DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 3 <-- 3 --> PDF |
HRVATSKI ŠUMARSKI LIST GODINA 67. VELJACA 1943. Ing. O. PIŠKORIĆ (Zagreb): POTREBA PREUSTROJSTVA DRŽAVNOG IZPITA ZA SAMOSTALNO VOĐENJE ŠUMSKOG GOSPODARSTVA BEDARF EINEN UMGESTALTUNG DER GROSSEN FORSTLICHEN STAATSPRtlFUNG Već godinama izvještaji o uspjehu pojedinog državnog stručnog izpita za samostalno vođenje šumskog gospodarstva, govore o relativno slaboj spremi kandidatašumarskih inženjera obzirom na praktičnu primjenu teoretski stečenog znanja. U posljednje vrieme o ovom pitanju razpravljalo se i na sjednicama upravnog odbora Hrvatskog šumarskog družtva (vidi Hrvatski šumarski list br. 5. iz 1942. str. 148.). Postavljeno je pitanjima o uzrocima tih pojava i traži se odgovor. Poznavajući dosadanji sistem vježbeničke službe, možemo odgovoriti, da uzrok nezadovoIjujućem rezultatu praktičkog izpita leži više u njemu nego u nemarnosti ili nesavjetnosti pojedinaca. Kako je šumarsko zvanje skoro izključivo vezano na državnu službu, to se i ova razmatranja odnose samo na vježbenike u državnoj šumarskoj službi, kao i obzirom na propise sadanjeg Zakona o činovnicima za vježbeničku službu. 1 Dosadanja vježbenička služba bila je u većini slučajeva samo po imenu takova. U pomanjkanju i stručnog i pomoćnog osoblja vježbenik je smatran za radnu jedinicu i to ne samo od svog neposrednog predpostavljenog (na šumskoj upravi od upravitelja) nego i od viših predpostavljenih (ravnateljstva, pa i ministarstva). Po takvom shvaćanju mladi šumarski inženjer u svojoj vježbeničkoj službi nije svoje teoretsko znanje osvježavao, učvršćivao i proširivao praktičkom primjenom, nego je morao vršiti jednostrane poslove s podpunim izkorištavanjem svega radnog vremena (fizičkog, a ne propisanog — uredskog). Mnogi vježbenik je dane i dane, mjesece i mjesece vršio posao, koji nije bitan za njegovo zvanje odnosno kojeg bi kao vježbeničku dužnost mogao svladati za nekoliko dana (na pr. razne administrativno- manipulativne poslove). Dodamo li k tome činjenicu, da su mnogi vježbenikovali kod upravitelja, koji nisu imali ni smisla ni volje za upućivanje vježbenika u praktički rad, tada je slika o vježbenikovanju većine kandidata, koji su na izpitima pokazali slab uspjeh ili slabu praktičnu primjenu teoretskog znanja, posve jasna. Nije bila bez uticaja na pripremu u vježbeničkoj službi ni činjenica, da su do sada kod izbora osoblja bile odlučnije (a često i izključivo odlučujuće) političke i ine veze pojedinaca nad objektivnim uslovima t. j . nad stručnom spremnosti i prirodnoj naklonosti za pojedine skupine stručnih poslova. Ni šablonsko napredovanje u činovničkoj ljestvici nije nikakav poticaj za veći i solidniji rad, pa tako onda sve svoje sile u svoj posao i službu ulažu samo oni, koji po svojoj prirodi ne mogu biti neradini ili ne mogu biti nesavjestni radnici. Pored ovih, mogli bi ih nazvati subjektivnih, uvjeta postoje i objektivni. Taj objektivni uvjet jest današnja opsežnost zadatka, kojeg bi vježbenik morao svladati u roku od dvije godine. U tom roku morao bi vježbenik proći niz poslova, za koje treba najmanje dvostruko vremena. Zadatak vježbeničke službe, a prema tome i zadatak stručnog izpita glasi, da vježbenik u svojoj dvogodišnjoj vježbeničkoj službi mora preći poslove uže stručne naravi (šumska uprava, uzgoj, zaštita i iz korištavanje šuma), kao i pomoćne poslove šumskoj proizvodnji (građevinske), a to je nemoguće. Nemoguće je, jer svaka ova grana za sebe za valjano praktičku izo brazbu traži najmanje dvije godine praktičkog rada. 33 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Kod šumarije jednogodišnje vježbenikovanje neobhodno je potrebno, da SG vježbenik uputi u administrativni dio šumske uprave, ali nije dovoljno da se temeljitije uputi u stručne poslove u užem smislu pojma. Jedan je vježbenik nastupio službu na pr. 1. III. i ciklus admini´jtrativnih poslova za njega svršava istog dana sliedeće godine i to je vrieme za akademski obrazovanog čovjeka podpuno dovoljno. Međutim istovremeno je vježbenik od stručnih poslova mnogo manje doveo kraiu. Uzmimo primjer doznake bilo u priebornoj šumi bilo u proredi, koje je poslove vježbenik obavljao tokom prvog ljeta svoga službovanja. Toga prvog ljeta upoznao se samo s vaniskom stranom poslova doznake, ali nije vidio njegovu srž, a koja se sastoji u učinku izvršenog posla. Ode li na pr. viežbenik nakon prve godine na drugo miesto ne će moći vidjeti učin svoga rada, izvršene doznake, koji se može vidjeti tek tokom i nakon izvršene sječe. Time mu se oduzima mogućnost usporedbe vriednosti svoiih predhodnih ODažania i ideja ili uputa stariieg kolege ili možda i suprotnih mišljenja sa stvarnošću, a u tome se baš i sastoji bit vježbeničke službe. Građevinski dio šumarske struke zahiieva isto tako najmanje dvogodišnju v´ežbeničku službu i dvogodišnii viežbeni"ki rad. Uzmimo za primier gradnju jedne šumske pruge. Viežbenik je došao na početak radova na izgradnii jedne šumske pruge t. j . na nočetak trasirania. Trasiran-"e obično traje jedno lieto, preko zime obrađuiu se podatci, a na drugo prolieće pristupa se gradnji. Zar viežbenik ne mora biti kod sva tri ova posla? Koliko ć? imati koristi od svog viežbeničkog rada, ako ie izvršio samo prva dva diela ovog posla a ne i treći? Tek provedbom »svoje« trase vježbenik će moći prosuditi niezinu vriednost odnosno zapaziti njezine manjkavosti, jer sva tri ova diela čine iednu cielinu. Izgradniom trasirane pruge pruža se viežbeniku mogućnost da ocieni vriednost i svrsishodnost uputa voditelja ovih poslova (starijeg šumara), s kojima se mo´^da tokom samog trasirania i nije slagao, jer je mislio postavlieni cilj postići na drugi način. Provedbom trase uputit će se vježbenik i u manuelne radove same gradnje, u postupak s radnicima, u administrativne poslove, koji svršuju s obračunima utrošenog novca i pohvalbom. Iz iznijetog je vidljivo, da bi vježbenička služba trebala trajati najmanje četiri godine, pa da izpit po sadanjem pravilniku ima realne podloge i razboriti smisao. Inače je i praktički izpit samo drugi dio teorijskog t. j . izpita po kojem je kandidatu priznato zvanje šumara — šumarskog inženjera. Do sada niie bilo rieči o vježbeničkoj službi kod obćeupravnih oblasti (kotarskih šumara). Ova grana šumarske djelatnosti čini zapravo zasebnu samostalnu radnu jedinicu, ali obzirom na težnje, da se šumarska služba unificira i jer je u toj službi spram službe u upravi državnih šuma samo jače naglašena politička strana šumarske službe, ovom prilikom, ne uzima se posebno u razmatranje. Kako vidjesmo zadatci dosadanje i sadanje vježbeničke službe preobširni su za jedan izpit obzirom na propisani vremenski minimum t. j . za dvije godine. No ti zadatci nisu preobširni samo obzirom na vrieme, nego i obzirom na materiju, koja se mora za izpit obraditi i na izpitu polagati, a ne odgovaraju ni kasnijoj podjeli rada. Podjela rada u šumarskoj službi države izvršena je na šumare u obćeupravnoj službi (kotarski šumari s naročitim ograncima na pošumljavanju krša i uređivanju bujica), te na službu kod uprave državnih šuma (s naročitim ogrankom građevinskih radova). Obzirom na napried rečeno cjelokupnu šumsku djelatnost podielit ćemo na dvije skupine: na upravno-gospodarstvenu i na skupinu građevinskih radova. Prema ovoj podjeli treba ići i podjela vježbeničkog službovanjapodjela stručnog izpita. Provedba toga ne znači ciepanje struke, nego specializaciju i putokaz, za koji će se posao pojedinac upotrebljavati u njegovoj službi, odnosno kojoj grani svoje stručne djelatnosti posvetiti. Smatramo, da će u budućnosti svaki pojedinac biti postavljen na mjesto, koje mu odgovara po njegovoj stručnoj spremu, njegovom prijašnjem radu i prirodnim sklonostima. Tom podjelom građevinac ne prestaje biti šumarom, jer se iz šumara izobrazio i kao šumar će raditi, jer neposredan, ma i u užem smislu nešumarski rad ne može vršiti osoba, koja šumu ne gleda kroz prizmu šumarske izobrazbe. To gledanje stiču šumari svojom izobrazbom za vrieme šumarskih studija šumarstva, kao i spremanjem za praktički izpit prema dalje iznietoj osnovi, pa i oni građevinske grane. 34 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Uspješna vježbenička praksa ovisi nadalje i o neposredno predpostavljenom, odnosno o voditelju te službe. Jedan stariji kolega uputit će bolje mladog vježbenika od drugog, jer za taj posao ima i smisla i volje, iako i ovaj drugi može inače biti vrstan stručnjak, ali bez sposobnosti, da svoje znanje i izkustvo preda i drugome. Stoga kod imenovanja šumarskih vježbenika treba voditi računa i o ovom uvjetu vježbeničke službe. To znači, da u šumsko-proizvodnoj i šumsko-upravnoj grani šumarske službe treba vježbenike postavljati onim šumarijama, koje su povjerene upraviteljima, koji odgovaraju i za izobrazbe vježbenika. Sto više, za izobrazbu vježbenika treba pojedine šumarije i urediti tako, da najbolje odgovaraju toj izobrazbi, a to znači ne samo pogodan upravitelj, nego i osiguranje svih, ili barem pretežnog diela, uvjeta za valjanu vježbeničku izobrazbu. Razumljivo je, da takve šumarije moraju biti šumarije intenzivnog rada, a pored toga i s teoretskim pomagalima (knjižnica, zbirke). Na takvoj šumariji moglo bi istodobno biti i više vježbenika (dva do tri), pa kako kod nas u svim mjestima vlada veća ili manja oskudica za stanove, to se pri tom ne bi smjelo zaboraviti ni za osiguranje stana pojedinom vježbeniku, kako bi i u stanu imao uvjete za rad. Kako u ovoj grani, tako i u ostalim granama šumarske djelatnosti treba ustrojiti vježbeničku službu, prema iznietim smjernicama. 3. Prema ovako realiziranoj vježbeničkoj službi i praktički državni stručni izpitbio bi dvojak: jedan za šumsk o-p roizvodnu granu, a drugi za šu m- s k o-g r a đ e V i n sk u granu šumarske službe i djelatnosti. To znači, da bi tim izpitom cio tok budućeg djelovanja svakog vježbenika bio usmjeren, a to je ono, što je potrebno i što treba provesti. To je specijaližflciia´^ šireg obima, a koja je IScjĆdanas diktat poslova, koji su se u svakoj struci raz^anali tako, da ih čovjek kao enciklopedista u svim njezinim granama ne može jednako uspješno svladavati. Specijalizacija za vrieme sveučilištnih studija (na fakultetu), ne samo da bi bila težko provediva, nego za naše prilike ni ne odgovara. Svaki šumar-proizvodioc t. j . šumar u starom smislu rieči, treba biti upućen i u osnove građevinarstva, a te osnove stiče na fakultetu. Građevinsku pak skupinu ponavljati na izpitu, kako iz napried izloženog izlazi, za šumara-proizvoditelja bez prave je svrhe, te što više štetno, jer oduzima vrieme na račun glavnih predmeta i razbija koncentraciju. Analogno vriedi i za one iz građevinarske struke, kojih i ne mora biti na svakom roku izpita, jer će broj vježbenika u ovoj grani biti uviek manji od broja u šumsko- proizvodnoj . A. Izpit za šumsko-proizvođnu granu. Izpit za šumsko-proizvodnu granu obuhvatio bi niže označene predmete podieljene u četiri skupine: I. s k u p i n a 1. Podizanje i uzgoj šuma s bilinstvom (u koliko se odnosi na šumarstvo, a naročito sociologija bilja) i tloznanstvom (u koje se uključuje geologija, mineralogija, petrografija, kao i meteorologija s klimatologijom); 2. pošumljavanje krša i goleti; 3. upotreba i izkorištavanje šuma s organizacijom šumskog rada; 4. zaštita šuma; 5. lovstvo i ribarstvo. II. skupina 1. Uređivanje šuma s računanjem vriednosti; 2. geodezija s izradom nacrta. III. skupina 1. Šumarska i drvarska politika, te uprava s odnosnim zakonodavstvom; 2. razno zakonodavstvo i ostali propisi u vezi sa šumarskom administracijom šumarstvom. 35 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 6 <-- 6 --> PDF |
B. Izpit u šumarsko-građevinarskoj grani Izpit Eumarsko-građevinarske grane obuhvatio bi niže označene predmete podieljene u tri skupine i to: I. skupina 1. Geodezija s izradom nacrta; 2. geologija, mineralogija, petrografija, kao i meteorologija u odnosu na građevinarstvo; 3. pošumliavanje krša i pošumljavanje bujičnih područja (s botanikom u vezi s tim poslovima). II. s k u p i n a 1. Šumsko građevinarstvo, u koliko ne spada u višu inženjersko-arhitektonsku struku, kao šumski putovi i željeznice, koturače i točila, mostovi i propusti na tim objektima; zgradarstvo u vezi sa šumskim gospodarstvom; 2. uređivanje bujica s kanalizacijom i izkorištavanjem vodnih snaga; 3. poznavanje građevinskog tvoriva, a naročito upotreba drveta u građevinarske svrhe, kao i obradba kamena. III. skupina 1. Šumarsko-drvarska politika sa zakonom o šumama i kasnijim propisima iz oblasti šumsko-građevinarske skupine; 2. razno zakonodavstvo i naredboslovlje u vezi sa šumsko-građevinarskim radovima. Kako iz ovog programa proizlazi i građevinarska grana izpita ima šumarsko obilježje i to ne samo u šumarskoj i drvarskoj politici, nego i u proučavanju drveta kao građevnog tvoriva a naročito obzirom na njegovu racionalnu upotrebu i time pružati ruku pomoćnicu šumarsko-drvarskoj politici. U šumarsko-građevinarskoj grani može se provesti i daljnja speciializacija na građevinarce i bujičare. Praktička posljedica ove diobe bila bi, da građevinare! ne polažu izpit iz bujičarstva (i pošumljavanja krša), a bujičari opet čisto građevi narski dio (putevi, željeznice, mostovi). To s razloga, što su u praksi ovi poslovi podieljeni, pa je i do sada redovno bujičar bio samo bujičar, dok bi to u buduće trebalo biti pravilo. Ovo izlučenje treba provesti s razloga, da se vježbenik za izpit ne obterećuje s onim, s čime se u kasnijem svom djelovanju ne će baviti, a o čemu je inače potrebno znanje stekao u školskim klupama. Ovakvom podjelom izpita pruža se mogućnost šumarskom podmladku obširnija i temeljita izobrazba u pojedinoj grani t. j . kako u šumsko-proizvodnoi. tako i u "šumsko-građevinarskoj. Obsegom manji izpitni program omogućuje proširenje i produbljenje znanja u tom suženom krugu. Povjeravanjem vježbenika izkusnim i u tu svrhu podesnim starijim šumarima ovoj potrebi udovoljit će se još više, a ta se praksa može i proširiti upućivanjem pojedinaca na daljnju specijalizaciju, kao primjerice u šumsko veleobrtua i trgovačka poduzeća. U građevinarskom dielu izpita kao poseban dio predviđa se poznavanje građevinskog tvoriva, a naročito upotrebe drveta u građevinske svrhe, te obradba kamena. Naglašena je upotreba drveta u građevinarske svrhe s razloga, da se šumari- građevinari pozabave drvetom kao građevnim tvorivom i da oni budu nosioci racionalne upotrebe drveta u građevinarstvu, kao i borci za obću racionalnu upotrebu (izpravno dimenzioniranje, zaštita drveta i si.). Obradbi kamena treba posvetiti također veću pažnju ne toliko radi njegove upotrebe u građevinarstvu i bujičarstvu, koliko radi režijskog izkorištavanja kamena, paljenja vapna i si. Dosljedno tome režije ovih radova trebaju voditi ovi šumari kao stručno bliži nego li šumari proizvoditelji. Za bolju pripremu izpitnog materijala vježbenicima bi, pored već spomenutih knjižnica i zbirki, trebalo pružiti i posebno izrađene priručnike i to iz onih predmeta, koji nisu možda kao takovi neposredno predavani na fakultetu ili nema zgodnog poučnika ili priručnika. To je na pr. slučaj s organizacijom rada, poznavanja građevinskog tvoriva, upotrebe drveta u građevinske svrhe, obradbi kamena i dr. Šumarski vježbenici trebaju dobiti zaokružene poglede iz šumarske i drvarske politike i biti upoznati s najnovijim tendencijama državnog vodstva ovih politika. 36 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Ovo bi vježbenici trebali dobiti na jednom tečaju, koji bi se trebali obdržavati svake godine barem jedanput. Ovaj tečaj bi se mogao praktički riešiti i u okviru sastanaka državnih šumara, na kojima bi ovi bili upućivani u smjernice rada u šumarstvu tokom jedne godine i na kojima bi trebalo sve šumare upoznati o stanju šumarstva u cieloj državi. Ti sastanci doduše do sada nisu još uvedeni, ali ih smatramo potrebnim kao najpogodniji način uže veze između vodstva državnog šumarstva i njegovih nosioca na terenu. To je potrebno i s razloga, jer su šumari kao fakultetski izobraženi stručnjaci konstrukcioni elemenat u šumarskoj grani narodnog gospodar.stva i kao takovi moraju imati pogled, koji će dopirati i preko kruga svog rada, da rad u tom krugu ne bude nešto posebnoga ili oprečnoga od rada cjeline. Razumljivo je, da se ovaj iznieti nacrt ili jedan drugi, koji će se bazirati na jednakim preupostavkama, ne može ostvarit u cielosti odmah, nego tek kad nastupe mirnija vremena, ali na preustrojstvo nije rano misliti i treba raditi, jer je taj nacrt djelomice i danas provediv, barem o diobi polaganja samog izpita. ZUSAMMENFASSUNG Das Hochschulstudium der krcatischen Forster an der Universitet in Zagreb umfast das Vorstudium und als streng ins Forstfach einschlagende Gegenstande den Waldbau, die Forsteinrichtung, die Forstbenutzung und die Forstbauliunde. Auf diese Weise ist heute noch auch das Priifungsmaterial fiir die grosse forstliche Staatspriifung eingeteilt. In der Pralisis jedoch zeigt sich der Bedarf diese Einteilung — soweit, sie die praktische Staatspriifung betrifft — den pralitischen Bediirfen der Fcrstwirtschaft anzupassen, zu welchen Zwecli der Verfasser eine Spezialisierung des Priifungsmaterials sowie der Priifung selbst nach Fachgruppen befiirwortet. Die Abfassung hat das Ziel, die Notwendigl^eit der Heranbildung von Forstingenieur mit speziallen Fachiienntnissen zu betonen und gibt Hlnweise dies zu ermoglichen. IZPRAVAK Prof. ing:. Stanko Flbg l (Zagreb). DINAMIKA KOTUKACA U članku, koji je pod gornjim naslovom otisnut u Hrv. šum. Listu za mjesec listopad, studeni i prosinac 1942., treba čitati: Str. 290, 12. redak odozdo u formuli (3) — 12 (Z/Zo — c/co)´´ mjesto — jg iZl2) — c/co). Str. 300, Tablica 6, 8. stupac, 5. brojka odozgo 0,114 mjesto 0,144. Str. 302, u glavi tablice 7 posvuda f mjesto | . 37 |