DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 6     <-- 6 -->        PDF

B. Izpit u šumarsko-građevinarskoj grani
Izpit Eumarsko-građevinarske grane obuhvatio bi niže označene predmete podieljene
u tri skupine i to:


I. skupina
1. Geodezija s izradom nacrta;
2. geologija, mineralogija, petrografija, kao i meteorologija u odnosu na građevinarstvo;
3. pošumliavanje krša i pošumljavanje bujičnih područja (s botanikom u vezi
s tim poslovima).
II. s k u p i n a
1. Šumsko građevinarstvo, u koliko ne spada u višu inženjersko-arhitektonsku
struku, kao šumski putovi i željeznice, koturače i točila, mostovi i propusti na tim
objektima; zgradarstvo u vezi sa šumskim gospodarstvom;
2. uređivanje bujica s kanalizacijom i izkorištavanjem vodnih snaga;
3. poznavanje građevinskog tvoriva, a naročito upotreba drveta u građevinarske
svrhe, kao i obradba kamena.
III. skupina
1. Šumarsko-drvarska politika sa zakonom o šumama i kasnijim propisima iz
oblasti šumsko-građevinarske skupine;
2. razno zakonodavstvo i naredboslovlje u vezi sa šumsko-građevinarskim
radovima.
Kako iz ovog programa proizlazi i građevinarska grana izpita ima šumarsko


obilježje i to ne samo u šumarskoj i drvarskoj politici, nego i u proučavanju drveta


kao građevnog tvoriva a naročito obzirom na njegovu racionalnu upotrebu i time


pružati ruku pomoćnicu šumarsko-drvarskoj politici.


U šumarsko-građevinarskoj grani može se provesti i daljnja speciializacija na


građevinarce i bujičare. Praktička posljedica ove diobe bila bi, da građevinare! ne


polažu izpit iz bujičarstva (i pošumljavanja krša), a bujičari opet čisto građevi


narski dio (putevi, željeznice, mostovi). To s razloga, što su u praksi ovi poslovi


podieljeni, pa je i do sada redovno bujičar bio samo bujičar, dok bi to u buduće


trebalo biti pravilo. Ovo izlučenje treba provesti s razloga, da se vježbenik za izpit


ne obterećuje s onim, s čime se u kasnijem svom djelovanju ne će baviti, a o čemu


je inače potrebno znanje stekao u školskim klupama.


Ovakvom podjelom izpita pruža se mogućnost šumarskom podmladku obširnija


i temeljita izobrazba u pojedinoj grani t. j . kako u šumsko-proizvodnoi. tako i u
"šumsko-građevinarskoj. Obsegom manji izpitni program omogućuje proširenje i
produbljenje znanja u tom suženom krugu. Povjeravanjem vježbenika izkusnim i
u tu svrhu podesnim starijim šumarima ovoj potrebi udovoljit će se još više, a ta
se praksa može i proširiti upućivanjem pojedinaca na daljnju specijalizaciju, kao


primjerice u šumsko veleobrtua i trgovačka poduzeća.


U građevinarskom dielu izpita kao poseban dio predviđa se poznavanje građevinskog
tvoriva, a naročito upotrebe drveta u građevinske svrhe, te obradba kamena.
Naglašena je upotreba drveta u građevinarske svrhe s razloga, da se šumari-
građevinari pozabave drvetom kao građevnim tvorivom i da oni budu nosioci
racionalne upotrebe drveta u građevinarstvu, kao i borci za obću racionalnu upotrebu
(izpravno dimenzioniranje, zaštita drveta i si.). Obradbi kamena treba posvetiti
također veću pažnju ne toliko radi njegove upotrebe u građevinarstvu i
bujičarstvu, koliko radi režijskog izkorištavanja kamena, paljenja vapna i si. Dosljedno
tome režije ovih radova trebaju voditi ovi šumari kao stručno bliži nego li
šumari proizvoditelji.


Za bolju pripremu izpitnog materijala vježbenicima bi, pored već spomenutih
knjižnica i zbirki, trebalo pružiti i posebno izrađene priručnike i to iz onih predmeta,
koji nisu možda kao takovi neposredno predavani na fakultetu ili nema zgodnog
poučnika ili priručnika. To je na pr. slučaj s organizacijom rada, poznavanja
građevinskog tvoriva, upotrebe drveta u građevinske svrhe, obradbi kamena i dr.
Šumarski vježbenici trebaju dobiti zaokružene poglede iz šumarske i drvarske politike
i biti upoznati s najnovijim tendencijama državnog vodstva ovih politika.


36