DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Lignosto n pak nastaje tlačenjem drvne mase na taj način 1 tako jako, da se suze Intercelularni prostori drvnih stanica t. j . drvna se vlakanca gušće zbiju. I ta je drvna tvar vrlo dobre kakvoće, te služi za izradu elisa kod zrakoplova. Nadalje je uspjelo načiniti leguru od drveta iz željeza, dobivena masa vrlo -je čvrsta, lakša od željeza, te služi za izradu ležišta (blazinica) osovina. Oblaganjem borovih da.ščica tanlum bukovim listovima dobila se vrlo lagana (lakša od aluminija i čvrsta tvorevina, koja se upotrebljava kod konstrukcije pojedinih dielova zrakoplova. Važan je rad 1 botaničkog zavoda u Tharandtu, koji na primjer u svom fitopatološkom odsjeku vrši posebne brojne pokuse sa kultiviranjem raznih vrsta gljivica, koje razaraju drvnu tvar, te izpltuje, kako djeluju te gljivice na impregnirano, a kako na neimprigrilrano drvo, kako na sirovo, a kako na prosušeno drvo. Kemički zavod u Tharandtu bavi se pak izpitivanjem proizvodnje celuloze drvne svile i dr. Zavod za tloznanstvo u istom mjestu ima zanimljiv odio za izpitivanje tala u kolonijalnim šumskim područjima. Tamo je izrađen i nov način sastavljanja i predočivanja modela presjeka (profila) pojedinih tala, koji ostajuć nepromjenjeni daju vjernu naravnu sliku, a uz to su tako lagani, da se mogu prenašati. Ovdje intenzivno radi i zavod za šume bivših njemačkih kolonija, koji je vršio izpitivanja kolonijalnih vrsta drveća te sabrao mnogobrojne; vrleđne i zanimljive statističke podatke iz tih šuma čije je stanje instruktivno grafički 1 sli Knj i ž e vnost kama u prostorijama tog zavoda jasno prikazano. Konačno spominjemo i koristan rad zavoda za svjetsko šumsko gospodarstvo (Institut fiir Weltforstwirtschaft) kojemu je svrha, da iz svih država svieta sabere i sređuje podatke o šumama, šumskom gospodarstvu, šumarskoj književnosti i dr., tako, da se u svako doba, prema želji i potrebi, mogu za kratko vrieme pružiti za svaku državu na svietu sa područja šumskog gospodarstva svi najvažniji statistički podatci. Taj zavod izdaje od godine 1933. poznati mjesečnik »Zeitschrift fUr Weltforstwirtschaft « u kojem donaša znanstvene članke iz šumskog gospodarstva, te kratke i prlegledne izvještaje o prilikama u šumarstvu sviju država i zemalja svieta. Rad svih tih znanstvenih zavoda, pokusnih postaja, kao i šumarske prakse bio je 1 ovih prošlih 10 godina popraćen obilnim književnim stručnim radom o čem svjedoče mnogobrojna izdanja znanstvenih rasprava, te izdanja velikog´ broja stručnih znanstvenih i praktičkih knjiga kao i učbenika, časopisa i mjesečnika. Zaključujuč ovaj tek djelomični prikaz o radu njemačkog šumskog gospodarstva prošlog desetljeća morafno odati priznanje njemačkim šumarskim stručnjacima, koji su nosioci tog velikog i uspješnog rada dali za obćl gospodarski napredak svog naroda kao i za napredak šumarske struke uobće — i pod ovako teškim okolnostima — svoj velik i neprocjenjivo koristan prilog. V. GOSPODARSKI GLASNIK II. GODIŠTE Gospodarski glasnik, stručni i staležki list hrvatskih agronoma, pokrenut je 1941. godine, pa 12 brojeva izašlih 1942. godine predstavljaju prvo zaokruženo godište ovog stručnog časopisa. Naročito obilježje ovom drugom godištu Gospodarskog glasnika, koje je uredio Dr Slavoljub D u b i ć, gospodarski savjetnik Ministarstva narodnog gospodarstva, daje obilje članaka gospodarsko-političkog značaja. To su pak članci, s kojima mora biti upoznat i šumar, kojeg djelovanje zadire u seljačko gospodarstvo gotovo jednako kao i djelovanje agronoma imajući u vidu, da seljak kod nas iz šume ne crpi samo drvo, nego u jednakoj mjeri i pašu, naročito u Bosni, pa je po tome šuma tom seljaku nadopuna njegovom poljodjelskom (zlratnom) zemljištu. Agronomska struka pored toga predstavlja struku, koja se nalEizl na vodstvu seljačko- (agrarno) gospodarske politike, a baš na tom području rada potrebna je suradnja 1 šumara, jer agrarna politika mora voditi računa i o šumi, odnosno o odnosu seljaka spram šume. Članci gospodarsko- političkog značenja su ovi: Ing. I. Varga: Hrvatsko zadrugarstvo i pitanje njegovog preustrojstva, Ing. G. Kodlnec: Jedan od važnih momenata u pitanju gospodarske prosvjete (a taj je dobar demonstrativni materijal, odnosno središnji zemaljski muzej, koji bi »postao čuvarom kulturno- gospođarske prošlosti, pružio bi živu sliku sadašnjosti, te bio lancem, koji veže prošlost i sadašnjost s budućnošću«), M. Stančić: Se ljačka gospodarska prosvjeta (svi u br. 1.); Ing. N. Zivković: Ra d n a podizanje poljodjelstva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (br. 2.); Dr. M. Ivšić: Potreba seljačkog zakonika (u br. 3.) i Seljačko imovinsko pravo — temelj seljačkog zakonika (u br. 4.); F.: Neki a gr ar n o-p o 111 ički odnošaji u Bosni, Dr. Ing. L. Vinković: Odredjivanje utjecaja agrarno- političkih mjera na odnose unutar agrar a (u br. 3.); Ing, R. Lebherz: Značaj zimskih gospodarskih škola iprieđlog, kako da se organiziraju kod nas (br. 4.); Dr. O. F.: Dirigirano gospodarstvo, I. 2ilić: Imovne zajednice (u br. 5.); I. 2ivić: Komasacija zemljišta, Dr. F. Parsche: upravitelj gospodarskog odsjeka u Njemačkom znanstvenom institutu u Zagrebu: A gr arno -po1 i t i čke mjere za upravljanje gospodarstva u Hrvatsko j (u br. 6.); Dr. Slavoljub Dubić: Obnova sela (u br. 8.) 1 S e 1 o i t i s a k, Dr. O. F. Naseljavanje u Hrvatskoj (u br. 9.); Ing P. Klenovar: Obće poboljšanje — preduvjet povećanja proizvodnje (u br. 10 i 11.). Člankom Ing. N. 2ivkovića orad u na sastavu gospodarske osnove za podizanje poljodjelstva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj prvi put je prikazan široj javnosti ovaj rad, koji je u tadanjem Ministarstvu seljačkog gospodarstva započeo krajem 1941. godine. Kako do sada nije u Hrvatskom šumarskom listu zabilježen ovaj rad, to ovom prilikom iznosimo, prema članku Ing. Žlvkovića, okosnicu tog rada. Izradu ove gospodarske osnove ima izvršiti posebno povjerenstvo, koje se sastoji iz glavnog odbora, te 29 stručnih odbora. Odbori su podieljeni u tri .skupine i to: 90 |