DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 13 <-- 13 --> PDF |
1903. došlo je na tržište samo 500—6001, godine 1904. 3.000 t, godine 1905. postignut je maksimum sa 16.000 t, od koje količine je Njemačka uvezla 15.000 t. Proizvodnja se je posljednjih godina jako smanjila zbog devastiranih šuma. Za svjetsku trgovinu stoji sada na razpolaganju samo nekoliko tisuća tona. Ciene su godine 1928. iznosile 17—18 L po toni, a godine 1929. oko 15 L po toni. 9. Kora od hemlok-jele, jele, ariša i duglazije. Hemlok-jela je crnogorično drvo sjeverne Amerike i Kanade, gdje čini ogromne, nepregledne šume. Hemlok jela je najraširenija crnogorica u tim krajevima. Na iztoku je glavna vrsta Tsug a c a n a d e n s i s,´ a na zapadu treslovinama još bogatija Tsuga mertensiana. Kao sirovina za štavilo došla je hemlok jela na glas 1875. godine, te je u kratko vrieme preplavila ne samo Ameriku, nego i Europu. Sada je izvoz kore hemlok jele u Europu gotovo prestao, te svu proizvodnju potroši sjeverna Amerika i Kanada sama, ali je i tamo proizvodnja jako u opadanju, jer su hemlok-šume velikim dielom podpuno uništene. Zbog kore posječene su ogromne površine tih šuma čistom sječom. Drvo je ostalo u šumi da trune. Cesto se stabla nisu ni obarala, nego se je kora gulila sa stojećih stabala, dokle se je moglo dosegnuti, a stabla su ostavljena napola oguljena. Danas se te šume već stručnije izkorišćavaju, ali se još uviek posieče više, nego što se pomlađuje. Stabla se sieku u proljeće i odmah ogule. Kora je 2,5—4 cm debela. Na meso odpada V^ dok -/. sačinjavaju mrtvu koru, koja je crvenkaste boje, i koja je obratno nego kod svih drugih kora bogatija treslo vinom nego meso. Kora se suši po nekoliko mjeseci sa nutarnjom stranom okrenutom prema gore i onda slaže u složajeve. Prosječni sadržaj treslovine kreće se između 7—12´´/o, u prosjeku iznosi IC/o. Suha kora se melje i luži u otvorenim drvenim baterijama najprije sa vodom od 60—70" C topline, a pri kraju sa vodom zagrijanom do 95° C. Dobivena raztopina se ohladi, dekolorira sa natrijevim bisulfitom i ukuha u ocjedak sa 25—27´´/o treslovine. Tvrdi ekstrakti se ugušćavaju u posebnim vakuum-aparatima, a imaju 54—SS´^/o treslovine. U Americi dolazi tekući ocjedak u trgovinu u tenkovima, a za izvoz puni se u drvenu burad. Ciena za 100 kg kore iznosila je 1,75—2,00 $. Tekući ocjedak u cisternama sa 25´´/o treslovine stajao je 1929. godine u New Yorku 3 cts za engl. funtu. Hemlok-kora ne igra u svjetskoj trgovini veliku ulogu, ali je za sjeveroamerički kožni veleobrt od vrlo velike važnosti. Sjeverna Amerika potrošila je tekućeg ocjedka u godini: 1919. . . 8.8651 1925 3.3001 1922 3.400 t 1927 2.500 t 1923. ...... . 3.2001 1929 1.9001 Opadanje proizvodnje hemlok-kore razabire. se najbolje iz sliedećih podataka. Proizvodnja kore iznosila je u godini: 1888 1,250.0001 1927. ..... . 139.0001 1922 185.0001 1929 113.000 1 1925. 144.000 1 Od drugih vrsta jela, koje su bogatije treslovinama, treba navesti Abie s balsame a (sjev. Amerika) sa 12,5"/o treslovine, a kora korjena sa ll,9"/o, Abies Fraserisa 9,3´´/o, Abies Normanniana (Kavkaz, Kina, sa 9´´/o, a kora korjena sa 7—8´´/o. Naša jela (Abies pectinata) ne upotrebljava se kao sirovina za štavilo, jer joj kora sadržava samo 5´´/o treslovine. Kora Pseudotsuga Douglasii je prilično bogata treslovinom, jer sadržaje po Paessleru 17—18"/o treslovine. Koža stavljena sa korom duglazija stoji između koža slavljenih sa hrastovom i smrčevom korom. Njeno značenje nije veliko, jer ne sačinjava prostrane šume. Ima još mnogo vrsta crnogoričnih drveta sa izvjestnim, kadkada i ne malim postotkom treslovine, ali ne dolaze u obzir kao sirovine za štavila. Tako se u Europi i u sjevernoj Americi, a osobito u Škotskoj, upotrebljava ariševa kora za štavljenje ovčjih koža. U Rusiji, a naročito u centralnoj i iztočnoj Sibiriji, gdje ima ogromnih površina još neizkorišćenih šuma, poklanja se u novije vrieme velika pažnja Larix sibirica i Larix dahurica (područje Amura). Jakimov opisuje posebni način gulenja kore na živom stablu, po kojem se oko 20*´/o kore ostavlja na stablu, a da se ne ošteti. Kora onda nanovo naraste. Ako se to obistini bit će ove šume za proizvodnju štavila od velikog značaja. 10. Vrbova kora. Sve vrste vrba, a ima ih oko 160 poznatih, bilo da rastu kao drvo ili kao grm, imaju manje ili više treslovine. Uglavnom dolaze u obzir S a 1 i . 107 |