DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Ing. ROMAN SARNAVKA (Zagreb): BILJNA STAVILA I ŠTAVLJENJE KOŽA (DIE PFLANZLICHEN GERBMITTEL UND DIE GERBUNG MIT PFLANZENGERBSTOFFEN) U današnje vrieme, kada se opet kao i za vrieme svjetskog rata na svakom koraku osjeća nestašica sirovina za štavljenje´ koža, biti će možda od koristi, da se malo potanje pozabavimo sa tim sirovinama, sa t. zv. štavilima, sa važnom ulogom, koju ona igraju u isvjetskom priradu i trgovini a posebno u našoj. Ali nije dosta, da se samo upoznamo sa pojedinim vrstama štavila i sa njihovom ulogom u našoj i svjetskoj trgovini. Moram_o se upoznati sa cielim nizom činbenika, koji su u vezi sa raznim vrstama štavila i koji zapravo s?.činjavaju jednu cjelinu. Za šumskog stručnjaka nije dovoljno da zna samo kako se izrađuje taninsko drvo, kako se guli i suši omorikova kora, kako se sabire rujevo lišće i t. d. On mora znati, barem u glavnim crtama i to, kako se te sirovine dalje prerađuju, kako se upotrebljavaju, od kakvog velikog značenja je vrsta i kakvoća sirovina za njihove prerađevine i za kakvoću izrađene kože. Cieli ovaj niz radaja, koje su među sobom tiesno povezane, počevši od uzgoja i izrade sirovina pa do prerade u razne ocjedke (ekstrakte) pa dalje do štavljenja koža mora također šumarskom stručnjaku biti poznat, ako želi pravilno ocieniti značenje i važnost svoga rada oko proizvodnje sirovina ne samo na polju šumskog prirada, nego i na polju obćeg prirada. Proizvodnja ma kakove sirovine ne može se ni zamisliti bez znanja, kako se ona prerađuje i čemu ona služi. I šumski prirad moći će pristupiti smišljenoj proizvodnji sirovina za štavljenje koža podrazumjevajući tu i stručan uzgoj i stručnu izradu tih sirovina tek onda, kada uvidi važnost svoga rada i značenje toga rada u obćem priradu. Nestašica na sirovinama za štavljenje koža ne osjeta se samo danas. Ona će se tako osjećati i nekoliko godina poslije rata. Zato šumski prirad mora odmah pristupiti rješavanju pitanja proizvodnje sirovina za štavljenje kože za sada barem u onim količinama, koje će biti potrebne za trajno podmirivanje vlastitih potreba, pa ma kakove prilike nastupile. Pri tome dakako treba uviek držati na umu, da su štavila do sada bila naš izvozni artikal, pa da to moraju i ostati. Ne smije se zaboraviti, da je proizvodnja ocjedaka od hrastovog drveta u našoj državi do sada zauzimala u svjetskoj trgovini prvo mjesto, kako ćemo kasnije još vidjeti. I. BILJNE SIROVINE ZA ŠTAVLJENJE KOŽA Štavljenje koža sa biljnim štavilima bilo je poznato već starim narodima. Prve bilježke o štavljenju koža napisane su još na sanskritskom jeziku. Slike na izkopanim egipatskim grobnicama i hramovima dokazuju, da su Egipćani već 2.000 godina prije Krista znali za štavljenje koža sa biljnim štavilima. Biblija i Homerova Ilijada svjedoče također, u kakove raznovrstne svrhe su već najstariji narodi upotrebljavali izrađenu kožu. Starim Grcima i Rimljanima štavili su kožu robovi sa iztoka, jer je kožarski obrt u Aziji, a osobito u Mezopotamiji i Perziji, već u staro doba bio na glasu. Za štavljenjie koža upotrebljavali su .svi ti narodi ono drveće i bilje, koje im je sama priroda dala, kao borovu, johovu i šipkovu koru, rujevo lišće, hrastov žir i šiške i dr. Iz ustmene predaje i iz opažanja kod divljih naroda našega doba moglo bi se međutim zaključiti, da su u najstarije doba kože stavljene uljima i mastima raznih riba i životinja. Lovci su kože i krzna ubijenih životinja prerađivali raznim uljima i mastima, a onda osušenim i uštavljenlm kožama davali mehaničkim putem željenu gibkost i mekoću. Za takvo štavljenje mogu se upotriebiti samo ona ulja i masti, koja na zraku lako oksidiraju i brzo se osuše. Tek kasnije, možda i pukim slučajem, pronašli su stari narodi, da se za štavljenje koža mogu upotriebiti također plodovi, lišće i kora raznog drveća. Tako je onda malo po malo otvoren put biljnom štavljenju kože. Mineralno štavljenje je novija tekovina, koju su Mauri u srednjem vieku donieli u Europu, ali je štavljenje sa stipsom bilo poznato već starim narodima. I u srednjem vieku služio se je kožarski obrt domaćim biljnim štavilima. Ali srednji viek nije kožarskom obrtu ništa novo dao. Sustavni razvoj kožarskog obrta ´ U Bosni se govori: činjenje, učinjanje i sirojenje koža. 38 |