DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 21     <-- 21 -->        PDF

PREGLED


DEUGO STOLJEĆE GOSPODARSKOG LISTA


Prošle, 1942., godine navršilo se sto godidružtva
koje je bilo kroz mnoga desetna,
kako je izišao prvi broj Gospodar ljeća
glavni nosilac naprednog gospodarstva u


skog lista. Od svog prvog broja, koji nosi ´Hrvatskoj. Stranice Gospodarskog
nadnevak 30. srpnja 1842. godine, pa sve do lista, bile su uviek otvorene razdanas
ovaj je list neprekidno izlazio, pa prepravama
iz područja šumskog goma
tome sa sto svojih godišta predstavlja spodarstva , koja je suradnja započela f
danas najstariji hrvatski časopis. »pismom« Franje šporera o potrebi osnutka


Kako je poznato, pred stotinu i nešto više »narodnog šumarstvenog zavoda« tiskanom u
godina krenuo je politički život hrvatskog naListu
mjesečnom početkom 1843. god.
roda novim putem. Tadanje suvremene ideje Od 1941. godine Gospodarski list Izdaje
Europe nisu mogle ostati bez utjecaja ni na Ministarstvo seljačkog gospodarstva (danas
Hrvate, kod kojih dolazi do spoznaje snage Glavno ravnateljstvo za poljodjelstvo) sa za


cjelokupne narodne zajednice i vriednostl njedaćom
da bude veza Između nauke i najšire
govanja narodnih osobina, a u prvom redu jeprakse,
da s tekovinama nauke upozna hrvatzika.
Međutim je jedna skupina hrvatskih roskog
Seljaka pružajući mu tjedno praktične
doljuba sviestna, da narod može stečenu sloupute
za sve grane njegovog gospodarstva.
bodu i nezavisnost sačuvati samo onda, ako Gospodarski list donosit će članke i iz podruje
i gospodarski snažan i ođporan. Plod ovog čja šumarstva, pa rado prenosimo pozi v sanastojanja
bio je osnutak Hrvatsko-slavon-danjeg urednik a Gospodarsko g liskog
gospodarskog družtva. st a Dr a S. Dubić a za suradnju šumara


Osnutak gospodarskog družtva, ustanove u ovom tjedniku. Ova suradnja ne samo da je
za uzdržavanje i jačanje gospodarske snage vriedna pažnje, nego je i neobhodno potrebna,
hrvatskog naroda povezan je osobom tadajer
se ovim načinom bez nametljivosti upoznjeg
zagrebačkog nadbiskupa i kardinala J. naje seljak sa šumom i šumskim gospodarHaullka
na čiji se poziv 3. veljače 1841. gostvom,
koje upoznavanje vodi k valjanom godine
sastalo tridesetak rodoljuba na dogovor spodarenju sa šumom. Ovo upoznavanje olak


oko ostvarenja zamisli osnivanja gospodaršat
će i gospodarenje u zajedničkim i državskog
družtva. Zaključak o osnutku jednog nim šumama, jer će poduzeće mjere nailaziti
družtva, kojemu će bitj zadać a izpitiva -na razumievanje onoga, čiji je život uzko ven
j e g/O spodarskih prilika i rad zan sa šumom i koji je tako rekuć u dnevnom
na podizanju seoskog gospodarneposrednom
dodiru sa šumskjim gospodarstv
a pao je na istom sastankui Zamisao je stvom, koji je suradnik u uzgoju, obnovi i čuostvarena
osnivanjem . r v a t s k o-s 1 a v o .-vanju naših šuma.


skog gospodarskog družtva, koje Šumari bi trebali biti i čitaoci ovog lista.


je prvu skupštinu održalo 24. rujna 1841. goSuradnja
iz šumarstva dobro će doći u njihodine.
Na toj skupštini zaključeno, da družtvo vom »promičbenom« radu, a gospodarske poIzdaje
glasilo na »narodnom« t. j . hrvatskom uke u vođenju njegovog gospodarstva uz kojeg


jeziku, pa je nakon potrebnih priprema, već je vezan život na selu. Gospodarski list treba


napried označenog dana t. j . 30. srpnja 1842. li bi čitati i lugari, članci iz šumarstva slugodine
izašao prvi broj družtvenog glasila žit će´ im kao pouka i osvježenje stručnog
pod imenom »List mjesečni gospoznanja,
a iz gospodarstva bit će im neposredarsko
g družt v a«. To je početak dadni
savjetnici, kako da razpoloživo zemljište i


našnjeg Gospodarskog lista, koje predstavlja svoje gospodarstvo izkorištuju na najraciokonačno
ime »lista mjesečnog«. nalniji način*). P.


Sto godišta ovog našeg časopisa ogledalo
su hrvatskog gospodarskog života i rađa na *) Gospodarski list izlazj tjedno, a adresa
gospodarskom polju. U tom listu zabilježen je uredničtva i uprave glasi: Zagreb, Trg Kulina
razvoj Hrvatsko - slavonsko gospodarskog Bana 10. Godišnja predplata iznosi 120 Kuna.


Uzgajanje šuma


PRIRODNI TOK OBNOVE POŽAROM UNIŠTENE PRAŠUME


Dr. .. .. Mullerovo djelo o sastavu, rastu toku obnove požarom uništene
i pomlađjivanju prašuma jugoistočne Europrašume
.
pe*), u kojem su zapravo prikazane prašume U svim svojim razmatranjima i biološkim


Rodopa, Pirin i Rilo planine, prikazano je iztražlvanjima kod pojedinih vrsta drveća, te
svojedobno u šumarskom listu (u br. 7. iz njihovih čistih i mješovitih sastojina koje sa1931.
god.) obširnije sa šumsko-uređajne činjavaju prašume visinskih područja Rodope,
strane, dok prikaza sa šumsko-uzgojnog glePirin
i Rile planine, obraća pisac posebnu paž


dišta nije bilo. Kako u tom djelu ima zanimi-nju djelovanju šumskih požara, te dolazi do
vih podataka šumsko-uzgojne, dendrogeo-zaključka, da je šumski požar (uz klimatske
grafske i fenoložke vriednosti, to ćemo ove okolnosti koje ovdje vladaju), odlučan faktor


rezultate prikazati u šumarskom listu, jer će u životu prašume ne samo za to, što ju djelubiti
analognih pojava i u našim šumama, odjuć
katastrofalno uništava, već što ujedno
nosno prašumama. Prvi dio ovih prikazivanja stvorenim fizikalnim i kemijskim stanjem tla
izniet će autorova opažanja o prirodno m nakon požara, odlučuje kod njezinog pomla


djivanja i obnove. Na taj način postaju pre


*) Dr. .. .. MuUer: Aufbau, Wuchs und ma zaključcima iztraživača veliki šumskj poVerjiingung
Sudost-europaischer ´ Urwalder žari, koji povremeno uništavaju prašume ovih
(Eine waldbaullche Studie iiber der Urwald područja ujedno i najdjelatnije sredstvo njiunserer
Zone Uberhaupt) — Hannover 1929. hove obnove, te ulaze u sam život prašume,


115