DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ocjedak, koji dolazi u trgovinu pod imenom »ekstrakt mimosa D« pravi se od quebracha, te nema također nikakve veze sa mimozom. Kulture akacija mogu se osnovati samo ondje, gdje im tlo i klimatske prilike podpuno odgovaraju. Za same kulture mora se tlo preoratj i prodrljati, onda se sije u redovima 1,5—2,0 m razdalekim. Sjeme, koje se mora najprije pofuriti vrelom vodom a onda izaprati u hladnoj vodi, sije se u 2—3 cm duboke rupe. Daljnje pomlađivanje je prirodno, ali se preporučuje, da se predhodno sva sječa spali, jer onda sjeme lakše nikne i jer se biljka tada bolje razvija. Presađivanje biljaka iz razsadnika nije dobro, jer kod sadnje ugine veliki broj biljaka. Nakon 1,5—2 godine se posieku sve slabije biljke i ostave na mjestu, jer se tako mlada stabla još ne izkorišćavaju. U 5—6 godini provede se proreda i to tako, da se posieče svaki drugi red stabala. Stabla treba da su sada udaljena jedna od drugih 3—4 m, da imaju dovoljno svietla i zraka. Taj proredni materijal se već guli i. daje prvi prirod od 3.700—5.000 kg/ha odnosno 600—800 kg po ha i godini. Ovaj prirod već je veći od priroda hrastovih šuma guljača, koje nakon 12—20 godina daju 300, najviše 500 kg po ha i godini. U 7—9 godini, kad se počinje stvarati mrtva kora, drvo je zrelo za sječu. Drvo se obori i guli na zemlji, alise često guli i na stojećim stablima. Akacije se gule, kad nastupi vlažno vrieme. Najlakše se gule u ožujku i travnju za vrieme kiša, ali je kora guljena u srpnju i kolovozu bolja, jer kiše´ujedno izapiraju treslovine iz kora. U srpnju i kolovozu može se guliti samo ondje, gdje je tlo vrlo vlažno. Zajedno sa prorednim materijalom daju te šume 10.000-—12.500 kg/ha ili 1.200—1.500 kg po ha i godini. Uzporedimo li ovaj prirod sa prirodom hrastovih šuma guljača, vidimo, da one daju 4—5 puta više kore, a 14—18 puta više treslovine, nego hrastove šume guljače. Drvo se također izkorišćava. U Natalu se računa, da od ukupnog prihoda odpada na prodaju kore 56´Vo, na prodaju drveta za rudnike 33V0, a na prodaju ogrjeva IP/o. Ako-u blizini kultura ima tvornica za pravljeni e ocjedaka, onda se kora uobće ne suši, nego se odmah nosi u tvornice, inače se kora suši u posebnim šupama, da bude zaštićena i od sunca i od kiše. Kora je tvrda i teža od vode. Za 100 kg zračnosuhe kore {12"/o vlage) treba 187 kg svježe kore. Kora se prodaje ili u 20 cm dugim smotcima (sticks), ili na 2—5 cm izsjeckana kora (chopped, bark), ili mljevena slabije ili jače (ground bark). Tekući ocjedak mimoza se već dulje vremena izrađuje u europskim i američkim tvornicama od uvezenog drveta. U godini 1926. podignuta je u južnoj Africi u Pietermaritzburgu prva tvornica za proizvodnju tvrdog ocjedka, te se od toga vremena ovaj veleobrt u južnoj Africi brzo razvija. U Africi se prerađuje samo svježa kora ili tek malo prosušena, dok se kora za izvoz veoma oprezno suši. Izluživanje se vrši u bakrenim ekstrakcionim baterijama, a ukuhava sfe u vakuum-aparatima. Tekućim ocjedcima dodaje se često natrijev bisulfit ili kreosol, da se sprieći vrienje. Tekući ocjedak gustoće 20—25" .. ima prosječno ..^/. (24—..^/.) treslovine, 7»/o (5—9"/o) netreslovina, 0,5o/o (0,5—l,5"/o) netopivih tvari i 62,5´´/o (60—700/0) vode. U trgovinu dolazi i jedan ocjedak 30" .. gustoće sa 42´´/o treslovine. Tvrdi ekstrakt sadržava 62,50/0 (61—650/0) treslovine, I6O/0 (16—200/o) netreslovina, 1,50/0 (1,0—2,00/0) netopivih tvari i 200/o (18—230/0) vode. " U proizvodnim zemljama razlikuje se gold, black i silver wattle, ali se u svjetskoj trgovini prodaje kora izsjeckana, riedko kada samljevena »dobre prosječne kvalitete«. < Ciena tvrdog ekstrakta iznosila je 1929. godine cif Hamburg po tom 24 L, dok je ciena kori iznosila 8 L. Izvozne luke u južnoj Africi su Durban i East London. Najvažnija tržišta su London, Hamburg i New York. U godini 1913. išio je 690/o južnoafričkog izvoza kore u Englezku, a 21o/o u Njemačku. U godini 1927. pao je izvoz kore u Englezku na polovinu one količine, koja je uvezena u godini 1913., dok se je u isto vrieme izvoz u Njemačku povećao tako, te je uvoz u Englezku bio sublizu jednak uvozu u Njemačku. Najveću količinu kore uvezla je godine. 1927. Belgija. U pogledu uvoza ekstrakta stoji Englezka na pi´vom, a Njemačka na drugom mjestu. Među uvoznim zemljama nalazimo i domovinu mimoza: Australiju. 105 |