DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 27 <-- 27 --> PDF |
´58 to odstupanje zbog kakvoće di´veta ili izvov;nih okolnosti postoje opravdani razlozi. Prodaja drveta različite kakvoće, raznili duljina i debljinskih razreda po prosječnoj cienl nije dozvoljena. Oblikovanjem utvrđene clene vriede za proizvađača kao i- za prvog preuzimača ne samo kod pogodaba »ab šuma« nego također i kod drugih pogodaba. Dokazani troškovi razvrstavanja trupaca, prelaganja, prevažanja i t. d. smiju se dodati dozvoljenim oblikovanim cienama. Gdje gulenje deblovine ili izvlačenje drveta po proizvađaču ni^e uobičajeno, to .se nadnice za taj posao također mogu dodati oblikovanim cienama. Za svaku prodaju drveta mora prodavaoc izpostavitl račun u koji moraju biti uneseni — razlučeno — svi podatci potrebni za izračunavanje ciena. Za čitav Reich ustanovljena su pojedina područja ciena,. koja se niti promjenom granica političkih kotareva po obćoj državnoj upravi, ne mogu mienjati. Po skrižaljkama oblikovanih ciena pojedinih vrsta drveća i sortlmenata za svaki je razred dotičnog sortimenta, osim srednje clens (Mittelpreise, Richtpreise) naznačena još i najniža te najviša ciena, koja nije dozvoljena prekoračiti. Te srednje ciene vriede za razred kakvoće B. Ciene sortimenata kakvoće A ustanovljuju se dodavanjem izvjestnog postotka cienama razreda kakvoće B, dok se ciene razreda kakvoće C određuju odbijanjem izvjestnog postotka od tih srednjih ciena. Na ovim izloženim principima sastavljene su skrižaljke oblikovanih ciena za drvne sortimente pojedinih vrsta drveća. Tako su na primjer prema prilogu A naredbe o sječi i unovčenju drvet u šumsko gospodarskoj godini 1939. (Holzeinschlag und Holzvenvertung im Forstvvirtschaftsjahr 1939. Rđ. Eri. đ. Rfm vom 1. X. 1938.-III-9100), oblikovane ciene za bukovu đeblovinu, i u skrižaljci naznačene najniže, srednje i najviše ciene drveta kakvoće B za »Homa klase« 2, 3 i 4 i to posebno za svako od 37 područja ciena na koja je teritorij Njemačke u tu svrhu bio razdieljen. Te su se ciene kretale prema debljinskim razredima i području između 9 i 30 RM za 1 ms izrađenih bukovih trupaca kakvoće B izvučenih na šumsko slagalište. Ciene za deblovinu razreda kakvoće A (koja nije sposobna za Ijuštenje, pa se v´ može unovčiti putem dražbe) dobiju se tako da se ciene naznačene za drvo kakvoće B povećaju za najviše 30%, dok se ciene za drvo kakvoće C ustanovljuju snižavanjem tih srednjih ciena za najviše 50%. Slično se ustanovile i ciene za izrađenu borovu deblovinu koje se kreću od 11 do 41 RM i ta se ciena prema vrsti i kakvoći pojedinog đebljinskog razreda povisuje odnosno snižava do 50%. Za smrekovu i jelovu deblovinu kakvoće B svrstanu u »Homaklase« 2—6 kretale su se srednje ciene u okviru od 8 do 30 RM. Za neke dimenzije predviđena su povišenja do 20%, a za i´azred kakvoće C sniženje do 50%. Na osnovu istog principa oblikovane su i ciene rudnog te celuloznog drveta svih vrsta drveća iz kojih se ti sortimenti izrađuju. Naredbom od 15. slečnja 1940. oblikovane su clene za I razred kakvoće borovih, ariševih i bukovih željezničkih pragova i skretnica. Ciene II razreda ovog sortimenta niže su za 10% od utvrđenih ciena I razreda. Za oblikovanje ciena borovog, ariševog, jelovog i smrekovog piljenog drveta izdana je 1940. posebna obširna naredba (Verordnung tiber die Preisbildung fiir inlandlsches Nadel — Schnittholz vom 12. I. 1940. — RGB 1. I. S-59), koja uz skrižaljke ciena sadržaje obširne i točne upute za klasifikaciju svih vrsta piljenih sortimenata navedenih vrsta drveća. Ciene za piljenu bukovinu oblikovane su samo u Ostmarku, a inače ne. Glavne naredbe o sječi i izradi drveta, te oblikovanju ciena obnavljaju se svake godine uz potrebne izmjene i dopune, koje se odnose na visinu etata, sječu i izradu drvnih sortimenata, razdiobu prodajnih područja, način prodaje nekih sortimenata, te na druge zbog promjene prilika i potreba, za šumsko gospodarstvo važne okolnosti, dok jednom utvrđene ciene ostaju u glavnom nepromjenjene pošto se niti odnos vriednosti između drveta i svih ostalih za život potrebnih proizvoda održao nepromienjen. Na taj se način održava za obću korist potreban trajan sklad između šumskog gospodarstva i svih ostalih grana njemačkog narodnog gospodarstva. Čitava ova uzpješna šunrskogospodarska djelatnost ne bi bila moguća, da nije potpomognuta i da se obilno ne koristi rezultatima intenzivnog rada šumarskih znanstvenih iztraživačkih i pokusnih zavoda . Njemački su šumarski i gospodarski stručnjaci već odavno izpravno shvatili, da, je znanstveno prožimanje preduzeća sredstvo, koje je najjeftinije, a ujedno i najbrže djeluje da se ovo intenzivira, jer svako iztraživanjein postignuto poboljšanje vodi odmah do ušteda na velikim šumskim površinama. Zato se već prije posvetila velika pažnja izgradnji i radu šumarskih znanstvenih zavoda i pokusnih postaja. Na području predratne Njemačke postoje i rade 7 pokusnih postaja i 15 šumarsko-iztraživački h zavoda . Obsežni rad tih brojnih pokusnih postaja i zavoda nije moguće u okviru ovog članka niti približno prikazati. Organizacija i rad nekih od njih prikazani su u prijašnjim godištima Hrvatskog šumarskog lista. Tako" su u broju 12 šumarskog lista godine 1939. poimence navedene sve šumske pokusne postaje i znanstveni zavodi koji su tada na području Njemačke postojali, te je dalje potanko opisana organizacija bavarske pokusne postaje u Miinchenu, kao i obšimo prikazan rad zavoda za istraživanje prihoda i prirasta u Ebersvv^ alde-u. U broju 11 šumarskog lista godine 1938. te broju 11 godine 1939. prikazan je rad zavoda za nauku o šumskom radu (Institut fiir forstliche Arbeitswissenschaft — skraćeno »Iffa«). Ovom ćemo pak prilikom navesti nekoliko zanimljivih pojedinosti iz područja rada prošlih godina nekih drugih zavoda. U Eberswalde-u je godine 1936. osnovan zavod za izpitivanje svojstava drveta pod imenom »Preussisches Holzforschung - institut ,<, koji posjeduje za izpitivanje mehaničkih svojstava drveta suvremeno konstruirane sprave na električni pogon pomoću kojih se ta izpitivanja vrše lako, brzo i točno. Jedni od mnogih posljedaka (rezultata) ovakovih iztraživanja su najnovije tvorevine drveta lignofol i lignoston. Lignofo l se proizvodi na taj način, da se 0,2 mm tanki bukovi listovi SIEIŽU jedan na drugi (smjerovi vlakanaca moraju im teći uzporedo). Između svaka dva lista dolazi sloj ljepila, pa se tako složena masa od drveta i ljepila izvrgne u trajanju od nekoliko sati tlaku od 500 atmosfera, uslied čega se bukovi listovi i ljepilo međusobno tako sljube, da nastaje čvrsta masa veće specifične težine od najtešeg drveta. Ta masa ima tako izvrstna svojstva, da se iz nje izrađuju zubčani kotači, kao i pojedini dielovl strojeva, koji su se do sada izrađivali iz željeza. 89 |