DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 9 <-- 9 --> PDF |
počinje tek početkom XIX. stoljeća. Istom tada je naglim napredkom tehnike, a osobito kemije nastupio preokret u kožarskom obrtu. Mali obrt počeo je uvoditi strojeve za preradu koža, a njegovo do tada čisto empiričko i konzervativno obilježje počelo se je sve više i više gubiti pod jakim pritiskom znanosti. Kožarski obrt postaje veleobrt sa velikim tvornicama Icoža u srednjoj, zapadnoj i sjevernoj Europi kao i u sjevernoj Americi. Domaća štavila nisu više mogla podmirivati velike potrebe veleobrta. Ona su i odviše siromašna treslovinama, koje kod štavljenja koža u glavnom i dolaze u obzir. To pomanjkanje potrebnih sirovina za štavljenje koža dovelo je do toga, da su se u prekomorskim zemljama počele tražiti nove količine sirovina. Takve sirovine su se brzo našle u zemlja sa toplo-vlažnim podnebljem tropske i subtropske zone i to sirovine koje su kudikamo bile bogatije treslovinama, nego li domaće sirovine. U Argentini i Paraguayu se je našao quebracho i urunday drvo. U jugoiztočnoj Australiji pronađena je kora mimoza, iztočna Indija dala je myrobalane, gambir i katechu, a zemlje Sredozem.nog Mora i blizki iztok valonee i rujevinu. Na tropskim obalama Australije, Afrike i Amerike osobito u poplavnim krajevima i na ušćima velikih rieka nađena su ogromna područja posebne biljne formacije, koja se zove mangrove, a može odlično poslužiti kao sirovina za štavljenje, jer su pojedine vrste drveća tih šuma veoma bogate treslovinama. Kada su pronađena ta nova bogata nalazišta sirovina sa velikim postotkom treslovina, odvojilo se je izkorišćivanje tih sirovina od kožarskog obrta, koji je do tada sam izluživao treslovine iz dobivenih sirovina ili ih je izravno upotrebljavao kao triesla, a štavila su tada postala predmetom svjetske trgovine. S t a su štavila? Pod štavilima podrazumievaju se po Dr. Ing. Gnamu materije organske ili anorganske prirode, koje sirove životinjske kože prevode u takovo stanje, u kojem se više ne mogu rožnato osušiti, u kojem se djelovanjem vruće vode ne jnogu više pretvoriti u tutkalo (klij u), niti mogu više iztrunuti. Prema tome, kakve su prirode štavila,možemo ih podieliti u: 1. biljna (vegetabilna) štavila; 2. životinjska štavila: ulja i masti raznih riba i sisavaca; 3. rudna (mineralna) štavila: alaunska, kromna i željezna; 4. umjetna štavila dobivena sintetičkim i kemičkim putem. Mi ćemo se ovdje u glavnom pozabaviti sa biljnim štavilima. Pojedini dielovi drveća i bilja mogu se usitnjeni ili izravno upotriebiti za štavljenje koža t. zv. triesl a (njem. Lohe), na pr. samljevena kora i plodovi raznog drveća, zdrobljene šiške i dr., ili služe kao sirovina za proizvodnju štavila, na pr. hrastovo i kestenovo drvo. One tvari u raznim dielovima drveća i bilja, koja pretvaraju sirovu životinjsku kožu u prerađenu t. zv. stavljenu (učinjenu) kožu, zovu se treslovine . Uza sva nastojanja kemije, one kemički još nisu dovoljno izpitane. Svako drvo, svaka biljka, pa i razni dielovi istog drveta imaju svoju posebnu treslovinu, što se i empirički lako može ustanoviti po tome, što svako biljno štavilo daje slavljenoj koži druga svojstva, koja se bitno među sobom razlikuju. Dakako, da kod procesa štavljenja koža igraju važnu ulogu i razne druge tvari, koje se nalaze u štavilima, i kože također utječu na svojstva učinjene kože, a osim toga i način upotrebe štavila. Neke osebine i reakcije su zajednčke svim treslovinama. Treslovine su spojevi slični kiselinama, koje sa bazama daju soli. One ne kristaliziraju niti daju spojeve, koji kristaliziraju. Opora su okusa, kupe usta, daju sa željeznim solim.a obojene taloge, a sa raztopinama tutkala (klija), bjelančevina ili alkaloida amorfne taloge. Kože sisavaca, kao i kože riba, zmija, guStera, krokodila i dr. primaju treslovine iz njihovih raztopina i pretvaraju se u stavljenu kožu. Razne treslovine daju koži različita svojstva; treslovine iz kora proizvode na pr. druge kože, nego treslovine iz drveta ili plodova, a treslovina iz hrastove kore djeluje opet na kožu posve drugačije nego treslovina iz kora mimoza i t. d. Treslovine se u kemiji najčešće diele u dvije velike skupine i to u pyrogallol treslovine i pyrocatechin treslovine (proto- catechu-treSlovine) prema tome, da li pri zagrijavanju izlučuju pyrogallol 1 pyrocatechin. Na osnovi zasebno izrađene metode dieli K. Freudenberg treslovine u one, koje se mogu hidrolizirati (Hydrolisierbare Gerbstoffe) i u kondenzirane (Kondensierte 39 |