DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1943 str. 10 <-- 10 --> PDF |
grove rastu, a osim toga zbog nepovoljnih radnih i transportnih prilika. Ako se ove l^rilike poprave, vjerojatno će se obzirom na veliki postotak treslovine u mangrovama i proizvodnja kore, a time u vezi i proizvodnja ocjedaka, povećati, jer se šume mangrova prostiru na ogromnim površinama. U godini 1925. proizvedeno je svega samo 2.000 t ocjedaka, koji su uvezeni u U. S. A. 8961 Njemačku 1271 Englezku 671 t Ostale zemlje 3061 Ukupno . . . 2.0001 Vriednost ovih ocjedaka iznaša uz cienu od 370 . po toni okruglo 800.000 .. 7. Mimosa je kora mnogobrojnih akacija iz raznih zemalja izvan Europe. Ona spada danas među najvažnija štavila. Domovina joj je Australija, koja je veoma bogata akacijama. Ima ih oko 20 vrsta sa sadržajem treslovine preko 20"/o, a možda još daljnjih 20 vrsta sa sadržajem od 5—20´´/o treslovine. Prije su se izkorišćavale akacije, koje divlje rastu, ali je tada postotak treslovina bio veoma nestalan. Istom izborom najboljih akacija i najbogatijih treslovinama kao i sustavnim gospodarstvom podigao se je postotak treslovine na 32—^34´´/.. Akacije se kao sirovina za štavila izkorišćavaju još u južnoj i sjevernoj Africi, Indiji, Srednjoj Americi i na mnogim drugim mjestima. U južnu Afriku prenesena je akacija iz Australije prije 60 godina. Osnovane su prostrane kulture, koje danas daju veći prihod nego u samoj Australiji. Kulture u Alžiru, Indiji, Kaliforniji, Braziliji.i Argentini nisu većeg stila i mogu´da podmire samo domaću potrebu. Najbogatija treslovinama je A c a- ci a deccurens , koja ima crnoljubičastu, vrlo težku koru, na kojoj se ne stvara mrtva kora ni onda, kada dosegne debljinu od 1 cm. Njoj je vrlo srodna Acacia mollissima iz Viktorije. Acacia pycnantha i Acaciapenninervi s daju 14 puta toliko treslovine, koliko daju hrastove šume guljače. U Tasmaniji raste uglavnom Acacia dealbata. Ove akacije traže vrlo duboko pjcskovito-ilovasto tlo. Ne rastu na čistim pjeskovitim tlima ni na vapnenastim tlima. U prvim godinama su vrlo osjetljive na mraz i na trajnu žegu. Najbolje im prija srednja godišnja temperatura od 10 do 15° C i ne ispod 400 mm oborina. Pomlađuju se iz sjemena, a ne iz panja. Biljke leže mjesecima na tlu, onda se tek pridignu i rastu vrlo brzo. Jednogodišnja biljka je 2—3 m visoka, nakon 4—5 godina naraste 8—9 m, a nakon 8 godina 15—20 m. Tada imaju stabla već 20—25 cm promjera i 6—8 mm debelu koru. Stabla se razvijaju tim bolje, što su dalja jedna od drugih. Postotak treslovine se povećava sa starošću. Kora jednogodišnjeg stabla sadržava 18,4´´/o treslovine, a kora 5-godišnjeg stabla 29,l´´/o. Prosječni sastav kore iznosi na osnovu mnogobrojnih pokusa po Paessleru: treslovina 33,0»/o po met. filtriranja, 31,5"/o po met. mućkanja netreslovine . 9,50/0 „ „ „ ´ ll,0»/o „ „ netopive tvari 43,0e/o „ „ 43,0% „ „ voda . . . 14,5«/o „ „ 14,50/0 „ „ Mimosa ne daje samo treslovinama vrlo bogata štavila, nego i štavila u kojima je razmjer treslovine. i netreslovina vrlo povoljan. One se i lako luže, te se stručnim postupkom može izlužiti sve do 20/o treslovine. Štavila od mimoze daju osobito dobru kožu za podplate, ali se može veoma povoljno upotrebiti za sve vrste koža, jer daju koži ugodan opip. Zbog pomanjkanja šećera mieša se obično sa štavilima, koja su bogata šećerima. Za trieslo nije sposobna, jer pravi mrlje i jer zbog velikog postotka treslovine štavi mjestimice kožu na mrtvo. Za vrieme rata izradilo se je i nekoliko tisuća torla ocjedaka iz bagremovog drveta i kore (Robinia pseudoacacia), koja sa mimozom nema nikakve veze, jer spada u familiju leguminoza. Sastav bagremovog drveta i kore vidi se iz donje skrižaljke: Mlada stabla Stara stabla kora drvo kora j drvotreslovina netreslovine netopivo voda . . 2,2 6,4 59,0 32,4 4,0 2,2 56,9 36,9 7.2 4,5 78,3 10,0 3,4 2,1 80,6 1.3,9 104 |