DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 25     <-- 25 -->        PDF

PREGLED


ŠUMSKO GOSPODARSKA DJELATNOST U NJEMAČKOJ MINULOG DESETLJEĆA


Prikazati šumsko gospodarsku djelatnost u
Njemačkoj prošlih deset godina — u čitavom
njezinom obsegu nemoguće je u okviru jednog
članka, koji je uz to 1 prostorno ograničen.
Ipak, nastojat ćemo, da Iznašanjem podataka
obće vrlednosti, te nekih zanimljivih pojedinosti
pružimo bar približnu sliku plodnog rada
njemačke šumsko gospodarske struke za to
vrieme.


Sama organizacija vrhovne šumarske službe
provedena je u skladu sa opće državnom
upravnom i gospodarskom organizacijom kako
bi se svi postavljeni zadatci mogli rješavati
sigurno i na korist obćeg narodnog gospopđarstva.
Na čelu najvišeg državnog
šumarskog ureda, — Reichsforstamt-
a u kojem se riešavaju sva šumska
i štimsko-gospodarska pitanja, kao i
pitanja lovstva i zaštite prirode jest R e 1 c h sforstmeister
und preussischer Landesforstmeister
sa sjedištem u Berlinu. On ima
položaj ministra. Njegov stalni zamjenik je
»G eneraliforstmeister«. Reichsforstamt
se sastoji iz 4 odjela 1 to od: I.
Središnjeg i osobnog odjela; II. Upravnog i
gospodarskog odjela; III. šumarsko-političkog
odjela; IV. Odjela za lovstvo.


Svaka pak od 15 pokrajinskih uprava ima
svoj šumarski odjel t. zv. Lanđesforstverwaltung
. Pokrajinska šumarska služba
organizirala se prema šumsko gospodarskim
i šumarsko političkim potrebama zajedničkih
pokrajina.


U cilju organizacije šumskog gospodarstva
izdani su počam od god. 1933. brojni zakoni,
zakonske odredbe, naredbe, okružnice, i upute,
što je sve nedavno objelodanjeno u 5 posebnih
svezaka, u kojima je sav taj obsežni materijal
pregledno hronološkim redom 1 po predmetima
svrstan.


Kao na svim područjima gospodarskog života,
tako je i u području šumskog
gospodarstva državna vlast duboko
zahvatila, te već odprlje stvorene
poznate napredne posljedice njemačke šumarske
struke učinila koristnlm za čitavu njemačku
narodnu zajednicu stvorivši ujedno
uvjete i smjernice za daljnji pozitivni rad. Taj
se rad u ovo teško ratno doba — uz izvanredne
prilike, nije mogao dalje razviti onako
intenzivno i onim smjerom, kao što bi se razvio
u mirno doba i uz redovne prilike. Na
mnogim područjima šumskog gospodarstva
morale su se poduzeti izvanredne mjere i prilagođenje
danim prilikama, kao i provesti
usklađenje sa ostalim granama narodnog gospodarstva.
Ipak, unatoč svih zaprleka, pokazao
se na nekim područjima šumarstva posljednjih
10 godina vidan napredak. Nemoguće
je ovim prikazom obuhvatiti 1 predočiti detaljno
što je sve za to vrieme učinjeno, pa
ćemo iztaknutl samo ono, što smatramo, da je
za pojedina područja šumskog gospodarstva
bitno 1 važno.


Na području uzgajanja šuma pojačalo
se nastojanje, da se podigne što više mješovitih
sastojina, tako, da se na primjer u
čiste smrekove sastojlne sustavno umjetno
unašala bukva — kako bi se na taj način popravile
prije učinjene pogrješke, počinjene
osnivanjem čistih cmogoričnih sastojina na
velikim površinama. Kod izbora sjemena jedne
te Iste vrste drveća velika se pažnja obratila


na porieklo i rasu pojedine vrste drveta te
odabirale samo one rase za koje se na temelju
prijašnjih dugotrajnih pokusa ustanovilo, da u
svakom pogledu odgovaraju staništu (bieli
bor, ariš, duglazija i dr.). U tu su svrhu osnovane
mnogobrojne suvremeno uređene stanice
za izpitivanje šumskog sjemena, među kojima
ističemo onu u Miinchenu, kao i osnovane
mnoge nove pokusne plohe, te Izkorišteni rezultati
ranije Izvršenih pokusa na tom polju.i


Nad sabiranjem, prodajom i razpodjelom
šumskog sjemena uvedena je stroga kontrola.


Pristupilo se izradi karata šumskih
staništ a (Standortskarte), koja prikazuje
sve bitne i za šumsko gospodarstvo važne stanlštne
prilike zajedno sa prirodnim tipovima
šuma pojedinih područja (Saska, Thiiringija).
Ove su karte postale nenadoknadivo pomoćno
sredstvo kod umjetnog podizanja sastojina.


Kod njegovanja sastojina nastojalo se češćim,
ali umjerenim proređivanjem pojačati prirast
(kvantltet) drvne mase, da bi se naknadila
pojačana sječa, koja se morala zavesti
zbog povećanih ratnih potreba.


Umjetnim pak čišćenjem stabala od grana
(na pr. kod bora i duglazije) nastojalo se pospješiti
i povećati proizvodnju kvalitativno što
vrlednije drvne mase.


Uređivanje šuma našlo se usUed potrebe
povećanja redovitog godišnjeg etata —
pred težkom zadaćom pa je razumljivo, da se
posebna pažnja obratila održanju potrajnosti
prihoda. Za reguliranje potrajnosti služi rezultat
preciznih snimanja drvnih zaliha i ustanovljivanja
prirasta, pa su u tu svrhu vršena
i mnogobrojna Istraživanja pokusnih postaja
koja su pružila dragocjene podatke.2


Najintenzivniji rad vršio se za posljednjih
10 godina na polju racionalnog izkorišćavanja
šuma. U racionalnoj izradi i
preradi drveta, koja je već i prije bila na visokom
stupnju postignut je daljnji napredak.
Za usavršenje i racionalizaciju samog fizičkog
rada u šumskom gospodarstvu uobće, a posebno
kod izrade šumskih produkata učinilo se
zaista vrlo mnogo.


Znanstveni rezultati Iztraživanja novo osnovanog
zavoda za nauku o šumskom
rad u u Ebersvvaldu, koji su već poznati po
čitavom svletu našli su široku primjenu u
praksi. Cilj te djelatnosti bio je ustanovljivanje
najpodesnijeg oruđa za izvedbu rada i uzdržavanje
oruđa, racionalna izvedba šumskih radova,
te konačno ustanovljenje pravedne zarade.


Širom čitave Njemačke održavani su brojni
tečajevi za šumske radnike u kojima su se
radnici teoretski i praktički temeljito upućivali
u racionalnu izvedbu svih vrsta šumskih radova
— pogotovo u radove oko izrade drveta
u šumi, te kod podizanja i uzgajanja šuma.
Iako su troškovi takovih tečajeva koje je snosila
država bili veliki, ipak oni izčezavaju prema
koristi koju je dobilo od toga šumsko 1
drvno gospodarstvo.


1 Obzirnije o tom razpravljeno je u šumarskom
Listu god. 1939. br. 4.—5. i br. 10., te uŠumarskom Listu br. 10. 1938.


2 Smjernice uređivanja šuma u suvremenoj
Njemačkoj, kao i aerotakracija prikazane su
također opširno u posebnim člajicima prošlih
godišta šumarskog Lista: god. 1940. br. 10.


i 11.


87




ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Najjače se pak zahvat državne vlasti očitovao
u trgovini drvetom. Za reguliranje
pokrivanja potreba na drvetu te potrošnje
drveta kao i drvnog tržišta osnovan je
državni ured za drvo (Reichssteile
fiir Holz) koji je izravno podređen Reichsforstmeisteru.
Taj središnji državni ured za
drvo ima u pojedinim kotarevima svoje posebno
uređeno šumsko-i drvarsko-gospodarske
urede. Svi ti uredi rade u skladu sa državnom
šumskom upravom. Njemačka nema dovoljno
drveta za pokriće svoje normalne potrebe, pa
manjak mora uvažati. Da taj uvoz bude što
manji nastojalo se racionalizirati potrošnju i
raspodjelu drveta unutar zemlje, te ujedno
drvo potrebno za pokriće svakodnevnih narodnih
potreba, povući iz kruga spekulativne slobodne
trgovine. Stoga je za drvo po načelima
upravljanog narodnog gospodarstva uveden
tržn i re d (Marktordnung), kojim je točno
ustanovljen način dobave drveta od proizvođača
do potrošača, uz princip, da ni jedan pri
tom ne bude oštećen ili pak uslied izvanrednih
ratnih prilika izrabljen. Da se to postigne
ustanovljene su i visine nadnica, a drvetu i
njegovim sortimentima prodajne ciene .Pri tom
su uzete za osnovu kao i kod svih drugih za
narodni život i narodno gospodarstvo potrebnih
proizvoda stopirane predratne ciene na taj način,
da je novčani odnos u vriednosti između
drveta 1 njegovih prerađevina te ostalih životnih
namirnica ostao nepromienjen, što je vrlo
povoljno djelovalo na stvaranje tržnog reda i
omogućilo da se taj red održi i ustali.


Uzpostava reda na području šumskog i drvarskog
gospodarstva temelji se na posebnom
zakonu izdanom 16. listopada 1935. god.
(Gesetz iiber đie Marktordnung auf dem Gebiete
der Forst und Holzvvirtschaft vom 16.
oktober 1935. R. G. BI. I. S-1239). Na osnovu
tog zakona izdana je dne 1. travnja 1936. naredba
o izradi, premjerbi i sortiranju drveta li
njemačkim šumama, (Die Verordnung iiber die
Aushaltung, Messung und Sortenbildung des
Holzes in dan deutschen Forsten) s kojom moraju
biti u skladu sve naredbe, koje u vezi sa
izradbom drveta i oblikovanjem propisuju nadležne
ustanove za svaku šumsko-gospodarsku
godinu unaprieđ. Propisi tih naredaba vriede
za sve šumoposjednike bez razlike. U tim se
propisima određuje i visina etata, daju važno
upute za izradu pojedinih sortimenata, određuje
način prodaje drveta za koje ciene nisu
ustanovljene, te način prodaje kao i visina prodajnih
ciena onog drveta i drvnih sortimenata
za koje je određeno, đa se ciene moraju oblikovati.


Pošto je način oblikovanja ciena na drvnom
tržištu u današnjem upravljanom priradu od
velike važnosti za narodno gospodarstvo gotovo
svih evropskih država, to ćemo ukratko
primjera radi iznieti neke zanimljive pojedinosti
sa tog područja njemačkog šumsko-drvarskog
gospodarstva.


Po propisima Njemačkog tržnog reda izuzeto
-je od oblikovanja ciena svo vrijedno i
skupocjeno di´vo (Wertholz und Formvvertholz)
među koje spada u prvom redu sva skupocjena
za izradu furnira sposobna hrastova đeblovina
(ako ima i samo 3% drvne mase za furnirie)
te hrastova đeblovina razreda kakvoće A (pilanska
stabla). Ovamo spada i za Ijuštenje sposobna
bukova, javorova, jasenova, briestova,
brezova, johova, trepetljikina, lipova, grabova


bagremova đeblovina propisanih minimalnih ^
dimenzija i određenih kakvoća kao i borovi, ´
ariševi, smrekovi i jelovi trupci . određenih
kvaliteta i dimenzija. Ovo se drvo prodaje pntem
ustmene dražbe, a u pojedinim sluča.ie
vima niesu isključene niti pismene ponude. Ta


ko je pi´ema odredbama naredbe o cienama
predviđeno, da cienu navedenog vriednog drveta
oblikuju sami kupci. Ipak je neopravdano
povišenje ciena i špekulacija i ii ovom slučaju
zapriečena, jer kupac i ako može kupiti dx*vo
po cieni, koju si on sam kalkulacijom odredi,
ne smije na dražbi kupljeno drvo odnosno iz
tog drveta izrađene gotove proizvode prodati
skuplje nego, što su oni bili na dan kada su
ciene stopirane, (za stari Reich vrieai dan stopiranja
17. listopada 1936., za Ostmark 17.
ožujka 1938.). Tako svaki trgovac kod predavanja
ponuda uviek dobro promisli koju cienu
mogu podnieti njegovi gotovi proizvodi koji
podliežu naredbi o stopiranju ciena.


Ovaj način određivanja izvjestne gornje granice
najviših ciena vriednog drveta opravdan
je, dok je trajno održavanje te gornje granice
moguće samo zato, što su, kao što je već napried
rečeno, visine nadnica kao i svih životnih
namirnica također ostale na predratnoj
stopiranoj visini, pa je stoga izključeno, da bi
tim postupkom bio šumoposjednik novčano
oštećen. Prodajom pak ovog vriednog drveta
putem dražbe dana je ipak mogućnost, da se
dobije stvarna vriednost za ono skupocjeno
drvo, koje se često po kvaliteti, porieklu, teškoći
izvoza, načinu izrade i mogućnosti unovčavanja
njegovih prerađevina znade kod jedne
te iste vrsti drveta i sortimenta međusobno
tako znatno razlikovati, da je kod oblikovanja
ciena nemoguće sve te okolnosti uzeti u obzir.
Stoga je i opravdano, da za takovo vriedno i
skupocjeno drvo utvrđuju kupovnlnu — dražbom
— u međusobnom natjecanju sami kupci
koji kod takovog načina prodaje mogu po svojim
kalkulacijama ustanovit} i dati onu cienu
koja odgovara stvarnoj vriednosti drveta, a Ja
ne bude pri tom prodavaoc novčano oštećen.


Putem dražbe unovčuje se u krugu ograničenog
broja potrošača i građevno drvo određeno
za podmirenje vlastitih potreba mjestnih
potrošača ili maloobrtnika, ali uz strogu zabranu
preprodaje takovog drveta trećim licima.


Sve ostalo sirovo drvo smije se prodavati
samo u okviru oblikovanih ciena. Te ciene podliežu
odredbama naredbe o zabrani povisivanju
ciena (Die Verordnung tiber das Verbot von
Preiserhohung vom 26. november 1936.). One
su obćenito ustanovljene za drvo izrađeno u
šumi kod- panja odnosno privučeno na šumsko
slagalište.


Kod oblikovanja ciena za bukovu i crnogoričinu
deblovlnu uzela se kao polazna točka i
temelj srednja ciena drveta (Mittel-M-Preise)
razreda kakvoće B (Reichs-Holzmessanwe!sungen)
3 koja vriedi za normalni položaj izvoza.
Te ciene služe za ravnanje (Richtpreisen), te
se od njih unutar stanovitog određenog raspona
(okvira) ciena smije samo onda odstupiti, ako


´ Po toj uputi za izmjeru i razvrstavanje
drveta (skraćeno nazvano Reichshoma) dieli
se izrađena đeblovina po kakvoći na razrede
A, B i C. U razred kakvoće A spadaju trupci,
koji se iztiču s ovim dobrim svojstvima: koji
su zdravi ravni, punodrvni, čisti i gotovo čisti
od grana, bez grješaka ili samo sa malim
grješkama i oštećenjima, ili sa grješkama, koje
ne utječu na njihovu uporabnu vriednost. U
razred kakvoće B spadaju obični, zdravi, također
i od suhara izrađeni komadi sa manjim
grješkama koje izravnava bolja kakvoća drveta.
U razred kakvoće C spadaju jako granati
trupci sa velikim padom promjera ili jako
usukani kao i malodrvni i granati ovršci, te
bolesni komadi u koliko su još sposobni za tehničko
drvo, osobito komadi sa duboko uraslim
trulim granama, sa crvenom i bielom truleži,
te sa jačom okružijivostl.


88




ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 27     <-- 27 -->        PDF

´58 to odstupanje zbog kakvoće di´veta ili izvov;nih
okolnosti postoje opravdani razlozi.


Prodaja drveta različite kakvoće, raznili
duljina i debljinskih razreda po prosječnoj
cienl nije dozvoljena.


Oblikovanjem utvrđene clene vriede za proizvađača
kao i- za prvog preuzimača ne samo
kod pogodaba »ab šuma« nego također i kod
drugih pogodaba. Dokazani troškovi razvrstavanja
trupaca, prelaganja, prevažanja i t. d.
smiju se dodati dozvoljenim oblikovanim cienama.
Gdje gulenje deblovine ili izvlačenje
drveta po proizvađaču ni^e uobičajeno, to .se
nadnice za taj posao također mogu dodati oblikovanim
cienama. Za svaku prodaju drveta
mora prodavaoc izpostavitl račun u koji moraju
biti uneseni — razlučeno — svi podatci
potrebni za izračunavanje ciena.


Za čitav Reich ustanovljena su pojedina područja
ciena,. koja se niti promjenom granica
političkih kotareva po obćoj državnoj upravi,
ne mogu mienjati.


Po skrižaljkama oblikovanih ciena pojedinih
vrsta drveća i sortlmenata za svaki je razred
dotičnog sortimenta, osim srednje clens
(Mittelpreise, Richtpreise) naznačena još i najniža
te najviša ciena, koja nije dozvoljena prekoračiti.
Te srednje ciene vriede za razred kakvoće
B. Ciene sortimenata kakvoće A ustanovljuju
se dodavanjem izvjestnog postotka
cienama razreda kakvoće B, dok se ciene razreda
kakvoće C određuju odbijanjem izvjestnog
postotka od tih srednjih ciena. Na ovim izloženim
principima sastavljene su skrižaljke
oblikovanih ciena za drvne sortimente pojedinih
vrsta drveća. Tako su na primjer prema
prilogu A naredbe o sječi i unovčenju drvet
u šumsko gospodarskoj godini 1939. (Holzeinschlag
und Holzvenvertung im Forstvvirtschaftsjahr
1939. Rđ. Eri. đ. Rfm vom 1. X.
1938.-III-9100), oblikovane ciene za bukovu đeblovinu,
i u skrižaljci naznačene najniže, srednje
i najviše ciene drveta kakvoće B za »Homa
klase« 2, 3 i 4 i to posebno za svako od 37
područja ciena na koja je teritorij Njemačke
u tu svrhu bio razdieljen. Te su se ciene kretale
prema debljinskim razredima i području
između 9 i 30 RM za 1 ms izrađenih bukovih
trupaca kakvoće B izvučenih na šumsko slagalište.
Ciene za deblovinu razreda kakvoće
A (koja nije sposobna za Ijuštenje, pa se v´
može unovčiti putem dražbe) dobiju se tako
da se ciene naznačene za drvo kakvoće B povećaju
za najviše 30%, dok se ciene za drvo
kakvoće C ustanovljuju snižavanjem tih srednjih
ciena za najviše 50%.


Slično se ustanovile i ciene za izrađenu
borovu deblovinu koje se kreću od 11 do 41
RM i ta se ciena prema vrsti i kakvoći pojedinog
đebljinskog razreda povisuje odnosno
snižava do 50%.


Za smrekovu i jelovu deblovinu kakvoće B
svrstanu u »Homaklase« 2—6 kretale su se
srednje ciene u okviru od 8 do 30 RM. Za neke
dimenzije predviđena su povišenja do 20%, a
za i´azred kakvoće C sniženje do 50%. Na osnovu
istog principa oblikovane su i ciene rudnog
te celuloznog drveta svih vrsta drveća iz
kojih se ti sortimenti izrađuju. Naredbom od


15. slečnja 1940. oblikovane su clene za I razred
kakvoće borovih, ariševih i bukovih željezničkih
pragova i skretnica. Ciene II razreda
ovog sortimenta niže su za 10% od utvrđenih
ciena I razreda. Za oblikovanje ciena borovog,
ariševog, jelovog i smrekovog piljenog drveta
izdana je 1940. posebna obširna naredba (Verordnung
tiber die Preisbildung fiir inlandlsches
Nadel — Schnittholz vom 12. I. 1940. — RGB
1. I. S-59), koja uz skrižaljke ciena sadržaje
obširne i točne upute za klasifikaciju svih vrsta
piljenih sortimenata navedenih vrsta drveća.
Ciene za piljenu bukovinu oblikovane su samo
u Ostmarku, a inače ne.


Glavne naredbe o sječi i izradi drveta, te
oblikovanju ciena obnavljaju se svake godine
uz potrebne izmjene i dopune, koje se odnose
na visinu etata, sječu i izradu drvnih sortimenata,
razdiobu prodajnih područja, način prodaje
nekih sortimenata, te na druge zbog promjene
prilika i potreba, za šumsko gospodarstvo
važne okolnosti, dok jednom utvrđene
ciene ostaju u glavnom nepromjenjene pošto
se niti odnos vriednosti između drveta i svih
ostalih za život potrebnih proizvoda održao nepromienjen.
Na taj se način održava za obću
korist potreban trajan sklad između šumskog
gospodarstva i svih ostalih grana njemačkog
narodnog gospodarstva.


Čitava ova uzpješna šunrskogospodarska
djelatnost ne bi bila
moguća, da nije potpomognuta i da se
obilno ne koristi rezultatima intenzivnog
rada šumarskih znanstvenih
iztraživačkih i pokusnih
zavoda . Njemački su šumarski i gospodarski
stručnjaci već odavno izpravno shvatili, da,
je znanstveno prožimanje preduzeća sredstvo,
koje je najjeftinije, a ujedno i najbrže djeluje
da se ovo intenzivira, jer svako iztraživanjein
postignuto poboljšanje vodi odmah do ušteda
na velikim šumskim površinama. Zato se već
prije posvetila velika pažnja izgradnji i radu
šumarskih znanstvenih zavoda i pokusnih postaja.
Na području predratne Njemačke
postoje i rade 7 pokusnih
postaja i 15 šumarsko-iztraživački
h zavoda . Obsežni rad tih brojnih pokusnih
postaja i zavoda nije moguće u okviru ovog
članka niti približno prikazati. Organizacija i
rad nekih od njih prikazani su u prijašnjim
godištima Hrvatskog šumarskog lista. Tako" su
u broju 12 šumarskog lista godine 1939. poimence
navedene sve šumske pokusne postaje
i znanstveni zavodi koji su tada na području
Njemačke postojali, te je dalje potanko opisana
organizacija bavarske pokusne postaje u
Miinchenu, kao i obšimo prikazan rad zavoda
za istraživanje prihoda i prirasta u Ebersvv^
alde-u. U broju 11 šumarskog lista godine
1938. te broju 11 godine 1939. prikazan je rad
zavoda za nauku o šumskom radu (Institut
fiir forstliche Arbeitswissenschaft — skraćeno
»Iffa«). Ovom ćemo pak prilikom navesti nekoliko
zanimljivih pojedinosti iz područja rada
prošlih godina nekih drugih zavoda.


U Eberswalde-u je godine 1936. osnovan
zavod za izpitivanje svojstava drveta pod imenom
»Preussisches Holzforschung - institut ,<,
koji posjeduje za izpitivanje mehaničkih svojstava
drveta suvremeno konstruirane sprave
na električni pogon pomoću kojih se ta izpitivanja
vrše lako, brzo i točno. Jedni od mnogih
posljedaka (rezultata) ovakovih iztraživanja
su najnovije tvorevine drveta lignofol i
lignoston.


Lignofo l se proizvodi na taj način, da
se 0,2 mm tanki bukovi listovi SIEIŽU jedan na
drugi (smjerovi vlakanaca moraju im teći uzporedo).
Između svaka dva lista dolazi sloj
ljepila, pa se tako složena masa od drveta i
ljepila izvrgne u trajanju od nekoliko sati tlaku
od 500 atmosfera, uslied čega se bukovi listovi
i ljepilo međusobno tako sljube, da nastaje
čvrsta masa veće specifične težine od najtešeg
drveta. Ta masa ima tako izvrstna svojstva,
da se iz nje izrađuju zubčani kotači, kao
i pojedini dielovl strojeva, koji su se do sada
izrađivali iz željeza.


89




ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Lignosto n pak nastaje tlačenjem drvne
mase na taj način 1 tako jako, da se suze Intercelularni
prostori drvnih stanica t. j . drvna se
vlakanca gušće zbiju. I ta je drvna tvar vrlo
dobre kakvoće, te služi za izradu elisa kod
zrakoplova. Nadalje je uspjelo načiniti leguru
od drveta iz željeza, dobivena masa vrlo -je
čvrsta, lakša od željeza, te služi za izradu ležišta
(blazinica) osovina. Oblaganjem borovih
da.ščica tanlum bukovim listovima dobila se
vrlo lagana (lakša od aluminija i čvrsta tvorevina,
koja se upotrebljava kod konstrukcije
pojedinih dielova zrakoplova.


Važan je rad 1 botaničkog zavoda u Tharandtu,
koji na primjer u svom fitopatološkom
odsjeku vrši posebne brojne pokuse sa kultiviranjem
raznih vrsta gljivica, koje razaraju
drvnu tvar, te izpltuje, kako djeluju te gljivice
na impregnirano, a kako na neimprigrilrano
drvo, kako na sirovo, a kako na prosušeno
drvo. Kemički zavod u Tharandtu bavi se pak
izpitivanjem proizvodnje celuloze drvne svile i
dr. Zavod za tloznanstvo u istom mjestu ima
zanimljiv odio za izpitivanje tala u kolonijalnim
šumskim područjima. Tamo je izrađen i
nov način sastavljanja i predočivanja modela
presjeka (profila) pojedinih tala, koji ostajuć
nepromjenjeni daju vjernu naravnu sliku, a uz
to su tako lagani, da se mogu prenašati. Ovdje
intenzivno radi i zavod za šume bivših njemačkih
kolonija, koji je vršio izpitivanja kolonijalnih
vrsta drveća te sabrao mnogobrojne;
vrleđne i zanimljive statističke podatke iz tih
šuma čije je stanje instruktivno grafički 1 sli


Knj i ž e vnost


kama u prostorijama tog zavoda jasno prikazano.


Konačno spominjemo i koristan rad zavoda
za svjetsko šumsko gospodarstvo (Institut fiir
Weltforstwirtschaft) kojemu je svrha, da iz
svih država svieta sabere i sređuje podatke


o šumama, šumskom gospodarstvu, šumarskoj
književnosti i dr., tako, da se u svako doba,
prema želji i potrebi, mogu za kratko vrieme
pružiti za svaku državu na svietu sa područja
šumskog gospodarstva svi najvažniji statistički
podatci. Taj zavod izdaje od godine 1933. poznati
mjesečnik »Zeitschrift fUr Weltforstwirtschaft
« u kojem donaša znanstvene članke iz
šumskog gospodarstva, te kratke i prlegledne
izvještaje o prilikama u šumarstvu sviju država
i zemalja svieta.
Rad svih tih znanstvenih zavoda, pokusnih
postaja, kao i šumarske prakse bio je 1 ovih
prošlih 10 godina popraćen obilnim književnim
stručnim radom o čem svjedoče mnogobrojna
izdanja znanstvenih rasprava, te izdanja velikog´
broja stručnih znanstvenih i praktičkih
knjiga kao i učbenika, časopisa i mjesečnika.


Zaključujuč ovaj tek djelomični prikaz o
radu njemačkog šumskog gospodarstva prošlog
desetljeća morafno odati priznanje njemačkim
šumarskim stručnjacima, koji su nosioci
tog velikog i uspješnog rada dali za obćl
gospodarski napredak svog naroda kao i za
napredak šumarske struke uobće — i pod
ovako teškim okolnostima — svoj velik i neprocjenjivo
koristan prilog. V.


GOSPODARSKI GLASNIK II. GODIŠTE


Gospodarski glasnik, stručni i
staležki list hrvatskih agronoma, pokrenut je
1941. godine, pa 12 brojeva izašlih 1942. godine
predstavljaju prvo zaokruženo godište ovog
stručnog časopisa. Naročito obilježje ovom
drugom godištu Gospodarskog glasnika, koje
je uredio Dr Slavoljub D u b i ć, gospodarski
savjetnik Ministarstva narodnog gospodarstva,
daje obilje članaka gospodarsko-političkog značaja.
To su pak članci, s kojima mora biti upoznat
i šumar, kojeg djelovanje zadire u seljačko
gospodarstvo gotovo jednako kao i djelovanje
agronoma imajući u vidu, da seljak
kod nas iz šume ne crpi samo drvo, nego u
jednakoj mjeri i pašu, naročito u Bosni, pa je
po tome šuma tom seljaku nadopuna njegovom
poljodjelskom (zlratnom) zemljištu. Agronomska
struka pored toga predstavlja struku, koja
se nalEizl na vodstvu seljačko- (agrarno) gospodarske
politike, a baš na tom području rada
potrebna je suradnja 1 šumara, jer agrarna
politika mora voditi računa i o šumi, odnosno
o odnosu seljaka spram šume.


Članci gospodarsko- političkog značenja su
ovi: Ing. I. Varga: Hrvatsko zadrugarstvo
i pitanje njegovog preustrojstva,
Ing. G. Kodlnec: Jedan od
važnih momenata u pitanju gospodarske
prosvjete (a taj je dobar
demonstrativni materijal, odnosno središnji
zemaljski muzej, koji bi »postao čuvarom kulturno-
gospođarske prošlosti, pružio bi živu sliku
sadašnjosti, te bio lancem, koji veže prošlost
i sadašnjost s budućnošću«), M. Stančić: Se


ljačka gospodarska prosvjeta
(svi u br. 1.); Ing. N. Zivković: Ra d n a podizanje
poljodjelstva u Nezavisnoj
Državi Hrvatskoj (br. 2.); Dr.


M. Ivšić: Potreba seljačkog zakonika
(u br. 3.) i Seljačko imovinsko
pravo — temelj seljačkog zakonika
(u br. 4.); F.: Neki a gr ar n o-p o 111 ički
odnošaji u Bosni, Dr. Ing. L. Vinković:
Odredjivanje utjecaja agrarno-
političkih mjera na odnose unutar
agrar a (u br. 3.); Ing, R. Lebherz: Značaj
zimskih gospodarskih škola
iprieđlog, kako da se organiziraju
kod nas (br. 4.); Dr. O. F.: Dirigirano
gospodarstvo, I. 2ilić:
Imovne zajednice (u br. 5.); I. 2ivić:
Komasacija zemljišta, Dr. F. Parsche:
upravitelj gospodarskog odsjeka u Njemačkom
znanstvenom institutu u Zagrebu:
A gr arno -po1 i t i čke mjere za
upravljanje gospodarstva u Hrvatsko
j (u br. 6.); Dr. Slavoljub Dubić:
Obnova sela (u br. 8.) 1 S e 1 o i t i s a k,
Dr. O. F. Naseljavanje u Hrvatskoj
(u br. 9.); Ing P. Klenovar: Obće
poboljšanje — preduvjet povećanja
proizvodnje (u br. 10 i 11.).
Člankom Ing. N. 2ivkovića orad u na
sastavu gospodarske osnove za
podizanje poljodjelstva u Nezavisnoj Državi
Hrvatskoj prvi put je prikazan široj javnosti
ovaj rad, koji je u tadanjem Ministarstvu seljačkog
gospodarstva započeo krajem 1941.
godine. Kako do sada nije u Hrvatskom šumarskom
listu zabilježen ovaj rad, to ovom
prilikom iznosimo, prema članku Ing. Žlvkovića,
okosnicu tog rada. Izradu ove gospodarske
osnove ima izvršiti posebno povjerenstvo, koje
se sastoji iz glavnog odbora, te 29 stručnih odbora.
Odbori su podieljeni u tri .skupine i to:


90