DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Je godine 1925. potrošila 2.136 t od toga 65"/o sa Straits-Settlementsa i SS^/o iz Holandske Indije. Iste je godine U. S. A. potrošila 1,171 t, a godine 1929. 1.022 t. Domaća potreba proizvodnih zemalja je također veoma velika, jer služi osim za štavljenje i za žvakanje urođenicima. 3. Quebracho. Pod quebracho podrazumjevaju se mnogobrojne vrste drveća iz familije Apocynaceae kao Aspidiosperma, Acacia, Schinopsis, Quebricia i neke druge. Za proizvodnju ocjedaka dolazi u obzir samo quebracho colorado (Schi nopsis Balansae, Loxopterygium Lorentzii, Schinopsis Lorentzii ili Quebrachia Lorentzii) dok se quebracho blanco (Aspidosperma blanco Schlecht) sa bielim drvetom uobće ne upotrebljava za proizvodnju ocjedaka zbog malog postotka treslovine. Glavno područje prostiranja je Argentina, Paraguay i jedan dio Bolivije, gdje rasta u gustim šumama umiešan sa drugim vrstama drveća kao drvo od 20 m visine sa veoma razgranjenom krošnjom. U Južnoj Americi razlikuju quebracho colorado caqueno (Schinopsis Balansae), koji raste u istočnom dielu područja quebracha, koji se najviše prerađuje u ocjedke, i quebracho colorado santiagueno Schinopsis. Lorentzii) iz zapadnog područja. Područje quebracha leži u aluvijskoj ravnini u nadmorskoj visini od 20—100 m. Tlo se sastoji od humusa i finog pieska bez kamena, siromašno je vapnom a bogato kalij evim solima. Kroz ovo područje provlače se tromo velike izkrivudane rječine, koje se za vrieme kiša razliju i stvaraju velike močvare sa sladkom vodom. Inače sadržavaju sladku vodu samo gornji slojevi tla, dok je u donjim slojevima voda obična slana. Podneblje je prelazno tropsko u subtropsko sa srednjom temperaturom od 24—28" C, dok je zimi temperatura riedko izpod 12° C. Najbolje uspieva, gdje ljeti ne vlada veća temperatura od 40" C. Oborina ima u području quebracha chaqueno 900—1500 mm prosječno 1.200 mm, a u području quebracho santiagueno 600—900 mm, prosječno 750 mm. Razpodjela taloga je veoma nepravilna. Najviše kiše pada ljeti od studenog do travnja, dok je zima od .svibnja do listopada suha sa 5—6 nedjeljnom sušnom periodom, tako da uslied pomanjkanja vode i paše stoka u masama propada. Ogromne poplave onemogućavaju kadkada svaki promet. Groznica nema, ali zato nemilosrdno haraju tifus i ospice. Osim toga strašno napastuju ljude i stoku razne muhe, moskiti, skakavci, pješčane buhe, škorpijoni i druga slična gamad pa i zmije. Europljani mogu u tim krajevima živjeti samo zimi, kad vladaju barem podnošljive temperature od 12—20" C, jer se ljeti zna temperatura popeti do 45" u hladu. Podi-učje quebracha ne smije se smatrati ogromnom suvislom prašumom. Tu se neprestance izmjenjuju krajevi sa karakterom travnih stepa, ili žbunastih i grmovitih stepa, koje se za vrieme suše pretvore gotovo u prave pustinjske stepe, sa sklopljenim šumama ili močvarnim krajevima obraslim raznim grmljem. Iz guste donje etaže od bezbrojnog raznog trnovitog grmlja izrasla su pojedina stabla quebracha sa deblima čistim od grana do visine od 6—8 m i sa granatim krošnjama, koje se već izdaleka lako razpoznaju. Sume se pomlađuju prirodnim putem iz sjemena. To je jedina mjera, koju je sama priroda poduzela, da podpuno ne nestane ovih tako korisnih, a u isto vrieme tako nesistematski izkorišćenih i do skrajnjih granica opljačkanih šuma. Već nakon 20 godina izraste u prorieđenim šikarama isto toliko pa i više stabala, nego što ih je prije bilo. Za klijanje potrebno je 3—4 mjeseca. Prve godine raste biljka vrlo sporo i to samo 4—5 mm- onda raste brzo do promjera od 40 cm. Drvo nije pravo, nego većim dielom jako izvijeno i izkrivljeno. Sieku se obično stabla 40—60 cm promjera, ali ih ima i sa promjerom od preko 1 m. U Argentini zabranjeno je u državnim šumama sjeći stabla izpod 30 cm promjera u visini od 1 m od zemlje. Podatci o izkorišćavanju quebracha su vrlo različiti. U Paraguayu sieku se samo krupna stabla i to 300—600 t po km-, dok najbogatije šume u sjevernom dielu Santa Pe daju do 1.000 t po km-. U prosjeku iznosi izkorišćavanje 400—500 t po km-´. Veličina ovog područja iznosi po Kaergeru 675.000 km-. Najveći dio odpada na Argentinu. Liitgens cieni, da je područje, koje je stvarno obraslo šumom, veliko oko 135.000 km-, pa ako se uzme, da se po km" izkoristi prosječno 500 t, bilo bi na razpolaganju još oko 67,5 miliona tona quebracha chaqueiia. Druga jedna procjena iz 1929 godine predpostavlja, da na km" odpada prosječno 250 t quebracha te da je početna zaliha iznosila oko 200,000.000 t. Pošto je do sada izkorišćeno oko 43,000.000 t, ostala bi još zaliha od 157,000.000 t. Izkorišćavanje je počelo na jugu, gdje su šume najbogatije treslovinama, pa se je širilo prema sjeveru i zapadu izgrađujući potrebne željeznice. 83 |