DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 21     <-- 21 -->        PDF

preko 1.000 godna. Takvo stablo postoji na Etni sa obsegom od 26 m. Orijaši od
nekoliko stotina godina na Korzici daju 50—60 pr. m drveta. Starija stabla lako
trunu u sredini. Po gustoj krošnji sličan je bukvi, po krajnim granama više hrastu.
Mnogobrojni izdanci iz panja rastu neobično brzo, te dostignu za 15 godina visinu
5—1> m, a sa 20—z5 godina 10—12 m. Izbojnu snagu zadržava do u starost. Kora
jednogodišnjih grana je sjajna, crvenkastosmeđa sa bielim lenticelama, kasnije
postaje maslinastosmeđa. Između 15—20 godina stvara se mrtva kora (Borke), koja
je sivosmeđa i po duljini mrežasto izpucana. Od kestenovih stabala odpada na koru
l,S^/o, na biel 39,3"/o, a na srdce 52,9"/o. Svježe drvo sadržava eO"/© vode, šumskosuho
35—40"/o, a zračnosuho 15<´/o.


Pitomi kesten strada često od gljivica Blepharospora cambivora P.
Napadnuta stabla izlučuju na odanku ili na debljim žilama crnoljubičastu ili crnožutu
tekućinu, od koje se i zemlja oko sta´ila crno oboii. Od infekcije sporama ili
micelijem nastaje trulež debljih žila. Tru´ež se dalje širi odozdo prema gore, dok
stablo ne ugine. Prvi simptomi zaraze p ikazuju se na resama, koje ne sazrievaju
nego odpadnu. U srpnju požuti lišće na*)adnutih stabala. Na slabom tlu uginu napadnuta
stabla kadkada već u 2-goj godini, a na boljem tlu u 3.—5. godini. Bolestna
stabla treba odmah posjeći, a okolno zemljište desinficirati raztopinom modre
galice. Preporučuje se osobito u početku zaraze i okopavanje zemljišta oko žila,
jer gljivice obamru na zraku, svietlu i ve´:oj toplini. U Francuzkoj se sadi japanski
kesten, koji je mnogo odporniji protiv gljivice od domaćeg kestena. U posljednje
vrieme pobrinula se je i ostala Europa da stručnim radom osigura sebi podmladak.


Još i više nego domaći kesteni stradavaju amerikanski i to od pepelnice, koju
prouzrokuje gljivica Endothia parasitica. Može se uzeti, da su u Americi
3/5 kestenovih šuma uništene od pepelnice. Spore prodiru kroz ozlieđena mjesta u
koru, gdje se razvije micelj i brzo razširi kroz vanjski i nutarnji dio kore. Za
dvije do šest godina obuhvati micelj cielo stablo, koje onda ugine. Stabla, koja su
uginula od pepelnice još prije 20—30 godina, pokazuju vrlo malo smanjenje treslovina,
te se za proizvodnju ocjedaka mogu upotriebiti. Pošto u Americi ima sastojina,
u kojima je 50—lOO^/o stabala uginulo od pepelnice, dolaze na tržište velike
količine kestenovih ocjedaka. Bolest sada naglo opada.


Pitomi kesten je vrlo korlstno drvo. Iako se drvo u tehničke svrhe zbog okruž-
Ijivosti manje upotrebljava od hrastovog drveta, cieni se mjestimice drvo zbog njegove
nosivosti i trajnosti, te se u suhom upotrebljava kao dobro građevno drvo.
Osim toga služi i za izradu dužica. Od mladih izbojaka izra´^uju se vrlo žilavi i
trajni obručevi, a od starijih štapovi i vinogradarsko kolje. Kalorička vriednost
drveta ravna je od prilike onoj hrastovog drveta. Obilan urod ploda daje ukusnu
hranu. A osim svega toga daje kesten i sirovinu za proizvodnju vrlo dobrog štavila.


Sadržaj treslovine ovisi u prvom redu od staništa i podneblja,
a onda od diela stabla i od starosti stabala, jer se sa starošću
sadržaj treslovine povećava. Biel i srdce imaju od prilike podjednako treslovine,
dok je kora, što je značajno (karakteristično) za kesten, bogatija treslovinama.
I natrulo srdce može se po najnovijim iztraživanjima upotriebiti za proizvodnju
ocjedaka, ali to pitanje nije još dovoljno razčišćeno.


Sastav kestenovog drveta po dielovima stabla
kora biel srdce
ukupno
drvo
drvo sa
korom
treslovina ... .
topive netreslovine .
netopive tvari . .
12,5
6,2
66,8
14,5
7,4
1,7
76,4
14,5
8,7
1,7
75,1
14.5
8,2
1,7
75,6
14,5
8,5
2,1
74,9
14,5


Sadržaj treslovine u stablu varira i prema visini, kako se jasno razabire iz
donje skrižaljke, gdje 1 označuje najdonji odrezak pri korienu. Podatci su preračunani
za sadržaj vode od 14,5´´/o.


51