DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 30 <-- 30 --> PDF |
(Juma iz crnogoričnog drveta. Prema gume iz ovog luga ili, zapravo, iz drveta. Donovinskim viestima jedna švedska tvornibivena guma zelenkaste je boje i pokazuje ca celuloze (Mo & Domsjo) tokom 1942. mnogo sliCnosti s umjetnom gumom, koja se godine vršila je pokuse, kako bi sulfit-proizvodi u Americi, a dolazi na tržište pod ni lug, koji preostaje kod proizvodnje paimenom thiokol. Po kakvoći bi odgovarala bupira, izkoristila za proizvodnju ni t. j. njemačkoj umjetnoj gumi, kojoj je sintetsk e gume . Ovaj rad završen je izhodišnje tvorivo kameni ugalj. Za sada pros uzpjehom, jer je pronađen način dobivanja izvodnja imala povećati na 200 t godišnje. Zaitita šuma, MJERE ZA SUZBIJANJE SUŠENJE HRASTOVIH I BRIESTOVIH SUMA Ponovi zamah jačeg sušenja naših hrastovih šuma, koji se naročito očitovalo 1942. godine, potaknulo je jeseni 1942. tadanje Mini starstvo šumarstvo i rudarstva, da zatraži suradnju sveuč. prof. Dr. Vladimira Š k o r i ć a, predstojnika Zavoda za fitopatologiju. Poljodjelsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Prof. Dr. škorić na osnovu terenskih izviđa 1 naknadnih laboratorijskih Iztražlvanja predložio je ovaj J IZVJEŠTAJ 1. U šumskom predjelu Rešetine suši se hrast i briest u znatnoj mjeri, dok primiešanl jase n pokazuje samo pojedinačna propadanja i to djelovanjem bakterije Bacterium Fraxini j sekundarnim napadajem od Hylesinus fraxini. Briestovi se suše uslied zaraze gljivom Ceratostomella ulmi, koju prenose na zdrave briestove prilikom regeneracionog žderanja u pazušcima grana Scolytus scolytus i Scolytus multistriatus. Hrastovi su bili u g. 1939. jako, a manje godine 1940. obršteni od gubarovih gusjenica, to o jakosti prvog napada najbolje svjedoči činjenica da se na jednom stablu nalazilo i do tisuću gubarovih legla. Time i naknadnim napadanjem drugog lista po p e- p e 1 n i c i (Microsphaera alphitoides) hrastovi su toliko oslabili da su, sekundarno zara.ženi gljivom Armillaria mellea, u manjoj mjeri insektima Agrillus biguttatus i Xyloterus signatus, podpuno osušili. 2. U Kapelničkom lugu slični su odnosi kao u Rešetini, no u ovom slučaju je napad od Agrillus biguttatus mnogo intenzivniji, te se u ovom slučaju nalazilo dosta m.nogo stabala, koja su u krošnji još zelena, a ipak se već u donjem dijelu deblja vide jasni spiralni hodnici krasnika sa obiljem Učinaka toga Insekta. Briestovi propadaju s istog uzroka kao i u Rešetini. 3. U Egmeč u je mješovita šuma hrasta, briesta, jasena i graba, te ove dvije posljednje vrste drveća ne pokazuju nego samo pojedinačno znakove propadanja, no zato su i ovdje osjetljivo pogodjeni hrast i briest. Briest je i ovdje obolio od brestove bolesti, a obilje likotoča pogodovati će daljnjem širenju iste. Hrast je i ovdje takodjer oslabljen prijašnjim navalama gusjenica, te kašnje ponešto rjeđe zaražen od puz e (Armillaria mellea), no zato opet obilno napadnut od Agrillusa, kojem se u ovom slučaju pridružuje i strlžibuba Clytus arcuatus to i onako slabo stanje tih stabala samo još pogoršava. Istovremeno napadaj ove strižibube svjedoči o velikoj slabosti tih hrastova, jer se ista redovno pojavljuje samo na oborenim stablima. 4. U Starom Brezovcu ponavlja se slika, koju smo vidjeli u Egmeču no samo s tom razlikom da briest osim Scolytus scolytus i Se. multistriatus napada Pteleoblu s V i 11 a t u s, a javlja se 1 na debelim stablima, što takodjer redovno nije slučaj. Već oslabljeni hrast napadnut je veoma jako od Agrillus biguttatus, što svjedoči brojne kotlonice toga insekta izmedju kore i drva, no larva samog insekta nismo više nalazili. 5. U Kovačic i mješovitoj šumi, hrasta, briesta, jasena i lipe, ostala je lipa podpuno zdrava, jasenovi pokazuju suhe grane u vrhu očevidno radi pomanjkanja vlagge uslied jačeg proredjenja same šume. Hrastovi su u ovom šumskom predjelu stradavali godine 1931.—1933. u velikoj mjeri od gubara, a 1938. najjače od zlatokraja, a manje od gubara kukavičjeg suznika i hrastova moljca (Tortrix virldina). Smalaksala hrastova stabla napadnuta su od puze (Armillaria mellea), hrastovog krasnika, drvara Xyloterus signatus i strižibube Clytus arcuatus. Briest kao i drugdje stradava od holandske briestove bolesti povezane sa likotočima. 6. U Topolovcu slika je podjednaka onoj u Kovačici, tek su ovdje hrastovi jače zaraženi od Armillarie, a nalazimo tu gljivu i na briestovima oboljelim od briestove bolesti. 7. U Spačvi grab i jasen drže se dobro, no hrast i briest opet suše u znatnom opsegu. Briest boluje od briestove bolesti, a hrast stradava s istih uzroka, koji su navedeni u prijašnjim slučajevima, no i ovdje ga napada Colj^us arcuatus slično kako smo to nalazili u Egmeču. 8. Srnjače su starija šuma, te je ovdje slika ponešto đrugčije nego u prije spomenutim šumama. Sušenje hrasta i briesta javlja se i ovdje, no jasenovi su podpuno zdravi . U dielu šume na nižim položajima javlja se sušenje u priličnoj mjeri, no ipak ne tako jako, kako je to slučaj u svima do sada spominjanim šumskim predjelima. Medjutim u onom dielu šume, koja leži na povišenom terenu za sad sušenja gotovo i nema, pa je i sam profil tla već na oko dosta različit od onog u nižim predjelima. Koliko utječu te razlike u tlu na sam proces propadanja nije još za sada moguće reći, jer treba sačekati detaljne mehaničke i kemijske analize tih tala. Dakako da će se u utjecaju tla i u svim prijašnjim slučajevima moći dobiti pravilna slika i sud istom nakon završetka pedoloških iztražlvanja o čemu će posebni izvještaj podnieti g. prof. dr. M. G r a č a n i n, kada te radove završi. Briestovj i u ovom šumskom predjelu stradavaju od briestove bolesti, a ponešto češće javlja se na njima i puža (Armillaria mel 92 |