DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 26 <-- 26 --> PDF |
zavoda za istraživanje tvorina; Rumunj ska : prof. dr. D r a c e a, ravnatelj zavoda za šumske pokuse; Slovačka: ing. B i n d e r, ravnatelj šuma; švedska : prof. dr. ing. D:´. h. c. H a g g 1 u n đ, profesor visoke tehničke škole u Stockholmu; švicarska: Winkolm a n n, ravnatelj šuma i predsjednik saveza za šumsko gospodarstvo. Međunarodna središnjica za šumarstvo bila je na tom zasjedanju zastupana po svom predsjedniku baronu K. von Waldbott-u, pođpredsjedniku F. A 1 p e r s - u, državnom tajniku za šumarstvo Reich-a i ravnatelju ureda prof. dr. J. K 6 s 11 e r - u. Nakon otvaranja zasjedanja i pozdravnih govora održan je niz predavanja. Tako je prof. dr. K 6 s 11 e r održao predavanje: O značenju međunarodne sarađnje na području upotrebe drveta; prof. dr. L e v o n: O istraživanju drveta u Finskoj; dr. Golay : O sastavu i organizacije povjerenstva za upotrebu drveta; prof. dv. ing. Kollmann : O organizaciji i rezultatima istraživanja drveta u Njemačkoj. Nakon toga Kn.iiževnost su prof. dr. Hagglund, prof. dr. Sala, prof. Campredon i ravnatelj Winkelmann izvjestili učesnike zasjedanja o stanju i rezultatima iztraživanja drveta u švedskoj, Italiji, Francuskoj 1 švicarskoj. Na zasjedanju je zaključeno da se odmah pristupi rješavanju sliedećih pitanja: a) klasifikacija piljenog drveta; b) normiranje proba za Istraživanja drveta; c) racionalna upotreba i iskoriščavanje gorivog drveta; d) kemijsko iskorišćavanje gorivog drveta listača (uključivo i pougljavanje); e) iztraživanje upliva neprave srži bukovine na tehnološka svojstvaf) iztraživanje upliva uzgojnih mjera na proizvodnju celuloznog drveta. Nakon završetka zasjedanja učesnici su pod vodstvom prof. ing. Kollmann-a pregledali državni zavod za istraživanje drveta u Eberswalde- u. Izvještaj sa ovog zasjedanja kao i tekst održanih predavanja bit će objavljen u 8. broju edicije CIS-a Sliva orbis. I. H-t. INTERSYLVA II. GODIŠTE BROJ 3. Ti´eći broj drugog godišta časopisa Međunarodne središnjice za šumarstvo I n t e r- s y 1 V a donosi četiri članka s čijim sadržajem je vriedno upoznati 1 hrvatske šumare. Sadržaje članaka iznosimo redom, kako su tiskani u Intersylvi. 1. Člankom prof. Waltera W i 11 i c h - a : O mogućnosti pošumljen ja ze n)- Ijišta formacije Old-Red-Sandstone u Irskoj (Ueber die Moglichkeit einer Aufforstung von Boden der Old-Red- Sandstone-Formation in Irland) upoznajemo se s pošumljavanjem goleti na »zelenom otoku < — u Irskoj. Zemljišta formacije »Old-Ređ-Sandstone« geoložki pripadaju Devonu odnosno t. zv. mlađim gromačama. Prostiru se na južnom I jugozapadnom dielu Irske. Podpuno su neplodna pa se već dulje vrieme radi na njihovoj melioraciji. Prema današnjem stanju poks,zuju ova tla ekstremni podzolni profil, pa je veliki dio pokušaja pošumljenja ostao bez uzpjeha. Za razliku od analogne formacije na englezkoj obali, koja je u najvećem dielu maritimnog podrietla i bogata na mineralnim hr;inivima, ova formacija u Irskoj predstavlja jezersku sedimentaciju (»the sediment of lakes «), vrlo siromašnu na vapnu a razmjerno bogatu na kremenu. Podneblje je vlažno s hladnim ljetom i potom nepovoljno za raztvorbu vegetabilnog detritusa. Posljedica je toga stvaranje debelog humoznog zapravo tresetnog sloja na ogromnim prostorima, prozvanim »mountain or heath-peat«. Horizont izpiranja (horizon of edolcoration) dopire do 25 cm dubine. Sliedeči, snažno sgusnuti horizont (congensenđ horizon) debljine oko 40 cm bogatiji je na sitnim česticama od navedenog sloja izpiranja. Tek izpod ovog horizonta dolazimo na mjestanac (The hard pan, Ortstein) debljine 7—10 cm, koji uslied svoje vanredne tvrdoće zaustavlja daljnje propadanje čestica, pa se ona slažu iznad njega. Mjestanac djeluje kao oklopna ploča i oštro dieli gornje horizonte od mineralne podloge. Tabele u tekstu pod br. 1—4 prikazuju rezultate fizikalne i kemijske analize za tipični profil ovog zemljišta. Nažalost nijesu još izvršena iztraživanja o bioložkom stanju, ali nema sumnje, da će i to stanje biti u svakom pogledu nepovoljno. Zemljište je podvrgnuto vrlo jakom procesu raztvorbe. Uvjeti su izbrane, kako to pokazuju izpitivanja o razdiobi sorpcionih kompleksa, vjerojatno vrlo nepovoljni. Ipak sama ova okolnost nije dovoljna, da objasni dosadanji podpuni neuzpjeh borovih kultura. Zapravo odlučnu ulogu u tome vrše nepovoljne fizikalne oseblne ovih degradiranih zemljišta i to upravo zbog nepropustnostl mjestanca, koji -je uzrok periodičnim zamočvarenjima. Nepropustnost je mjestanca zajedno s periodičkim zamočvarenjima uzrokom abnormalno plitkom razvoju borovog korienja, koje prodire najviše 5—10 cm u dubinu. Razumljivo je, da biljke s ovakovim korienjem jedva životare i predstavljaju u svakom pogledu zakržljavjele individue, koji prije ili kasnije moraju uginuti. Svakako je prvi uvjet uzpješne melioracije probijanje odnosno odstranjivanje mjestanca, da bi se omogućio porozitet a s njim i prodiranje korienja u niže slojeve tla. Autor navodi radove na melioraciji jako podzoliranih zemljišta u Danskoj, Holandiji i zapadnoj Njemačkoj, gdje se poboljšavanje zemljišta provelo na taj način, da se horizont izpiranja nakon odstranjenja mjestanca izpromiešao s horizontom prikupljanja. Tek nakon toga je izvršeno mineralno gnojenje i to prije svega vapnom, kako bi se mogli stvoriti bazama zasićeni .soipcionl kompleksi. U Trpkoj je međutim nemoguće odstranjenje mjestanca, jer leži suviše duboko, a krševiti opet teien spriečava mehaničku obradu. Ipak bi se donekle i ovo tlo moglo poboljšati, da se makar 1 napusti odstranjenje duboko postavljenog mjestanca, pa da se melioracija ograniči na miešanje dvaju gornjih horizonata i na gnojenje vapnom. Ali to je moguće samo tamo, gdje se nalaze jake tresetne naslage i gdje se rr.ji´stance nalazi naročito duboko. I tako bi Se unatoč malog prostora za razvoj korienja moglo i ovo tlo učiniti korlstnim. Naravno, da je ovakova melioracija za šumarstvo preskupa, pa u obzir dolazi upotreba tla samo za svrhe poljskog gospodarstva. Inače prema cianašnjen. stanju mogu donekle uzpievati Pi- nus contoita, montana a možda i larlcio. 2. Karl O r t h u članku šumarska naobrazba u Njemačkoj (Die Aus56 |