DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Lignosto n pak nastaje tlačenjem drvne
mase na taj način 1 tako jako, da se suze Intercelularni
prostori drvnih stanica t. j . drvna se
vlakanca gušće zbiju. I ta je drvna tvar vrlo
dobre kakvoće, te služi za izradu elisa kod
zrakoplova. Nadalje je uspjelo načiniti leguru
od drveta iz željeza, dobivena masa vrlo -je
čvrsta, lakša od željeza, te služi za izradu ležišta
(blazinica) osovina. Oblaganjem borovih
da.ščica tanlum bukovim listovima dobila se
vrlo lagana (lakša od aluminija i čvrsta tvorevina,
koja se upotrebljava kod konstrukcije
pojedinih dielova zrakoplova.


Važan je rad 1 botaničkog zavoda u Tharandtu,
koji na primjer u svom fitopatološkom
odsjeku vrši posebne brojne pokuse sa kultiviranjem
raznih vrsta gljivica, koje razaraju
drvnu tvar, te izpltuje, kako djeluju te gljivice
na impregnirano, a kako na neimprigrilrano
drvo, kako na sirovo, a kako na prosušeno
drvo. Kemički zavod u Tharandtu bavi se pak
izpitivanjem proizvodnje celuloze drvne svile i
dr. Zavod za tloznanstvo u istom mjestu ima
zanimljiv odio za izpitivanje tala u kolonijalnim
šumskim područjima. Tamo je izrađen i
nov način sastavljanja i predočivanja modela
presjeka (profila) pojedinih tala, koji ostajuć
nepromjenjeni daju vjernu naravnu sliku, a uz
to su tako lagani, da se mogu prenašati. Ovdje
intenzivno radi i zavod za šume bivših njemačkih
kolonija, koji je vršio izpitivanja kolonijalnih
vrsta drveća te sabrao mnogobrojne;
vrleđne i zanimljive statističke podatke iz tih
šuma čije je stanje instruktivno grafički 1 sli


Knj i ž e vnost


kama u prostorijama tog zavoda jasno prikazano.


Konačno spominjemo i koristan rad zavoda
za svjetsko šumsko gospodarstvo (Institut fiir
Weltforstwirtschaft) kojemu je svrha, da iz
svih država svieta sabere i sređuje podatke


o šumama, šumskom gospodarstvu, šumarskoj
književnosti i dr., tako, da se u svako doba,
prema želji i potrebi, mogu za kratko vrieme
pružiti za svaku državu na svietu sa područja
šumskog gospodarstva svi najvažniji statistički
podatci. Taj zavod izdaje od godine 1933. poznati
mjesečnik »Zeitschrift fUr Weltforstwirtschaft
« u kojem donaša znanstvene članke iz
šumskog gospodarstva, te kratke i prlegledne
izvještaje o prilikama u šumarstvu sviju država
i zemalja svieta.
Rad svih tih znanstvenih zavoda, pokusnih
postaja, kao i šumarske prakse bio je 1 ovih
prošlih 10 godina popraćen obilnim književnim
stručnim radom o čem svjedoče mnogobrojna
izdanja znanstvenih rasprava, te izdanja velikog´
broja stručnih znanstvenih i praktičkih
knjiga kao i učbenika, časopisa i mjesečnika.


Zaključujuč ovaj tek djelomični prikaz o
radu njemačkog šumskog gospodarstva prošlog
desetljeća morafno odati priznanje njemačkim
šumarskim stručnjacima, koji su nosioci
tog velikog i uspješnog rada dali za obćl
gospodarski napredak svog naroda kao i za
napredak šumarske struke uobće — i pod
ovako teškim okolnostima — svoj velik i neprocjenjivo
koristan prilog. V.


GOSPODARSKI GLASNIK II. GODIŠTE


Gospodarski glasnik, stručni i
staležki list hrvatskih agronoma, pokrenut je
1941. godine, pa 12 brojeva izašlih 1942. godine
predstavljaju prvo zaokruženo godište ovog
stručnog časopisa. Naročito obilježje ovom
drugom godištu Gospodarskog glasnika, koje
je uredio Dr Slavoljub D u b i ć, gospodarski
savjetnik Ministarstva narodnog gospodarstva,
daje obilje članaka gospodarsko-političkog značaja.
To su pak članci, s kojima mora biti upoznat
i šumar, kojeg djelovanje zadire u seljačko
gospodarstvo gotovo jednako kao i djelovanje
agronoma imajući u vidu, da seljak
kod nas iz šume ne crpi samo drvo, nego u
jednakoj mjeri i pašu, naročito u Bosni, pa je
po tome šuma tom seljaku nadopuna njegovom
poljodjelskom (zlratnom) zemljištu. Agronomska
struka pored toga predstavlja struku, koja
se nalEizl na vodstvu seljačko- (agrarno) gospodarske
politike, a baš na tom području rada
potrebna je suradnja 1 šumara, jer agrarna
politika mora voditi računa i o šumi, odnosno
o odnosu seljaka spram šume.


Članci gospodarsko- političkog značenja su
ovi: Ing. I. Varga: Hrvatsko zadrugarstvo
i pitanje njegovog preustrojstva,
Ing. G. Kodlnec: Jedan od
važnih momenata u pitanju gospodarske
prosvjete (a taj je dobar
demonstrativni materijal, odnosno središnji
zemaljski muzej, koji bi »postao čuvarom kulturno-
gospođarske prošlosti, pružio bi živu sliku
sadašnjosti, te bio lancem, koji veže prošlost
i sadašnjost s budućnošću«), M. Stančić: Se


ljačka gospodarska prosvjeta
(svi u br. 1.); Ing. N. Zivković: Ra d n a podizanje
poljodjelstva u Nezavisnoj
Državi Hrvatskoj (br. 2.); Dr.


M. Ivšić: Potreba seljačkog zakonika
(u br. 3.) i Seljačko imovinsko
pravo — temelj seljačkog zakonika
(u br. 4.); F.: Neki a gr ar n o-p o 111 ički
odnošaji u Bosni, Dr. Ing. L. Vinković:
Odredjivanje utjecaja agrarno-
političkih mjera na odnose unutar
agrar a (u br. 3.); Ing, R. Lebherz: Značaj
zimskih gospodarskih škola
iprieđlog, kako da se organiziraju
kod nas (br. 4.); Dr. O. F.: Dirigirano
gospodarstvo, I. 2ilić:
Imovne zajednice (u br. 5.); I. 2ivić:
Komasacija zemljišta, Dr. F. Parsche:
upravitelj gospodarskog odsjeka u Njemačkom
znanstvenom institutu u Zagrebu:
A gr arno -po1 i t i čke mjere za
upravljanje gospodarstva u Hrvatsko
j (u br. 6.); Dr. Slavoljub Dubić:
Obnova sela (u br. 8.) 1 S e 1 o i t i s a k,
Dr. O. F. Naseljavanje u Hrvatskoj
(u br. 9.); Ing P. Klenovar: Obće
poboljšanje — preduvjet povećanja
proizvodnje (u br. 10 i 11.).
Člankom Ing. N. 2ivkovića orad u na
sastavu gospodarske osnove za
podizanje poljodjelstva u Nezavisnoj Državi
Hrvatskoj prvi put je prikazan široj javnosti
ovaj rad, koji je u tadanjem Ministarstvu seljačkog
gospodarstva započeo krajem 1941.
godine. Kako do sada nije u Hrvatskom šumarskom
listu zabilježen ovaj rad, to ovom
prilikom iznosimo, prema članku Ing. Žlvkovića,
okosnicu tog rada. Izradu ove gospodarske
osnove ima izvršiti posebno povjerenstvo, koje
se sastoji iz glavnog odbora, te 29 stručnih odbora.
Odbori su podieljeni u tri .skupine i to:


90