DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 14 <-- 14 --> PDF |
(ugušćivanja) ne smiju upotrebljavati visoke temperature. Kod visokih temperatura se treslovine raztvaraju, uslied česa se u ocjedcima nagomilavaju netopive tvari i netreslovine, od kojih koža dobija tamniju boju. Ocjedci se moraju podvrći brižljivom čišćenju i dekoloriranju pomoću olovnih, barijevih i magnezijevih soli. Tekući ocjedci dolaze obično u trgovinu sa 22—30° Be gustoće. Ocjedke treba držati na hladnom mjestu, da se ne raztvore. U najnovije vrieme pravi se i tvrdi ekstrakt u prahu sa 65—BS^/o treslovine, koji zadržava sva dobra svojstva kao i svietlu boju najbolje rujevine. Ricevuto ističe, da upotreba dobrog ekstrakta pruža mnogo prednosti, jer koža prima iz štavila svu količinu treslovine, dok pri upotrebi samljevenoglista ostaje ipak oko 5—V/o treslovine neiskorišćeno. Kožari opet s druge strane naročito ciene mehaničko djelovanje samljevenog list. Neizkorišćena treslovina može se naknadno lako izlužiti kod tempeiature od 40—50". Prosječni sastav tekućih ocjedaka: 22´´ Be 26" Be 30" Be 0 ´ ; 0 ´o treslovina ... . 23,6 27,0 30.0 netreslovine . . . 11,0 13,0 16,0 netopivo 0,5 1,0 1,0 voda 65,0 59,0 64,0 100,0 100,0 100,0 Suhi ocjedak sadrži 64,0´´/o treslovine, 29´Vn netreslovina, P/o netopivih tvari i 6´Vo vode. U trgovinu dolazi rujevina uviek sa oznakom kraja, odakle potječe: sicilijanska, južno i srednje talijanska, španska, portugalska, grčka, anatolska, francuzka, dalmatinska, tirolska, madjarska, bugarska, crnogorska, kavkazka, švedska, kaplandska idr. Najviše se cieni sicijanska rujevina zbog brižljivog i stručnog rukovanja za vrieme berbe i sušenja lista. Mnogo tome doprinose i povoljne prilike za razvoj. Sicilijanski ruj dolazi u trgovinu pod imenom masculato i mascolino, ako potječe iz Palerma ili Trapana, i f e min e lio, ako potječe iz Catanije. I jedan i drugi ruj dobiva se od iste vrste, ali se prvi više cieni, jer je zbog povoljnijih prilika bogatiji treslovinama. Najvažnije tržište na Siciliji je Palermo. Sicilija garantira za rujevinu 24—28´´/o treslovine po metodi filtriranja, a u Palermu se garantira i dvostruko ventilirana. Tekući ocjedak prodaje se u buradima cea 200 kg netto težine, a tvrdi u vrećama ili buradima od 100 kg netto. Za tekući ocjedak garantira se 25"/o, a za tvrdi 65 do TO^/o treslovine po metodi filtriranja. Stavila od rujevine daju najsvjetlije kože, kojima se boja ne mienja ni za zraku ni na suncu. Sa rujevinom stavljene kože su osobito meke i ugodnog opipa. Kozje se kože preradjuju sa rujevinom u prave, a ovčje u neprave safijane,´´ marokine^ i kordovane.´* Osim toga se često upotrebljava za naknadno stavljene, da se finijim kožama slavljenim drugim štavilima da svjetlija boja (sumahiranje). Ciene za rujevinu variraju veoma. Godine 1929. bila je ciena cif Hamburg za sicilijansku rujevinu sa 26´´/o treslovine oko 27—30 M za 100 kg, za 100 kg tekućegocjedka 56—60 M, a za 100 kg tvrdog 195 M. Iako nema točnih podataka, cieni se godišnja proizvodnja rujevine približno na 30.000 t, od čega polovina odpada na Siciliju. Njemačka je 1929. g. uvezla 2.059 t, a od toga 1848 t iz Italije, 1930. g. 2.110 t, a od toga 2.035 t iz Italije. God. 1929. po* Safijani (po gradu Safi u Marol^u. gdje su se najprije izradjivali) su obojene kože (samo ne crno), malo ili nimalo mašćene, stavljene rujevinom. Rado se uzimaju boje, koje se preiievaju, a upotrebljavaju se za najfinije ženske cipele, za uvezivanje knjiga i za galanterijsku robu. Pravi safijani se izradjuju od kozjih koža, a nepravi od ovčjih. Marokini (po Maroku) su crni safijani s Kordovani (po gradu Kordovi) su safijani sa osobito iztaknutim licem kože. 44 |