DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 31 <-- 31 --> PDF |
lea). Hrastovi suše u prvom redu radi konačnog napadaja AgrlUusa, iako ovdje nalazimo obilan napad goleme hrastove strižlbub e (Cerambjrx cerdo), koja dakako u onom slučaju, kad u obilnoj mjeri podruje koru takodjer doprinosi svoj dio ugibanju hrasta. Inače je to posvema tehnički štetnik, čija je pojava gotovo redovna u nešto starijim i većim prilično proredjenim sastojlnama, kakve nalazimo u Srnjačama. Pojedinačno zaraženi su ti hrastovi od grmačic e (Armillaria mellea var. tabescens). Nakon što su iznesene na terenu konstatacije izložit ćemo redom, koj e mjer e treba poduzeti, da se u budućnosti umanji pogibelj daljnjeg propadanja hrastovih i briestovih stabala. 1. Kako su za daljnje širenje i pojavljivanje brlestove bolesti od prvotnog značenja likotoči bez čije pomoći nema gljiva nikakve mogućnosti daljnje zaraze treb a u borbi protiv holanske brlestove bolesti posvetit i naročitu pažnju tim insektima. Dakako da pri tom imadu veliko značenje i bolesna stabla, jer su baš ona podesna za pomnažanje llkotoča, no i zarazu insekata gljivom, koju oni dalje raznose na još zdrava stabla prilikom regeneracionog žderanja, kako je to bilo moguće uglaviti i prilikom terenskog pregleda. Treba istaknuti da je u tu svrhu potrebno obaranje svih bolesnih i vidno sumnjivih briestova, te skidanje i palenje njihove kore kako bi se uništili svi razvojni stadiji insekta. Budući prvi liet insekta počinje već u prvoj polovini svibnja potrebno je da budu svi ti radovi Izvršeni najkasnije do konca travnja. Mali briestovl likotoč imađe redovno jednu generaciju, a iznimno i dvije, te će za taj slučaj ova mjera pođpuno zadovoljiti, ´no kako briestov likotoč imađe tri pa i do četiri generacije, što zavisi o klimskim prilikama izvjesne godine, postoji pogibelj, da i brlestove klade, koje preleže pod korom u šumi preko spomenutog roka, mogu biti leglom tog insekta. Stoga je potrebno i njih prije toga roka ukloniti iz šume ili držati uronjene u vodi, kako bi spriečlli odlaganje jaja insekata na takve klade ili njihov razvoj, ako su već jaja odložena. Ako pak nije to moguće tada treba i njih okorati prije konca travnja mjeseca. Konačno jako ugibanje briesta nužno dovodi do potrebe traže nja briestovih stabala, koja u predjelima jake zaraze pokazuju visoki stepen odpornosti, da bi se uzgojem iz njihova sjemena dobio novi materijal za pošumljiva. nje kako je već to uspjelo postići u Nizozemskoj. U tu svrhu bilo bi potrebno takva stabla vidno označiti i više godina pratiti njihovo ponašanje prema bolesti, to bi se od njih komada, koji se pokažu ođporni, uzgojene biljke najprije podvrgle umjetnoj zarazi da se definitivno utvrdi njihova odpomost proti bolesti. S takvim potomstvom moglo bi se tada pristupiti obnavljanju naših brestovih šuma. 2. Sto se tiče propadanja hrastov a dobro je poznato da su prvotni uzroci, koji uzrokuju njihova oslabljenja, gusjenice gubara, zlatokraja 1 kukavičjeg suznika povezano sa kasnijim napadom pepelnice na drugi list. Kakvu ulogu pri tom igra tlo, da li samo kao faktor pogoršavanja stanja već i onako oslabljenih hrastova iz prije spomenutih razloga ili možda i kao faktor, koji hrastove čini pristupačnijim i podesnijim za napadaj tih parazita nije za sad moguće ništa pozitivno kazati dok pedološka Iztraživanja ne budu završena. Da bi bila poti´ebna pravodobna borba protiv spomenutih leptira već u početku njihove gradacije van svake je razprave pogotovo s razloga što bi u tom slučaju izostao fatalan utjecaj pepelnice, a pogotovo svih kasnijih parazita i štetmka, jer su ovi podpunoma sekundarni. Kako su se ti sekundarni organizmi uslied oslabljenja hrastova u velikoj mjeri pomnožili prieti pogibelj da će zahvatiti i druge iole zaostale 1 oslabljene hrastove, te je stoga potrebno da se i protiv njih poduzme odmah potrebne mjere. Puž a (Armillaria mellea) i njezin varietet grmačica (Armillaria mellea var. tabescens) proširene su kao saprofiti na starim panjevima u šumi, te su za lisnato drveće a tako i za hrast pogibeljne samo onda, ako ma s kojeg razloga oslabi. Stoga bi bilo najidealnije, kad bi se panjevi krčili, no kako je taj postupak skup, moglo bi se izvršiti barem okopavanje panjeva nakon sječe, jer bi se isti brže prosušili i postali manje pogodni za život tih gljiva. Na taj način umanjivanjem razmnažanja gljive prietila manja pogibelj oslabljelim hrastovima. Hrastov krasnik (Agiilus biguttatus) možemo kazati da je još znatno češće onaj faktor, koji zadaje konačni smrtni udarac hrastovima PA JE PRIJEKA POTREBA dg se njegovo pomnažanje koliko god je moguće i´i podpunoma sprieči ili bar veoma znatno umt´,njl. Prema istraživanjima Strohmeyera i Bschericha taj insekat napada Isključivo ma s kojeg drugog uzroka oslabila stabla iako u početku po njemu napadnuti hrastovi često na oko izgledaju kao da su zdravi. Pomno izpltivanje prošlih dagođaja je u svim slučajevima nedvojbeno pokazalo, da se uviek napadaju Agrilusa pređhodili drugi uzročnici slabosti hrasta kao gusjenice, prevelika suša ili prevelika voda, a Escherich napose navodi gubara kao predhodnika napadaju Agrilusa. Za borbu protiv toga. insekta od važnosti je istaknuti, da se ličinke zakukuljuju u lubu istom nakon što su se dvije godine dobro izhranjivale glodanjem lika i kambija. Istom početkom lipnja treće godine izlieću savršeni insekti nakon što su preležali 14 dana u zibci. Kako je teško zapaziti stabla zaražena iste godine, a u jesen nakon pada lišća i ona zaražena već drugu godinu, to je najbolje potražiti zaražena stabla početkom svibnja u doba listanja . U to doba lako su vidljiva takva već dvije godine zaražena stabla uslied slabog listanja i klorotična izgleda lišća. Sruše U se stabla u taj čas, a kora oguli i spali, možemo sa sigurnošću računati da će najveći dio štetnika biti uništen. Hras t je glavna bilina koju napada Clytus arcuatus no u prvom redu oborena stabla, a postojeća samo onda, ako su već oslabila uslied drugih zaraza, pa je prema tomu i ovo izraziti sekundarni štetnik kao i hrastov krasnik. Fiziološke štete msu znatnije, te je prema tome u prvom redu tehnički štetan, jer zalazi dublje u samo drvo. Generacija je u ovog insekta jednogodišnja, te se savršeni insekat (Imago) javlja u svibnju. Stoga je i u ovom slučaju potrebno obaranje stabala obaviti najkasnije do konca travnja, a drvo također izvesti do tog vremena . Sa oborenih stabala dobro je koru oguliti i spaliti ako se i onako već lupi, inače kad bi se radilo samo o tom insektu, moglo bi ae drvo sa čvrstom korom ostaviti do iz 93 |