DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 10 <-- 10 --> PDF |
6. Borba protiv briestove bolesti U tu svrhu vršeni su brojni pokusi, da se upotrebom raznih kemijskih sredstava sprieči napada likotoča na drvo, njihovo pomnažanje, a po tome i kasnije regeneracijono žderanje. fe^tisti«.« U najviše slučajeva završeni su ti pokusi sa slabim uspjehom, a kad je upotreba kemijskog sredstva uspješna tada je preskupa. Stoga je potrebno da se upotrebe drugi putevi i načini kako bi uništili likotoče i na taj način onemogućili dalje širenje bolesti. Prva mjera sastoji se u tom da sva bolesna i od likotoča zaražena stabla oborimo, koru ogulimo i spalimo, ako taj posao obavljamo za vrieme vegetacije. U slučaju da guljenje kore obavljamo u zimskim mjesecima tada je dovoljno samo okoravanje, jer će nježne ličinke i kukuljice poginuti djelovanjem zimskih nepogoda. Ipak u prvom slučaju, premda palimo koru, moramo voditi brigu i o kukuljicama, koje su za vrieme okoravanja pale na zemlju, te bi mogle da se razviju i do savršena insekta. Stoga u tom slučaju mjesto na kojem se vrši skidanje kore poprskamo otopinom paradichlorbenzola u petroleju (20 ccm 10 "´» otopine paradichlorbenzola u kupovnom petroleju emulgiramo u 1 litri kišnice sa dodatkom 20 grama kalijskog sapuna). Kako ovaj postupak imade tu nezgodnu stranu da okorano drvo gubi na vriednosti vršeni su pokusi ne bi li se dalo potapanjem trupaca u vodi ubiti sve razvojne stadije insekta, a da pri tome ne bude potrebno gulenje kore. Pokusi ove vrste pokazali su da je doista moguće 5 mjesečnim, potapanjem u vodi uništiti insekte u deblima ljetne sječe, no ona jesenske i zimske sječe potrebno je držati u vodi barem 7 mjeseci. Upotreba lovnih stabala nije se u ovom slučaju pokazala podesnom. Konačno da se oneinogući pomnažanje likotoča na materijalu, koji potječe od gljivom zaraženih stabala, no koja još nisu napadnuta od likotoča, pokušala se zaštita na sličan način kako su to učinili Tragardh i Butovitsch protiv smrekovih podkornjaka. Doista pokrivanje složaja debala ili trupaca sa slojem šumske zemlje debelim 20 cm sačuvalo ih je od napada likotoča i omogućilo njihovu dalju pravovremenu odpremu. U istu svrhu može se upotrebiti i potapanje u vodi u istom trajanju kako je to gore navedeno za već od likotoča napadnuto drvo. Ogromni gubitci, koje je ta bolest prouzročila posvuda u Evropi, pa i u nas, tako da upravo prieti pogibelj izčezavanja briesta, a obzirom na već utvrđenu činjenicu da imade oblika evropskih briestova, koji su po svojoj prirodi veoma otporni protiv te bolesti nuka nas da pomišljamo i na ovaj put zaštite. U tu svrhu bilo bi potrebno višegodišnje opažanje pojedinih točno označenih briestovih stabala, koja su se u centrima najjače zaraze ipak održala. Od takvih stabala trebalo bi prikupiti sjeme i uzgojiti mlade biljke, koje bi se onda podvrgavale umjetnoj zarazi sa gljivom Ceratostomella ulmi (Schw.) Buism. i tako utvrdilo da bi one i pod tako ekstremno povoljnim prilikama za zarazu ostaju zdrave ili bar veoma otporne. Od tuda bi potekao u pozitivnom slučaju materijal za regeneraciju naših briestovih šuma, koje se nalaze u propadanju. Nesumnjivo je da je to posao mučan i dugotrajan, no valjalo bi ipak jednom započeti u spoznaji da: »Nihil sine magno lahore natura dedit mortalibus«. LITERATURA 1. Arnaud G. et Barthelet J.; La malađie đe l´orme. Revue đe la Pathologie veget. et d´ Entomologie agric. XVIII. 1931. p. 28. 2. Atanasov D. i Martinov St: Zagivaneto na bresta. Godišnik na sofijskia universltet. Agronomičesti fakultet v. XI. 1932.-33. 3. Betrem J. G.: De lepenziekte cn de lepenspintkevers. Verslagen en Mededeellnger van den Plantenziektenkundigen Dienst te Wageningen No 60, p. 3. — Tijdschr. over Plantenzlekten 36. pp 273—289, 1929. 4. Broekhulzen S: Wondreakties van hout. Proefschrlft. Lelden. 1929. 5. Brussoff A.: Die hoUandische Ulmenkrankheit, eine Bakteriosis. Centralblatt fUr Bakt. 2. Abt. 63. 1925. 6. Idem: Das tjbergreifen von Micrococcus ulmi auf Ahorne und Linden. Zeltschrift ftif Pflanzenkt. 36. No. 9—10. 1926. 7. Idem: tJber das durch Bakterlen verursachte Sterben der Ulmen und anđerer LaubbSume. Mltt. d. deutsch. dendrol. Gesellsch. 38. 1927. 8. Bulsman Chr.: Ceratostomella ulmi de geschlachftelijke vor|tn van Graphium ulmi Schwarz. Tijdschr. over Plantenzlekten XXXVIII blz. 1—^8. 9. Idem: Over het voorkomen van Ceratostomella ulmi fSchvvarz) Buism. in đe natuur. Tijdschr. over. Plantenzlekten 38. p. 203—204. 1932. 72 |