DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 18 <-- 18 --> PDF |
natrijevog sulfita, ili OjlVo phenola ili 0,3´´/o fluornatrija, koji vrienje spriečavaju. Na ovaj način preparirani ocjedci pune se u burad i razašilju u trgovinu. Tekući ocjedci izradjuju se sve manje i manje, a mjesto njih prave se tvrdi ocjedci u komadima i u prahu. Prosječni sastav ocjedaka je sliedeći: treslovina tek. ocjed. 27,0«/o, tvrdi 60,0"/o, u prahu ee.OO/o netreslovine „ „ 12,0´´/o, „ 23,0´´/o, „ „ 23,0«/o netopivo „ „ l,0»/o, „ l,6»/o, „ „ l^^/o voda „ „ 60,0»/o, „ 15,4<>/o, „ „ 9,20/0 Mlada kora prodaje se ili nesortirana ili sortirana u prima (la), secunda (Ila), i tertia (Illa) la je gladka, sjajna kora, dok se kao Ila i Illa smatra kora, koja je manje ili više izpucana i koja ima manje ili više mrtve kore. U Njemačkoj razlikuju tri sorte: Spiegel, Reitel i Raurinde. Spiegel je kora sa stabala do 12 cm u promjeru, Reitel je kora sa stabala debelih 12—24 cm u promjeru, dok se sva kora jačih stabala računa kao Raurinde. Hrastova kora ne podnaša transport na velike daljine zbog malog postotka treslovine. Ona se gotova sva potroši u zemlji proizvodnje ili u susjednim zemljama. Zbog ovih razloga nije hrastova kora ni predmet svjetske trgovine. U Njemačkoj prodaje se hrastova kora putem dražbe, ili u šumi spremljeno za izvoz ili postavno najbliža željeznička stanica. Obično se kao kupci pojavljuju sami kožari bez posrednika. U Njemačkoj su se ciene zadnjih godina do 1930. kretale od 10—12 M za 100 kg. Njemačka je godine 1900 imala 446.500 ha šuma guljača. koje bi prema procjeni mogle odbacivati godišnje 65.000 t kore. Pošto ova količina nije bila dovoljna za njemački kožarski veleobrt, počela se je hrastova kora uvoziti iz Austro-Ugarske, Francuzke, Belgije i Nizozemske, ali se je uvoz od 1900. god. smanjio na pola, kako se vidi iz donjih podataka. Uvoz u Njemačku iznosio je u godini: 1900 . 43.4001 1927 27.0001 1913 32.000 t 1928 22.000 t 1925 22.000 t 1929 16.000 t 1926 17.000 t 1930 17.000 t Hrastova kora je god. 1930. uvezena uglavnom iz Češke u količini od 9657 t, iz Madjarske u količini od 4.203 t i iz Luxemburga 2.525 t. Svjetska produkcija iznosila je god. 1925. u; Njemačkoj . . . . . 40.0001 Cehoslovačkoj ... . 30.0001 Francuzkoj . . . . . 50.0001 U. S. A 97.000 t Madjarskoj . . . . . 30.0001 ostalim zemljama . . 85.0001 Svega je dakle u god. 1925. proizvedeno okruglo 330.000 t hrastove kore, što predstavlja vriednost od okruglo 40,000.000 M, ako računamo 100 kg po 12 M. Ocjedci iz hrastovog drveta dolaze u trgovinu u tekućem i tvrdom stanju. Tekući se prodaju u buradima sa 250 kg bruto težine, od toga odpada na taru 35 kg.. Tvrdi ekstrakti razašilju se u trgovinu ili u komadima u vrećama od 50—65 kg bruto težine ili u prahu u gustim vrećama 75 kg težine. Prodaje se bistren fclairifie) i dvostruko bistren i dekoloriran. Postotak treslovine se garantira. Tekući ocjedci imaiu 30, 35 ili 41´´/o treslovina, tvrdi u komadima 58—eC/o, a u prahu 65—70"/o. Obično se označuje i podrietlo ocjedka hrvatski, švedski, francuzki po posebnim markama. Ciena tvrdog ekstrakta sa eo^/o treslovine iznašala je u god. 1929. cif Hamburg 480 M po toni. Godišnja proizvodnja se ne može tačno ustanoviti, jer se često (u Njemačkoju Francuzkoj) računa zajedno sa proizvodnjom kestenovih ocjedaka. U god. 1925. iznosila je proizvodnja u Hrvatskoj 12751 t, u Švedskoj 4482 t, u U. S. A. 6110 t. Izvoz iz U. S. A. iznosio je te godine 3280 t, što znači da je u zemlji potrošeno 2830 t. Proizvodnja ocjedaka u Hrvatskoj stoji dakle na prvom mjestu , te se njeni ocjedci izvoze u većinu eropskih zemalja osim u skandinavske zemlje, jer njihovu potrebu podmiruje Švedska, i u Rusiju, koja svoju proizvodnju sama potroši. 80 |