DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1943 str. 10     <-- 10 -->        PDF

6. Borba protiv briestove bolesti
U tu svrhu vršeni su brojni pokusi, da se upotrebom raznih kemijskih sredstava
sprieči napada likotoča na drvo, njihovo pomnažanje, a po tome i kasnije
regeneracijono žderanje. fe^tisti«.«


U najviše slučajeva završeni su ti pokusi sa slabim uspjehom, a kad je upotreba
kemijskog sredstva uspješna tada je preskupa.


Stoga je potrebno da se upotrebe drugi putevi i načini kako bi uništili likotoče
i na taj način onemogućili dalje širenje bolesti. Prva mjera sastoji se u
tom da sva bolesna i od likotoča zaražena stabla oborimo, koru ogulimo i spalimo,
ako taj posao obavljamo za vrieme vegetacije. U slučaju da guljenje kore
obavljamo u zimskim mjesecima tada je dovoljno samo okoravanje, jer će nježne
ličinke i kukuljice poginuti djelovanjem zimskih nepogoda. Ipak u prvom slučaju,
premda palimo koru, moramo voditi brigu i o kukuljicama, koje su za vrieme
okoravanja pale na zemlju, te bi mogle da se razviju i do savršena insekta.
Stoga u tom slučaju mjesto na kojem se vrši skidanje kore poprskamo otopinom
paradichlorbenzola u petroleju (20 ccm 10 "´» otopine paradichlorbenzola u kupovnom
petroleju emulgiramo u 1 litri kišnice sa dodatkom 20 grama kalijskog sapuna).
Kako ovaj postupak imade tu nezgodnu stranu da okorano drvo gubi na
vriednosti vršeni su pokusi ne bi li se dalo potapanjem trupaca u vodi ubiti sve
razvojne stadije insekta, a da pri tome ne bude potrebno gulenje kore. Pokusi
ove vrste pokazali su da je doista moguće 5 mjesečnim, potapanjem u vodi uništiti
insekte u deblima ljetne sječe, no ona jesenske i zimske sječe potrebno je držati
u vodi barem 7 mjeseci.


Upotreba lovnih stabala nije se u ovom slučaju pokazala podesnom. Konačno
da se oneinogući pomnažanje likotoča na materijalu, koji potječe od gljivom
zaraženih stabala, no koja još nisu napadnuta od likotoča, pokušala se zaštita na
sličan način kako su to učinili Tragardh i Butovitsch protiv smrekovih podkornjaka.
Doista pokrivanje složaja debala ili trupaca sa slojem šumske zemlje debelim
20 cm sačuvalo ih je od napada likotoča i omogućilo njihovu dalju pravovremenu
odpremu. U istu svrhu može se upotrebiti i potapanje u vodi u istom trajanju
kako je to gore navedeno za već od likotoča napadnuto drvo. Ogromni gubitci,
koje je ta bolest prouzročila posvuda u Evropi, pa i u nas, tako da upravo
prieti pogibelj izčezavanja briesta, a obzirom na već utvrđenu činjenicu da imade
oblika evropskih briestova, koji su po svojoj prirodi veoma otporni protiv te bolesti
nuka nas da pomišljamo i na ovaj put zaštite. U tu svrhu bilo bi potrebno
višegodišnje opažanje pojedinih točno označenih briestovih stabala, koja su se
u centrima najjače zaraze ipak održala. Od takvih stabala trebalo bi prikupiti
sjeme i uzgojiti mlade biljke, koje bi se onda podvrgavale umjetnoj zarazi sa gljivom
Ceratostomella ulmi (Schw.) Buism. i tako utvrdilo da bi one i pod tako
ekstremno povoljnim prilikama za zarazu ostaju zdrave ili bar veoma otporne.
Od tuda bi potekao u pozitivnom slučaju materijal za regeneraciju naših briestovih
šuma, koje se nalaze u propadanju. Nesumnjivo je da je to posao mučan i
dugotrajan, no valjalo bi ipak jednom započeti u spoznaji da: »Nihil sine magno
lahore natura dedit mortalibus«.


LITERATURA


1. Arnaud G. et Barthelet J.; La malađie đe l´orme. Revue đe la Pathologie veget. et d´
Entomologie agric. XVIII. 1931. p. 28.
2. Atanasov D. i Martinov St: Zagivaneto na bresta. Godišnik na sofijskia universltet.
Agronomičesti fakultet v. XI. 1932.-33.
3. Betrem J. G.: De lepenziekte cn de lepenspintkevers. Verslagen en Mededeellnger van
den Plantenziektenkundigen Dienst te Wageningen No 60, p. 3. — Tijdschr. over Plantenzlekten
36. pp 273—289, 1929.
4. Broekhulzen S: Wondreakties van hout. Proefschrlft. Lelden. 1929.
5. Brussoff A.: Die hoUandische Ulmenkrankheit, eine Bakteriosis. Centralblatt fUr Bakt. 2.
Abt. 63. 1925.
6. Idem: Das tjbergreifen von Micrococcus ulmi auf Ahorne und Linden. Zeltschrift ftif
Pflanzenkt. 36. No. 9—10. 1926.
7. Idem: tJber das durch Bakterlen verursachte Sterben der Ulmen und anđerer LaubbSume.
Mltt. d. deutsch. dendrol. Gesellsch. 38. 1927.
8. Bulsman Chr.: Ceratostomella ulmi de geschlachftelijke vor|tn van Graphium ulmi
Schwarz. Tijdschr. over Plantenzlekten XXXVIII blz. 1—^8.
9. Idem: Over het voorkomen van Ceratostomella ulmi fSchvvarz) Buism. in đe natuur.
Tijdschr. over. Plantenzlekten 38. p. 203—204. 1932.
72