatko Vajda


UND VVERKSTOFF


koristiti za tvorivo 1 e) moći preraditi sve vrste
listača kao i druge sirovine, koje dolaze u
obzir za dobiVanje celuloze. Na osnovu svojih
iztraživanja autor dolazi do zaključka da
svim tim uvjetima odgovara najbolje
sulfitni postupak dobivanja celuloze
. Prednosti normalnog alkaličnog postupka
za dobivanje celuloze ne mogu se izkoristiti.
Po posebnom kombiniranom kiselo-alkaličnom
postupku mogu se ujediniti prednosti
sulfitnog i prednosti alkaličnog postupka. Autor
iznosi rezultate svojih iztraživanja sa tim
kombiniranim kiselo-alkaličnim postupkom.


P. Riisch i P. Sander: Ein b a u c h 1ges
Fass aus Sperrholz. U radionicama
I. G. Farbenindustrie A. G., Leverkusen
izrađuju se bačve iz šperovanog drveta. Opisan
je način proizvodnje i prednosti tih bačava
spram onih iz dužica. Bačva iz šperovanog
drveta upoređena sa bačvom iste veličine
građene iz dužica pokazuje znatnu uštedu na
drvu i željezu. Ova ušteda po 1 bačvi iznosi
za drvo 40—67»/o, a za željezo 31—76% već
prema vrsti bačve.
Listopad 1941.


A. Frey—Wyssllng: tJ b e r das
anatomische Gefuge von technischer
iiberbeanspruchtem Holz.
Izvještaj o iztraživanju mikroskopske građe
drveta, koji je uslied djelovanja mehaničkih
sila promlenilo svoj oblik. Iztraženi su: llgnoston,
a zatim oni dielovi drveta, koji su tlačenjem
i natezanjem trajno promlenili svoj
obUk.
.. Staudinger i E. Husemann:


Bestimmung des Zellulosegehal


tes in verschiedenen Holzsorten.


Upoređeni su posljedci iztraživanja kemijskog


sastava drveta raznih autora (Cross-Bevan,


Miiller, Renker, Zeisl-Stritar, Mulđer, Schulze


117