DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 17 <-- 17 --> PDF |
soi´tiraju. Cesto se tu izbiraju plodovi i po veličini i po boji, jer se kvaliteta u trgovini jako nijansira. Sadržaj treslovine ovisi o zrelosti plodova, te se ovi po zrelosti i klasificiraju na chamadina, chamada, rabdista i chondra. Chondra su najzreliji plodovi sa najmanje treslovine. Najmanje razvijeni plodovi su chamadina sa najviše treslovina. Ipak se chamadina riedko bere, jer je prirod po masi mnogo manji. Chamadina važe samo 1/6—1/8 zrele valonee. Prirod je jako nestalan, jer ovisi o vremenu ali i o postupku sa drvećem prilikom berbe. U maloj Aziji iznosi urod po Parkeru 400—600 kg od stabla, a u dobrim godinama i 800 kg. Prosječni sastav za valonee i trilo po metodi filtriranja po Paessleru valonee trilo prosjek "/„ granice % prosjek % granice "/(, treslovina 29,0 16-38 40,0 34—50 topive netreslovine 10,0 8-12 10,6 9-13 46.5 3?i,0 voda 14,6 14,5 100,0 1000 26 4,0 pepeo svega topivoga 2,0 — 2,5 šećeri , 3,0 3,5 Razpodjela treslovine u čaški, ljuskama i žiru po Paessleru časka ljuska žir ciela valonea 100 dielova valonee sastoje se od bez žira sa žirom 50 dielova 30 dielova 20 dielova /o 10 /o /o treslovina ... . 23,5 45,6 15 5 32,0 28,5 topive netreslovine . 12,0 14,5 9.5 12,6 120 netopiva 50,0 25 5 60,5 41,0 45,0 voda 14,5 14,5 14,6 14,6 14.6 100.0 100,0 100,0 1QO.O 100,0 šećeri 2,0 2,7 3,1 2.3 2,4 Iz ovih se podataka jasno vidi, kako su valonee i trilo bogati treslovinama. Valonee imaju tri puta, a trilo četiri puta više treslovina nego hrastova ili smrčeva kora. Ipak je mogućnost stvaranja kiselina slabija, nego što je to slučaj kod štavila od hrastove i smrčeve kore, jer je sadržaj šećera manji u omjeru prema treslovini. I ova se štavila često patvore, a naročito trilo. Patvori se na taj način, da se dobroj robi primieša slabija, i da se umjetnim načinom povećava sadržaj trila grubo samljevenim grančicama i žirom. I sam trilo se na taj način patvori. Od valonee prave se također tekući i tvrdi ocjedci. Prva tvornica za proizvodnju ocjedaka podignuta je u Smirni 1907. godine. Onda se je podigla i druga tvornica u Carigradu, pa onda kod Atene i u Mitileni. I u srednjoj Europi podignuto je nekoliko tvornica. Sirovina za proizvodnju ocjedaka mora biti dobrasa pravilnom mješavinom valonee i trila. Kod sortiranja robe kreće se težina trila između 10—25^/0. Količina trila ne smije prekoračiti ^/s ukupne težine. Izluživanje se mora oprezno izvršiti pri nizkim temperaturama. Najpoznatiji ocjedci dolaze u trgovinu pod imenom Valex (Smirna) i Velotan. Osobita odlika ovih ocjedaka leži u lakoj topivosti svih sastojaka štavila već pri običnoj temperaturi. Paessler drži, da ocjedci od valonee spadaju među najbolje od svih proizvoda ocjedaka. I tvrdi 47 |