DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 21 <-- 21 --> PDF |
preko 1.000 godna. Takvo stablo postoji na Etni sa obsegom od 26 m. Orijaši od nekoliko stotina godina na Korzici daju 50—60 pr. m drveta. Starija stabla lako trunu u sredini. Po gustoj krošnji sličan je bukvi, po krajnim granama više hrastu. Mnogobrojni izdanci iz panja rastu neobično brzo, te dostignu za 15 godina visinu 5—1> m, a sa 20—z5 godina 10—12 m. Izbojnu snagu zadržava do u starost. Kora jednogodišnjih grana je sjajna, crvenkastosmeđa sa bielim lenticelama, kasnije postaje maslinastosmeđa. Između 15—20 godina stvara se mrtva kora (Borke), koja je sivosmeđa i po duljini mrežasto izpucana. Od kestenovih stabala odpada na koru l,S^/o, na biel 39,3"/o, a na srdce 52,9"/o. Svježe drvo sadržava eO"/© vode, šumskosuho 35—40"/o, a zračnosuho 15<´/o. Pitomi kesten strada često od gljivica Blepharospora cambivora P. Napadnuta stabla izlučuju na odanku ili na debljim žilama crnoljubičastu ili crnožutu tekućinu, od koje se i zemlja oko sta´ila crno oboii. Od infekcije sporama ili micelijem nastaje trulež debljih žila. Tru´ež se dalje širi odozdo prema gore, dok stablo ne ugine. Prvi simptomi zaraze p ikazuju se na resama, koje ne sazrievaju nego odpadnu. U srpnju požuti lišće na*)adnutih stabala. Na slabom tlu uginu napadnuta stabla kadkada već u 2-goj godini, a na boljem tlu u 3.—5. godini. Bolestna stabla treba odmah posjeći, a okolno zemljište desinficirati raztopinom modre galice. Preporučuje se osobito u početku zaraze i okopavanje zemljišta oko žila, jer gljivice obamru na zraku, svietlu i ve´:oj toplini. U Francuzkoj se sadi japanski kesten, koji je mnogo odporniji protiv gljivice od domaćeg kestena. U posljednje vrieme pobrinula se je i ostala Europa da stručnim radom osigura sebi podmladak. Još i više nego domaći kesteni stradavaju amerikanski i to od pepelnice, koju prouzrokuje gljivica Endothia parasitica. Može se uzeti, da su u Americi 3/5 kestenovih šuma uništene od pepelnice. Spore prodiru kroz ozlieđena mjesta u koru, gdje se razvije micelj i brzo razširi kroz vanjski i nutarnji dio kore. Za dvije do šest godina obuhvati micelj cielo stablo, koje onda ugine. Stabla, koja su uginula od pepelnice još prije 20—30 godina, pokazuju vrlo malo smanjenje treslovina, te se za proizvodnju ocjedaka mogu upotriebiti. Pošto u Americi ima sastojina, u kojima je 50—lOO^/o stabala uginulo od pepelnice, dolaze na tržište velike količine kestenovih ocjedaka. Bolest sada naglo opada. Pitomi kesten je vrlo korlstno drvo. Iako se drvo u tehničke svrhe zbog okruž- Ijivosti manje upotrebljava od hrastovog drveta, cieni se mjestimice drvo zbog njegove nosivosti i trajnosti, te se u suhom upotrebljava kao dobro građevno drvo. Osim toga služi i za izradu dužica. Od mladih izbojaka izra´^uju se vrlo žilavi i trajni obručevi, a od starijih štapovi i vinogradarsko kolje. Kalorička vriednost drveta ravna je od prilike onoj hrastovog drveta. Obilan urod ploda daje ukusnu hranu. A osim svega toga daje kesten i sirovinu za proizvodnju vrlo dobrog štavila. Sadržaj treslovine ovisi u prvom redu od staništa i podneblja, a onda od diela stabla i od starosti stabala, jer se sa starošću sadržaj treslovine povećava. Biel i srdce imaju od prilike podjednako treslovine, dok je kora, što je značajno (karakteristično) za kesten, bogatija treslovinama. I natrulo srdce može se po najnovijim iztraživanjima upotriebiti za proizvodnju ocjedaka, ali to pitanje nije još dovoljno razčišćeno. Sastav kestenovog drveta po dielovima stabla kora biel srdce ukupno drvo drvo sa korom treslovina ... . topive netreslovine . netopive tvari . . 12,5 6,2 66,8 14,5 7,4 1,7 76,4 14,5 8,7 1,7 75,1 14.5 8,2 1,7 75,6 14,5 8,5 2,1 74,9 14,5 Sadržaj treslovine u stablu varira i prema visini, kako se jasno razabire iz donje skrižaljke, gdje 1 označuje najdonji odrezak pri korienu. Podatci su preračunani za sadržaj vode od 14,5´´/o. 51 |