DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 25 <-- 25 --> PDF |
PREGLED ŠUMSKO GOSPODARSKA DJELATNOST U NJEMAČKOJ MINULOG DESETLJEĆA Prikazati šumsko gospodarsku djelatnost u Njemačkoj prošlih deset godina — u čitavom njezinom obsegu nemoguće je u okviru jednog članka, koji je uz to 1 prostorno ograničen. Ipak, nastojat ćemo, da Iznašanjem podataka obće vrlednosti, te nekih zanimljivih pojedinosti pružimo bar približnu sliku plodnog rada njemačke šumsko gospodarske struke za to vrieme. Sama organizacija vrhovne šumarske službe provedena je u skladu sa opće državnom upravnom i gospodarskom organizacijom kako bi se svi postavljeni zadatci mogli rješavati sigurno i na korist obćeg narodnog gospopđarstva. Na čelu najvišeg državnog šumarskog ureda, — Reichsforstamt- a u kojem se riešavaju sva šumska i štimsko-gospodarska pitanja, kao i pitanja lovstva i zaštite prirode jest R e 1 c h sforstmeister und preussischer Landesforstmeister sa sjedištem u Berlinu. On ima položaj ministra. Njegov stalni zamjenik je »G eneraliforstmeister«. Reichsforstamt se sastoji iz 4 odjela 1 to od: I. Središnjeg i osobnog odjela; II. Upravnog i gospodarskog odjela; III. šumarsko-političkog odjela; IV. Odjela za lovstvo. Svaka pak od 15 pokrajinskih uprava ima svoj šumarski odjel t. zv. Lanđesforstverwaltung . Pokrajinska šumarska služba organizirala se prema šumsko gospodarskim i šumarsko političkim potrebama zajedničkih pokrajina. U cilju organizacije šumskog gospodarstva izdani su počam od god. 1933. brojni zakoni, zakonske odredbe, naredbe, okružnice, i upute, što je sve nedavno objelodanjeno u 5 posebnih svezaka, u kojima je sav taj obsežni materijal pregledno hronološkim redom 1 po predmetima svrstan. Kao na svim područjima gospodarskog života, tako je i u području šumskog gospodarstva državna vlast duboko zahvatila, te već odprlje stvorene poznate napredne posljedice njemačke šumarske struke učinila koristnlm za čitavu njemačku narodnu zajednicu stvorivši ujedno uvjete i smjernice za daljnji pozitivni rad. Taj se rad u ovo teško ratno doba — uz izvanredne prilike, nije mogao dalje razviti onako intenzivno i onim smjerom, kao što bi se razvio u mirno doba i uz redovne prilike. Na mnogim područjima šumskog gospodarstva morale su se poduzeti izvanredne mjere i prilagođenje danim prilikama, kao i provesti usklađenje sa ostalim granama narodnog gospodarstva. Ipak, unatoč svih zaprleka, pokazao se na nekim područjima šumarstva posljednjih 10 godina vidan napredak. Nemoguće je ovim prikazom obuhvatiti 1 predočiti detaljno što je sve za to vrieme učinjeno, pa ćemo iztaknutl samo ono, što smatramo, da je za pojedina područja šumskog gospodarstva bitno 1 važno. Na području uzgajanja šuma pojačalo se nastojanje, da se podigne što više mješovitih sastojina, tako, da se na primjer u čiste smrekove sastojlne sustavno umjetno unašala bukva — kako bi se na taj način popravile prije učinjene pogrješke, počinjene osnivanjem čistih cmogoričnih sastojina na velikim površinama. Kod izbora sjemena jedne te Iste vrste drveća velika se pažnja obratila na porieklo i rasu pojedine vrste drveta te odabirale samo one rase za koje se na temelju prijašnjih dugotrajnih pokusa ustanovilo, da u svakom pogledu odgovaraju staništu (bieli bor, ariš, duglazija i dr.). U tu su svrhu osnovane mnogobrojne suvremeno uređene stanice za izpitivanje šumskog sjemena, među kojima ističemo onu u Miinchenu, kao i osnovane mnoge nove pokusne plohe, te Izkorišteni rezultati ranije Izvršenih pokusa na tom polju.i Nad sabiranjem, prodajom i razpodjelom šumskog sjemena uvedena je stroga kontrola. Pristupilo se izradi karata šumskih staništ a (Standortskarte), koja prikazuje sve bitne i za šumsko gospodarstvo važne stanlštne prilike zajedno sa prirodnim tipovima šuma pojedinih područja (Saska, Thiiringija). Ove su karte postale nenadoknadivo pomoćno sredstvo kod umjetnog podizanja sastojina. Kod njegovanja sastojina nastojalo se češćim, ali umjerenim proređivanjem pojačati prirast (kvantltet) drvne mase, da bi se naknadila pojačana sječa, koja se morala zavesti zbog povećanih ratnih potreba. Umjetnim pak čišćenjem stabala od grana (na pr. kod bora i duglazije) nastojalo se pospješiti i povećati proizvodnju kvalitativno što vrlednije drvne mase. Uređivanje šuma našlo se usUed potrebe povećanja redovitog godišnjeg etata — pred težkom zadaćom pa je razumljivo, da se posebna pažnja obratila održanju potrajnosti prihoda. Za reguliranje potrajnosti služi rezultat preciznih snimanja drvnih zaliha i ustanovljivanja prirasta, pa su u tu svrhu vršena i mnogobrojna Istraživanja pokusnih postaja koja su pružila dragocjene podatke.2 Najintenzivniji rad vršio se za posljednjih 10 godina na polju racionalnog izkorišćavanja šuma. U racionalnoj izradi i preradi drveta, koja je već i prije bila na visokom stupnju postignut je daljnji napredak. Za usavršenje i racionalizaciju samog fizičkog rada u šumskom gospodarstvu uobće, a posebno kod izrade šumskih produkata učinilo se zaista vrlo mnogo. Znanstveni rezultati Iztraživanja novo osnovanog zavoda za nauku o šumskom rad u u Ebersvvaldu, koji su već poznati po čitavom svletu našli su široku primjenu u praksi. Cilj te djelatnosti bio je ustanovljivanje najpodesnijeg oruđa za izvedbu rada i uzdržavanje oruđa, racionalna izvedba šumskih radova, te konačno ustanovljenje pravedne zarade. Širom čitave Njemačke održavani su brojni tečajevi za šumske radnike u kojima su se radnici teoretski i praktički temeljito upućivali u racionalnu izvedbu svih vrsta šumskih radova — pogotovo u radove oko izrade drveta u šumi, te kod podizanja i uzgajanja šuma. Iako su troškovi takovih tečajeva koje je snosila država bili veliki, ipak oni izčezavaju prema koristi koju je dobilo od toga šumsko 1 drvno gospodarstvo. 1 Obzirnije o tom razpravljeno je u šumarskom Listu god. 1939. br. 4.—5. i br. 10., te uŠumarskom Listu br. 10. 1938. 2 Smjernice uređivanja šuma u suvremenoj Njemačkoj, kao i aerotakracija prikazane su također opširno u posebnim člajicima prošlih godišta šumarskog Lista: god. 1940. br. 10. i 11. 87 |
ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Najjače se pak zahvat državne vlasti očitovao u trgovini drvetom. Za reguliranje pokrivanja potreba na drvetu te potrošnje drveta kao i drvnog tržišta osnovan je državni ured za drvo (Reichssteile fiir Holz) koji je izravno podređen Reichsforstmeisteru. Taj središnji državni ured za drvo ima u pojedinim kotarevima svoje posebno uređeno šumsko-i drvarsko-gospodarske urede. Svi ti uredi rade u skladu sa državnom šumskom upravom. Njemačka nema dovoljno drveta za pokriće svoje normalne potrebe, pa manjak mora uvažati. Da taj uvoz bude što manji nastojalo se racionalizirati potrošnju i raspodjelu drveta unutar zemlje, te ujedno drvo potrebno za pokriće svakodnevnih narodnih potreba, povući iz kruga spekulativne slobodne trgovine. Stoga je za drvo po načelima upravljanog narodnog gospodarstva uveden tržn i re d (Marktordnung), kojim je točno ustanovljen način dobave drveta od proizvođača do potrošača, uz princip, da ni jedan pri tom ne bude oštećen ili pak uslied izvanrednih ratnih prilika izrabljen. Da se to postigne ustanovljene su i visine nadnica, a drvetu i njegovim sortimentima prodajne ciene .Pri tom su uzete za osnovu kao i kod svih drugih za narodni život i narodno gospodarstvo potrebnih proizvoda stopirane predratne ciene na taj način, da je novčani odnos u vriednosti između drveta 1 njegovih prerađevina te ostalih životnih namirnica ostao nepromienjen, što je vrlo povoljno djelovalo na stvaranje tržnog reda i omogućilo da se taj red održi i ustali. Uzpostava reda na području šumskog i drvarskog gospodarstva temelji se na posebnom zakonu izdanom 16. listopada 1935. god. (Gesetz iiber đie Marktordnung auf dem Gebiete der Forst und Holzvvirtschaft vom 16. oktober 1935. R. G. BI. I. S-1239). Na osnovu tog zakona izdana je dne 1. travnja 1936. naredba o izradi, premjerbi i sortiranju drveta li njemačkim šumama, (Die Verordnung iiber die Aushaltung, Messung und Sortenbildung des Holzes in dan deutschen Forsten) s kojom moraju biti u skladu sve naredbe, koje u vezi sa izradbom drveta i oblikovanjem propisuju nadležne ustanove za svaku šumsko-gospodarsku godinu unaprieđ. Propisi tih naredaba vriede za sve šumoposjednike bez razlike. U tim se propisima određuje i visina etata, daju važno upute za izradu pojedinih sortimenata, određuje način prodaje drveta za koje ciene nisu ustanovljene, te način prodaje kao i visina prodajnih ciena onog drveta i drvnih sortimenata za koje je određeno, đa se ciene moraju oblikovati. Pošto je način oblikovanja ciena na drvnom tržištu u današnjem upravljanom priradu od velike važnosti za narodno gospodarstvo gotovo svih evropskih država, to ćemo ukratko primjera radi iznieti neke zanimljive pojedinosti sa tog područja njemačkog šumsko-drvarskog gospodarstva. Po propisima Njemačkog tržnog reda izuzeto -je od oblikovanja ciena svo vrijedno i skupocjeno di´vo (Wertholz und Formvvertholz) među koje spada u prvom redu sva skupocjena za izradu furnira sposobna hrastova đeblovina (ako ima i samo 3% drvne mase za furnirie) te hrastova đeblovina razreda kakvoće A (pilanska stabla). Ovamo spada i za Ijuštenje sposobna bukova, javorova, jasenova, briestova, brezova, johova, trepetljikina, lipova, grabova bagremova đeblovina propisanih minimalnih ^ dimenzija i određenih kakvoća kao i borovi, ´ ariševi, smrekovi i jelovi trupci . određenih kvaliteta i dimenzija. Ovo se drvo prodaje pntem ustmene dražbe, a u pojedinim sluča.ie vima niesu isključene niti pismene ponude. Ta ko je pi´ema odredbama naredbe o cienama predviđeno, da cienu navedenog vriednog drveta oblikuju sami kupci. Ipak je neopravdano povišenje ciena i špekulacija i ii ovom slučaju zapriečena, jer kupac i ako može kupiti dx*vo po cieni, koju si on sam kalkulacijom odredi, ne smije na dražbi kupljeno drvo odnosno iz tog drveta izrađene gotove proizvode prodati skuplje nego, što su oni bili na dan kada su ciene stopirane, (za stari Reich vrieai dan stopiranja 17. listopada 1936., za Ostmark 17. ožujka 1938.). Tako svaki trgovac kod predavanja ponuda uviek dobro promisli koju cienu mogu podnieti njegovi gotovi proizvodi koji podliežu naredbi o stopiranju ciena. Ovaj način određivanja izvjestne gornje granice najviših ciena vriednog drveta opravdan je, dok je trajno održavanje te gornje granice moguće samo zato, što su, kao što je već napried rečeno, visine nadnica kao i svih životnih namirnica također ostale na predratnoj stopiranoj visini, pa je stoga izključeno, da bi tim postupkom bio šumoposjednik novčano oštećen. Prodajom pak ovog vriednog drveta putem dražbe dana je ipak mogućnost, da se dobije stvarna vriednost za ono skupocjeno drvo, koje se često po kvaliteti, porieklu, teškoći izvoza, načinu izrade i mogućnosti unovčavanja njegovih prerađevina znade kod jedne te iste vrsti drveta i sortimenta međusobno tako znatno razlikovati, da je kod oblikovanja ciena nemoguće sve te okolnosti uzeti u obzir. Stoga je i opravdano, da za takovo vriedno i skupocjeno drvo utvrđuju kupovnlnu — dražbom — u međusobnom natjecanju sami kupci koji kod takovog načina prodaje mogu po svojim kalkulacijama ustanovit} i dati onu cienu koja odgovara stvarnoj vriednosti drveta, a Ja ne bude pri tom prodavaoc novčano oštećen. Putem dražbe unovčuje se u krugu ograničenog broja potrošača i građevno drvo određeno za podmirenje vlastitih potreba mjestnih potrošača ili maloobrtnika, ali uz strogu zabranu preprodaje takovog drveta trećim licima. Sve ostalo sirovo drvo smije se prodavati samo u okviru oblikovanih ciena. Te ciene podliežu odredbama naredbe o zabrani povisivanju ciena (Die Verordnung tiber das Verbot von Preiserhohung vom 26. november 1936.). One su obćenito ustanovljene za drvo izrađeno u šumi kod- panja odnosno privučeno na šumsko slagalište. Kod oblikovanja ciena za bukovu i crnogoričinu deblovlnu uzela se kao polazna točka i temelj srednja ciena drveta (Mittel-M-Preise) razreda kakvoće B (Reichs-Holzmessanwe!sungen) 3 koja vriedi za normalni položaj izvoza. Te ciene služe za ravnanje (Richtpreisen), te se od njih unutar stanovitog određenog raspona (okvira) ciena smije samo onda odstupiti, ako ´ Po toj uputi za izmjeru i razvrstavanje drveta (skraćeno nazvano Reichshoma) dieli se izrađena đeblovina po kakvoći na razrede A, B i C. U razred kakvoće A spadaju trupci, koji se iztiču s ovim dobrim svojstvima: koji su zdravi ravni, punodrvni, čisti i gotovo čisti od grana, bez grješaka ili samo sa malim grješkama i oštećenjima, ili sa grješkama, koje ne utječu na njihovu uporabnu vriednost. U razred kakvoće B spadaju obični, zdravi, također i od suhara izrađeni komadi sa manjim grješkama koje izravnava bolja kakvoća drveta. U razred kakvoće C spadaju jako granati trupci sa velikim padom promjera ili jako usukani kao i malodrvni i granati ovršci, te bolesni komadi u koliko su još sposobni za tehničko drvo, osobito komadi sa duboko uraslim trulim granama, sa crvenom i bielom truleži, te sa jačom okružijivostl. 88 |
ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 27 <-- 27 --> PDF |
´58 to odstupanje zbog kakvoće di´veta ili izvov;nih okolnosti postoje opravdani razlozi. Prodaja drveta različite kakvoće, raznili duljina i debljinskih razreda po prosječnoj cienl nije dozvoljena. Oblikovanjem utvrđene clene vriede za proizvađača kao i- za prvog preuzimača ne samo kod pogodaba »ab šuma« nego također i kod drugih pogodaba. Dokazani troškovi razvrstavanja trupaca, prelaganja, prevažanja i t. d. smiju se dodati dozvoljenim oblikovanim cienama. Gdje gulenje deblovine ili izvlačenje drveta po proizvađaču ni^e uobičajeno, to .se nadnice za taj posao također mogu dodati oblikovanim cienama. Za svaku prodaju drveta mora prodavaoc izpostavitl račun u koji moraju biti uneseni — razlučeno — svi podatci potrebni za izračunavanje ciena. Za čitav Reich ustanovljena su pojedina područja ciena,. koja se niti promjenom granica političkih kotareva po obćoj državnoj upravi, ne mogu mienjati. Po skrižaljkama oblikovanih ciena pojedinih vrsta drveća i sortlmenata za svaki je razred dotičnog sortimenta, osim srednje clens (Mittelpreise, Richtpreise) naznačena još i najniža te najviša ciena, koja nije dozvoljena prekoračiti. Te srednje ciene vriede za razred kakvoće B. Ciene sortimenata kakvoće A ustanovljuju se dodavanjem izvjestnog postotka cienama razreda kakvoće B, dok se ciene razreda kakvoće C određuju odbijanjem izvjestnog postotka od tih srednjih ciena. Na ovim izloženim principima sastavljene su skrižaljke oblikovanih ciena za drvne sortimente pojedinih vrsta drveća. Tako su na primjer prema prilogu A naredbe o sječi i unovčenju drvet u šumsko gospodarskoj godini 1939. (Holzeinschlag und Holzvenvertung im Forstvvirtschaftsjahr 1939. Rđ. Eri. đ. Rfm vom 1. X. 1938.-III-9100), oblikovane ciene za bukovu đeblovinu, i u skrižaljci naznačene najniže, srednje i najviše ciene drveta kakvoće B za »Homa klase« 2, 3 i 4 i to posebno za svako od 37 područja ciena na koja je teritorij Njemačke u tu svrhu bio razdieljen. Te su se ciene kretale prema debljinskim razredima i području između 9 i 30 RM za 1 ms izrađenih bukovih trupaca kakvoće B izvučenih na šumsko slagalište. Ciene za deblovinu razreda kakvoće A (koja nije sposobna za Ijuštenje, pa se v´ može unovčiti putem dražbe) dobiju se tako da se ciene naznačene za drvo kakvoće B povećaju za najviše 30%, dok se ciene za drvo kakvoće C ustanovljuju snižavanjem tih srednjih ciena za najviše 50%. Slično se ustanovile i ciene za izrađenu borovu deblovinu koje se kreću od 11 do 41 RM i ta se ciena prema vrsti i kakvoći pojedinog đebljinskog razreda povisuje odnosno snižava do 50%. Za smrekovu i jelovu deblovinu kakvoće B svrstanu u »Homaklase« 2—6 kretale su se srednje ciene u okviru od 8 do 30 RM. Za neke dimenzije predviđena su povišenja do 20%, a za i´azred kakvoće C sniženje do 50%. Na osnovu istog principa oblikovane su i ciene rudnog te celuloznog drveta svih vrsta drveća iz kojih se ti sortimenti izrađuju. Naredbom od 15. slečnja 1940. oblikovane su clene za I razred kakvoće borovih, ariševih i bukovih željezničkih pragova i skretnica. Ciene II razreda ovog sortimenta niže su za 10% od utvrđenih ciena I razreda. Za oblikovanje ciena borovog, ariševog, jelovog i smrekovog piljenog drveta izdana je 1940. posebna obširna naredba (Verordnung tiber die Preisbildung fiir inlandlsches Nadel — Schnittholz vom 12. I. 1940. — RGB 1. I. S-59), koja uz skrižaljke ciena sadržaje obširne i točne upute za klasifikaciju svih vrsta piljenih sortimenata navedenih vrsta drveća. Ciene za piljenu bukovinu oblikovane su samo u Ostmarku, a inače ne. Glavne naredbe o sječi i izradi drveta, te oblikovanju ciena obnavljaju se svake godine uz potrebne izmjene i dopune, koje se odnose na visinu etata, sječu i izradu drvnih sortimenata, razdiobu prodajnih područja, način prodaje nekih sortimenata, te na druge zbog promjene prilika i potreba, za šumsko gospodarstvo važne okolnosti, dok jednom utvrđene ciene ostaju u glavnom nepromjenjene pošto se niti odnos vriednosti između drveta i svih ostalih za život potrebnih proizvoda održao nepromienjen. Na taj se način održava za obću korist potreban trajan sklad između šumskog gospodarstva i svih ostalih grana njemačkog narodnog gospodarstva. Čitava ova uzpješna šunrskogospodarska djelatnost ne bi bila moguća, da nije potpomognuta i da se obilno ne koristi rezultatima intenzivnog rada šumarskih znanstvenih iztraživačkih i pokusnih zavoda . Njemački su šumarski i gospodarski stručnjaci već odavno izpravno shvatili, da, je znanstveno prožimanje preduzeća sredstvo, koje je najjeftinije, a ujedno i najbrže djeluje da se ovo intenzivira, jer svako iztraživanjein postignuto poboljšanje vodi odmah do ušteda na velikim šumskim površinama. Zato se već prije posvetila velika pažnja izgradnji i radu šumarskih znanstvenih zavoda i pokusnih postaja. Na području predratne Njemačke postoje i rade 7 pokusnih postaja i 15 šumarsko-iztraživački h zavoda . Obsežni rad tih brojnih pokusnih postaja i zavoda nije moguće u okviru ovog članka niti približno prikazati. Organizacija i rad nekih od njih prikazani su u prijašnjim godištima Hrvatskog šumarskog lista. Tako" su u broju 12 šumarskog lista godine 1939. poimence navedene sve šumske pokusne postaje i znanstveni zavodi koji su tada na području Njemačke postojali, te je dalje potanko opisana organizacija bavarske pokusne postaje u Miinchenu, kao i obšimo prikazan rad zavoda za istraživanje prihoda i prirasta u Ebersvv^ alde-u. U broju 11 šumarskog lista godine 1938. te broju 11 godine 1939. prikazan je rad zavoda za nauku o šumskom radu (Institut fiir forstliche Arbeitswissenschaft — skraćeno »Iffa«). Ovom ćemo pak prilikom navesti nekoliko zanimljivih pojedinosti iz područja rada prošlih godina nekih drugih zavoda. U Eberswalde-u je godine 1936. osnovan zavod za izpitivanje svojstava drveta pod imenom »Preussisches Holzforschung - institut ,<, koji posjeduje za izpitivanje mehaničkih svojstava drveta suvremeno konstruirane sprave na električni pogon pomoću kojih se ta izpitivanja vrše lako, brzo i točno. Jedni od mnogih posljedaka (rezultata) ovakovih iztraživanja su najnovije tvorevine drveta lignofol i lignoston. Lignofo l se proizvodi na taj način, da se 0,2 mm tanki bukovi listovi SIEIŽU jedan na drugi (smjerovi vlakanaca moraju im teći uzporedo). Između svaka dva lista dolazi sloj ljepila, pa se tako složena masa od drveta i ljepila izvrgne u trajanju od nekoliko sati tlaku od 500 atmosfera, uslied čega se bukovi listovi i ljepilo međusobno tako sljube, da nastaje čvrsta masa veće specifične težine od najtešeg drveta. Ta masa ima tako izvrstna svojstva, da se iz nje izrađuju zubčani kotači, kao i pojedini dielovl strojeva, koji su se do sada izrađivali iz željeza. 89 |
ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Lignosto n pak nastaje tlačenjem drvne mase na taj način 1 tako jako, da se suze Intercelularni prostori drvnih stanica t. j . drvna se vlakanca gušće zbiju. I ta je drvna tvar vrlo dobre kakvoće, te služi za izradu elisa kod zrakoplova. Nadalje je uspjelo načiniti leguru od drveta iz željeza, dobivena masa vrlo -je čvrsta, lakša od željeza, te služi za izradu ležišta (blazinica) osovina. Oblaganjem borovih da.ščica tanlum bukovim listovima dobila se vrlo lagana (lakša od aluminija i čvrsta tvorevina, koja se upotrebljava kod konstrukcije pojedinih dielova zrakoplova. Važan je rad 1 botaničkog zavoda u Tharandtu, koji na primjer u svom fitopatološkom odsjeku vrši posebne brojne pokuse sa kultiviranjem raznih vrsta gljivica, koje razaraju drvnu tvar, te izpltuje, kako djeluju te gljivice na impregnirano, a kako na neimprigrilrano drvo, kako na sirovo, a kako na prosušeno drvo. Kemički zavod u Tharandtu bavi se pak izpitivanjem proizvodnje celuloze drvne svile i dr. Zavod za tloznanstvo u istom mjestu ima zanimljiv odio za izpitivanje tala u kolonijalnim šumskim područjima. Tamo je izrađen i nov način sastavljanja i predočivanja modela presjeka (profila) pojedinih tala, koji ostajuć nepromjenjeni daju vjernu naravnu sliku, a uz to su tako lagani, da se mogu prenašati. Ovdje intenzivno radi i zavod za šume bivših njemačkih kolonija, koji je vršio izpitivanja kolonijalnih vrsta drveća te sabrao mnogobrojne; vrleđne i zanimljive statističke podatke iz tih šuma čije je stanje instruktivno grafički 1 sli Knj i ž e vnost kama u prostorijama tog zavoda jasno prikazano. Konačno spominjemo i koristan rad zavoda za svjetsko šumsko gospodarstvo (Institut fiir Weltforstwirtschaft) kojemu je svrha, da iz svih država svieta sabere i sređuje podatke o šumama, šumskom gospodarstvu, šumarskoj književnosti i dr., tako, da se u svako doba, prema želji i potrebi, mogu za kratko vrieme pružiti za svaku državu na svietu sa područja šumskog gospodarstva svi najvažniji statistički podatci. Taj zavod izdaje od godine 1933. poznati mjesečnik »Zeitschrift fUr Weltforstwirtschaft « u kojem donaša znanstvene članke iz šumskog gospodarstva, te kratke i prlegledne izvještaje o prilikama u šumarstvu sviju država i zemalja svieta. Rad svih tih znanstvenih zavoda, pokusnih postaja, kao i šumarske prakse bio je 1 ovih prošlih 10 godina popraćen obilnim književnim stručnim radom o čem svjedoče mnogobrojna izdanja znanstvenih rasprava, te izdanja velikog´ broja stručnih znanstvenih i praktičkih knjiga kao i učbenika, časopisa i mjesečnika. Zaključujuč ovaj tek djelomični prikaz o radu njemačkog šumskog gospodarstva prošlog desetljeća morafno odati priznanje njemačkim šumarskim stručnjacima, koji su nosioci tog velikog i uspješnog rada dali za obćl gospodarski napredak svog naroda kao i za napredak šumarske struke uobće — i pod ovako teškim okolnostima — svoj velik i neprocjenjivo koristan prilog. V. GOSPODARSKI GLASNIK II. GODIŠTE Gospodarski glasnik, stručni i staležki list hrvatskih agronoma, pokrenut je 1941. godine, pa 12 brojeva izašlih 1942. godine predstavljaju prvo zaokruženo godište ovog stručnog časopisa. Naročito obilježje ovom drugom godištu Gospodarskog glasnika, koje je uredio Dr Slavoljub D u b i ć, gospodarski savjetnik Ministarstva narodnog gospodarstva, daje obilje članaka gospodarsko-političkog značaja. To su pak članci, s kojima mora biti upoznat i šumar, kojeg djelovanje zadire u seljačko gospodarstvo gotovo jednako kao i djelovanje agronoma imajući u vidu, da seljak kod nas iz šume ne crpi samo drvo, nego u jednakoj mjeri i pašu, naročito u Bosni, pa je po tome šuma tom seljaku nadopuna njegovom poljodjelskom (zlratnom) zemljištu. Agronomska struka pored toga predstavlja struku, koja se nalEizl na vodstvu seljačko- (agrarno) gospodarske politike, a baš na tom području rada potrebna je suradnja 1 šumara, jer agrarna politika mora voditi računa i o šumi, odnosno o odnosu seljaka spram šume. Članci gospodarsko- političkog značenja su ovi: Ing. I. Varga: Hrvatsko zadrugarstvo i pitanje njegovog preustrojstva, Ing. G. Kodlnec: Jedan od važnih momenata u pitanju gospodarske prosvjete (a taj je dobar demonstrativni materijal, odnosno središnji zemaljski muzej, koji bi »postao čuvarom kulturno- gospođarske prošlosti, pružio bi živu sliku sadašnjosti, te bio lancem, koji veže prošlost i sadašnjost s budućnošću«), M. Stančić: Se ljačka gospodarska prosvjeta (svi u br. 1.); Ing. N. Zivković: Ra d n a podizanje poljodjelstva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (br. 2.); Dr. M. Ivšić: Potreba seljačkog zakonika (u br. 3.) i Seljačko imovinsko pravo — temelj seljačkog zakonika (u br. 4.); F.: Neki a gr ar n o-p o 111 ički odnošaji u Bosni, Dr. Ing. L. Vinković: Odredjivanje utjecaja agrarno- političkih mjera na odnose unutar agrar a (u br. 3.); Ing, R. Lebherz: Značaj zimskih gospodarskih škola iprieđlog, kako da se organiziraju kod nas (br. 4.); Dr. O. F.: Dirigirano gospodarstvo, I. 2ilić: Imovne zajednice (u br. 5.); I. 2ivić: Komasacija zemljišta, Dr. F. Parsche: upravitelj gospodarskog odsjeka u Njemačkom znanstvenom institutu u Zagrebu: A gr arno -po1 i t i čke mjere za upravljanje gospodarstva u Hrvatsko j (u br. 6.); Dr. Slavoljub Dubić: Obnova sela (u br. 8.) 1 S e 1 o i t i s a k, Dr. O. F. Naseljavanje u Hrvatskoj (u br. 9.); Ing P. Klenovar: Obće poboljšanje — preduvjet povećanja proizvodnje (u br. 10 i 11.). Člankom Ing. N. 2ivkovića orad u na sastavu gospodarske osnove za podizanje poljodjelstva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj prvi put je prikazan široj javnosti ovaj rad, koji je u tadanjem Ministarstvu seljačkog gospodarstva započeo krajem 1941. godine. Kako do sada nije u Hrvatskom šumarskom listu zabilježen ovaj rad, to ovom prilikom iznosimo, prema članku Ing. Žlvkovića, okosnicu tog rada. Izradu ove gospodarske osnove ima izvršiti posebno povjerenstvo, koje se sastoji iz glavnog odbora, te 29 stručnih odbora. Odbori su podieljeni u tri .skupine i to: 90 |