DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 31     <-- 31 -->        PDF

lea). Hrastovi suše u prvom redu radi konačnog
napadaja AgrlUusa, iako ovdje nalazimo
obilan napad goleme hrastove strižlbub
e (Cerambjrx cerdo), koja dakako u
onom slučaju, kad u obilnoj mjeri podruje koru
takodjer doprinosi svoj dio ugibanju hrasta.
Inače je to posvema tehnički štetnik, čija
je pojava gotovo redovna u nešto starijim i većim
prilično proredjenim sastojlnama, kakve
nalazimo u Srnjačama. Pojedinačno zaraženi
su ti hrastovi od grmačic e (Armillaria
mellea var. tabescens).


Nakon što su iznesene na terenu konstatacije
izložit ćemo redom, koj e mjer e
treba poduzeti, da se u budućnosti umanji
pogibelj daljnjeg propadanja hrastovih i
briestovih stabala.


1. Kako su za daljnje širenje i pojavljivanje
brlestove bolesti od prvotnog značenja likotoči
bez čije pomoći nema gljiva nikakve
mogućnosti daljnje zaraze treb a u borbi
protiv holanske brlestove bolesti posvetit i
naročitu pažnju tim insektima.
Dakako da pri tom imadu veliko značenje i
bolesna stabla, jer su baš ona podesna za pomnažanje
llkotoča, no i zarazu insekata gljivom,
koju oni dalje raznose na još zdrava
stabla prilikom regeneracionog žderanja, kako
je to bilo moguće uglaviti i prilikom terenskog
pregleda. Treba istaknuti da je
u tu svrhu potrebno obaranje svih
bolesnih i vidno sumnjivih briestova,
te skidanje i palenje njihove
kore kako bi se uništili svi razvojni
stadiji insekta. Budući prvi
liet insekta počinje već u prvoj
polovini svibnja potrebno je da
budu svi ti radovi Izvršeni najkasnije
do konca travnja. Mali briestovl
likotoč imađe redovno jednu generaciju, a
iznimno i dvije, te će za taj slučaj ova mjera
pođpuno zadovoljiti, ´no kako briestov likotoč
imađe tri pa i do četiri generacije, što zavisi
o klimskim prilikama izvjesne godine, postoji
pogibelj, da i brlestove klade, koje preleže
pod korom u šumi preko spomenutog roka,
mogu biti leglom tog insekta. Stoga je potrebno
i njih prije toga roka ukloniti iz šume
ili držati uronjene u vodi, kako bi spriečlli odlaganje
jaja insekata na takve klade ili njihov
razvoj, ako su već jaja odložena. Ako pak
nije to moguće tada treba i njih okorati prije
konca travnja mjeseca. Konačno jako ugibanje
briesta nužno dovodi do potrebe traže nja
briestovih stabala, koja u predjelima
jake zaraze pokazuju visoki
stepen odpornosti, da bi se
uzgojem iz njihova sjemena dobio
novi materijal za pošumljiva.
nje kako je već to uspjelo postići u Nizozemskoj.
U tu svrhu bilo bi potrebno takva stabla
vidno označiti i više godina pratiti njihovo
ponašanje prema bolesti, to bi se od njih komada,
koji se pokažu ođporni, uzgojene biljke
najprije podvrgle umjetnoj zarazi da se definitivno
utvrdi njihova odpomost proti bolesti.
S takvim potomstvom moglo bi se tada pristupiti
obnavljanju naših brestovih šuma.


2. Sto se tiče propadanja hrastov
a dobro je poznato da su prvotni uzroci,
koji uzrokuju njihova oslabljenja, gusjenice
gubara, zlatokraja 1 kukavičjeg suznika povezano
sa kasnijim napadom pepelnice na
drugi list. Kakvu ulogu pri tom igra tlo, da
li samo kao faktor pogoršavanja stanja već i
onako oslabljenih hrastova iz prije spomenutih
razloga ili možda i kao faktor, koji hrastove
čini pristupačnijim i podesnijim za napadaj
tih parazita nije za sad moguće ništa
pozitivno kazati dok pedološka Iztraživanja
ne budu završena. Da bi bila poti´ebna pravodobna
borba protiv spomenutih leptira već u
početku njihove gradacije van svake je razprave
pogotovo s razloga što bi u tom slučaju
izostao fatalan utjecaj pepelnice, a pogotovo
svih kasnijih parazita i štetmka, jer su
ovi podpunoma sekundarni. Kako su se ti sekundarni
organizmi uslied oslabljenja hrastova
u velikoj mjeri pomnožili prieti pogibelj da
će zahvatiti i druge iole zaostale 1 oslabljene
hrastove, te je stoga potrebno da se i protiv
njih poduzme odmah potrebne mjere.


Puž a (Armillaria mellea) i njezin varietet
grmačica (Armillaria mellea var. tabescens)
proširene su kao saprofiti na starim
panjevima u šumi, te su za lisnato drveće a
tako i za hrast pogibeljne samo onda, ako ma
s kojeg razloga oslabi. Stoga bi bilo najidealnije,
kad bi se panjevi krčili, no kako je taj
postupak skup, moglo bi se izvršiti barem
okopavanje panjeva nakon sječe, jer
bi se isti brže prosušili i postali manje pogodni
za život tih gljiva. Na taj način umanjivanjem
razmnažanja gljive prietila manja pogibelj
oslabljelim hrastovima.


Hrastov krasnik (Agiilus biguttatus)
možemo kazati da je još znatno češće
onaj faktor, koji zadaje konačni smrtni udarac
hrastovima PA JE PRIJEKA POTREBA dg se
njegovo pomnažanje koliko god je moguće i´i
podpunoma sprieči ili bar veoma znatno umt´,njl.
Prema istraživanjima Strohmeyera i Bschericha
taj insekat napada Isključivo ma s kojeg
drugog uzroka oslabila stabla iako u početku
po njemu napadnuti hrastovi često na oko izgledaju
kao da su zdravi. Pomno izpltivanje
prošlih dagođaja je u svim slučajevima nedvojbeno
pokazalo, da se uviek napadaju Agrilusa
pređhodili drugi uzročnici slabosti hrasta kao
gusjenice, prevelika suša ili prevelika voda, a
Escherich napose navodi gubara kao predhodnika
napadaju Agrilusa. Za borbu protiv toga.
insekta od važnosti je istaknuti, da se ličinke
zakukuljuju u lubu istom nakon što su se
dvije godine dobro izhranjivale glodanjem lika
i kambija. Istom početkom lipnja treće godine
izlieću savršeni insekti nakon što su preležali
14 dana u zibci. Kako je teško zapaziti stabla
zaražena iste godine, a u jesen nakon pada
lišća i ona zaražena već drugu godinu, to je
najbolje potražiti zaražena stabla
početkom svibnja u doba listanja
. U to doba lako su vidljiva takva
već dvije godine zaražena stabla uslied slabog
listanja i klorotična izgleda lišća. Sruše U se
stabla u taj čas, a kora oguli i spali, možemo
sa sigurnošću računati da će najveći dio štetnika
biti uništen.


Hras t je glavna bilina koju napada Clytus
arcuatus no u prvom redu oborena stabla,
a postojeća samo onda, ako su već oslabila
uslied drugih zaraza, pa je prema tomu i ovo
izraziti sekundarni štetnik kao i hrastov krasnik.
Fiziološke štete msu znatnije, te je prema
tome u prvom redu tehnički štetan,
jer zalazi dublje u samo drvo. Generacija je u
ovog insekta jednogodišnja, te se savršeni insekat
(Imago) javlja u svibnju. Stoga je i u
ovom slučaju potrebno obaranje stabala
obaviti najkasnije do konca travnja,
a drvo također izvesti do tog
vremena . Sa oborenih stabala dobro je koru
oguliti i spaliti ako se i onako već lupi, inače
kad bi se radilo samo o tom insektu, moglo
bi ae drvo sa čvrstom korom ostaviti do iz


93