DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Uspješna vježbenička praksa ovisi nadalje i o neposredno predpostavljenom, odnosno o voditelju te službe. Jedan stariji kolega uputit će bolje mladog vježbenika od drugog, jer za taj posao ima i smisla i volje, iako i ovaj drugi može inače biti vrstan stručnjak, ali bez sposobnosti, da svoje znanje i izkustvo preda i drugome. Stoga kod imenovanja šumarskih vježbenika treba voditi računa i o ovom uvjetu vježbeničke službe. To znači, da u šumsko-proizvodnoj i šumsko-upravnoj grani šumarske službe treba vježbenike postavljati onim šumarijama, koje su povjerene upraviteljima, koji odgovaraju i za izobrazbe vježbenika. Sto više, za izobrazbu vježbenika treba pojedine šumarije i urediti tako, da najbolje odgovaraju toj izobrazbi, a to znači ne samo pogodan upravitelj, nego i osiguranje svih, ili barem pretežnog diela, uvjeta za valjanu vježbeničku izobrazbu. Razumljivo je, da takve šumarije moraju biti šumarije intenzivnog rada, a pored toga i s teoretskim pomagalima (knjižnica, zbirke). Na takvoj šumariji moglo bi istodobno biti i više vježbenika (dva do tri), pa kako kod nas u svim mjestima vlada veća ili manja oskudica za stanove, to se pri tom ne bi smjelo zaboraviti ni za osiguranje stana pojedinom vježbeniku, kako bi i u stanu imao uvjete za rad. Kako u ovoj grani, tako i u ostalim granama šumarske djelatnosti treba ustrojiti vježbeničku službu, prema iznietim smjernicama. 3. Prema ovako realiziranoj vježbeničkoj službi i praktički državni stručni izpitbio bi dvojak: jedan za šumsk o-p roizvodnu granu, a drugi za šu m- s k o-g r a đ e V i n sk u granu šumarske službe i djelatnosti. To znači, da bi tim izpitom cio tok budućeg djelovanja svakog vježbenika bio usmjeren, a to je ono, što je potrebno i što treba provesti. To je specijaližflciia´^ šireg obima, a koja je IScjĆdanas diktat poslova, koji su se u svakoj struci raz^anali tako, da ih čovjek kao enciklopedista u svim njezinim granama ne može jednako uspješno svladavati. Specijalizacija za vrieme sveučilištnih studija (na fakultetu), ne samo da bi bila težko provediva, nego za naše prilike ni ne odgovara. Svaki šumar-proizvodioc t. j . šumar u starom smislu rieči, treba biti upućen i u osnove građevinarstva, a te osnove stiče na fakultetu. Građevinsku pak skupinu ponavljati na izpitu, kako iz napried izloženog izlazi, za šumara-proizvoditelja bez prave je svrhe, te što više štetno, jer oduzima vrieme na račun glavnih predmeta i razbija koncentraciju. Analogno vriedi i za one iz građevinarske struke, kojih i ne mora biti na svakom roku izpita, jer će broj vježbenika u ovoj grani biti uviek manji od broja u šumsko- proizvodnoj . A. Izpit za šumsko-proizvođnu granu. Izpit za šumsko-proizvodnu granu obuhvatio bi niže označene predmete podieljene u četiri skupine: I. s k u p i n a 1. Podizanje i uzgoj šuma s bilinstvom (u koliko se odnosi na šumarstvo, a naročito sociologija bilja) i tloznanstvom (u koje se uključuje geologija, mineralogija, petrografija, kao i meteorologija s klimatologijom); 2. pošumljavanje krša i goleti; 3. upotreba i izkorištavanje šuma s organizacijom šumskog rada; 4. zaštita šuma; 5. lovstvo i ribarstvo. II. skupina 1. Uređivanje šuma s računanjem vriednosti; 2. geodezija s izradom nacrta. III. skupina 1. Šumarska i drvarska politika, te uprava s odnosnim zakonodavstvom; 2. razno zakonodavstvo i ostali propisi u vezi sa šumarskom administracijom šumarstvom. 35 |