DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 19 <-- 19 --> PDF |
B. STAVILA S KONDENZIRANIM TRESLOVINAMA Kemička priroda štavila I. grupe, koja se mogu hidrolizirati, poznata je barem donekle, ali štavila II. grupe, koja sadršavaju kondenzirane treslovine, nisu gotovo nikako poznata. Treslovine ove II. grupe su doduše sve spojevi, koji kod zagrijavanja daju pyrocatechin (kadkada pyrogallol), ali o njihovom kemičkom sastavu je veoma malo poznato. 1. Catechu. Koncem XVII. stoljeća donesen je u Europu catechu, koji se je upotrebljavao kao štavilo i kao sredstvo za bojenje, a pošto je donesen preko Japana, nazvan je terra japonica. Nekako u isto vrieme došao je u Europu i gambir. Između catechua i gambira nije se u početku pravila razlika, te se je i gambir zvao terra japonica, jer se je u Europi držalo, da su ti tvrdi ekstrakti mineralnog podrietla. I danas se još zamjenjuje oba ova štavila, jer se iz jednog i drugog izdvaja katehin, ali po svom kemičkom sastavu nisu ova dva katehina među sobom jednaka. Catechu je ukuhani ocjedak iz drveta i kore Acaci a catec h u Willd. Postojbina Acacia catechu je Prednja i Stražnja Indija, ali ima većih sastojina i u iztočnoj Africi. Čini se, da je pravljenje catechua bilo poznato već u najstarija vremena, jer se spominje već u sanskritskim spisima. Ime mu valjda pojteče od rieči kati — drvo i chuana — destilirati. Na otoku Ceylonu upotrebljava se za pravljenje catechua drvo Acacia Suma. Pod imenom catechu prodaju se razni slični ocjedci od drugih vrsta biljaka, koji nemaju catechina, niti imaju kakve druge veze sa pravim catechuom kao na pr. Bombay-catechu od drveta i plodova Areca catechu sa 15—18´´/o treslovine. Prave se samo tvrdi ocjedci na taj način, da se srdce drveta Acacia catechu i Acacia Suma usitni, a iverje izkuha u zemljanim loncima tako dugo, dok ne nastane gusta tekućina. Ova se ociedi i ukuhava dalje na ognjištima u plitkim posudama, dok masa kad se ohladi, ne stvrdne. Izkorišćavanje iznosi 3—IC/o od težine drveta. Dok je još gust sipa se ocjedak u kalupe od drveta ili gline, gdje se ohladi i stvrdne. Taj ocjedak je tamnosmeđa, krhka masa, koja je unuti-a često meka. U tankim odrezcima je prozračna. Ima sladunjav okus i kupi usta. Lom joj je školjkast. Sadržaj vode je veoma različit, prema vremenu, kako dugo leži uskladišten. Prema sredini se sadržaj vode povećava, zato su komadi catechua unutra i mekši. Sastav se može odrediti samo po prosječnim uzorcima. Najbolja vrsta je pegucatechu sa prosječnim sastavom od 50,7—52,7´´/o t reslovine. 26,3—-23,5´´/n netreslovina, 10,6—ll,9"/o netopivog i 12,4—11,9% vode. Pegu-catechu, koji urođenici upotrebljavaju za žvakanje sadrži 35—45´´/o treslovine i 21—20"/o vode. Catechu se u dva diela vruće vode posve raztopi, te se ta raztopina upotrebljava za štavljenje koža i za bojenje. Kad se raztopina ohladi izdvaja se catachin. Kao štavilo djeluje brzo i daje meke kože, al tamnije nego one stavljene sa gambirom. Riedko se upotrebljava sam, nego se obično mieša sa drugim štavilima. Catechu Stražnje Indije dolazi u trgovinu u komadima od 40 kg zamotanim u palmino lišće. Ukupna godišnja proizvodnja iznosi 15.000 t. Za svjetsku trgovinu nije od važnosti. Catechu je danas posve potisnut od mangrova i drugih jeftinih štavila. Njemačka je uvezla god. 1925 — 533 t, a god. 1930. — 502 t. 2. Gambir spada vjerojatno kao i catechu među najstariia bilina štavila, ali ima mnogo veću važnost nego catechu. Gambir je tvrdi ocjedak lišća i peteljki od Uncari a Gambi r Roxb . (Nauclea Gambir), i raznih srodnih vrsta, koje rastu u Kini. Indiji i na mnogim otocima iztočno od Malake. Na Molukama i Javi pravi se gambir i iz Uncaria Aculeata i Uncaria acida, na Novoi Guineji od Uncaria Bernaysii, a na Sumatri od Uncaria lanosa Willd. Sve su to 2,4—2.7 m visoki grmovi iz familije Rubiaceae sa velikim ovalnim listovima. Početkom XIX. stoljeća osnovali su Kinezi na otoku Singapoore prve plantaže, koie su brzo propale. Istom 30-tih godina, kada je gambir počeo dolaziti u Europu, razširile su se kulture brzo, na poluotoku Malaka, i na malaj.skom otočiu. Na otoku Bintang bilo je godine 1832. već 6.000 gambir-plantaža, a godine 1870. bilo ih je čak 60.000. Plantaže se osnivaju sjetvom ili sadniom mladica. Nakon 10 mjeseci može se već prvo lišće brati, ali prava žetva dolazi tek nakoii 2—3 godine, kada se oštrim nožem režu 30 cm duge grančice i vežu u snopove cea 40 kg težke. Lišće naraste nanovo vrlo brzo, tako da se može 3—4 puta godišnje rezati. Kod dobrog gospodarenja drže se kulture 12—20 godina, ali se većinom napuštaju već u 6-toj godini, jer se izbjegava gnojenje nasada. Pošto zemlje ima dosta na razpolaganju, osnivaju 81 |