DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 12 <-- 12 --> PDF |
leko, tako da na ha dolazi oko 25.000—20.000 biljaka, ali se u nekim krajevima ne prelazi preko 10.000 po ha. Nasade treba brižljivo okopavati i redoviti pljeviti. Prve godine treba nasadi da miruju ili se biljke režu samo na 15 cm od zemlje. U drugoj i trećoj godini režu se na 2—3 cm od zemlje. Prava berba počinje tek u trećoj godini, ali se već i lišće jedno- i dvogodišnjih biljaka upotrebljava, iako još ne sadrži mnogo treslovine. Biljke izdrže prema sastavu tla, podneblju i njezi 25—50 godina. Cim prirod oslabi zbog manje količine lišća, moraju se nasade obnoviti. Za berbu je od najveće važnosti da se u pravo vrieme obavi, kada lišće ima najviše treslovine. Eitner je izpitivanjem na bosanskom ruju, a Macagno na viržinskom dokazao, da se sadržaj treslovine u lišću povećava iz mjeseca u mjesec do svoga maksimuma, a tada se opet smanjuje do izvjestne granice. Kod sicilijanskog ruja pada maksimum u mjesec lipanj do kolovoza. Bosanska rujevina sadržava najvišetreslovine koncem lipnja i u mjesecu srpnju, dok maksimum pada u prvu polovinu srpnja. Za vrieme toga maksimuma ubrani ruj daje štavljenoj koži čistu i svietlu boju, dok kasnije ubrano zrelije lišće daje koži tamniju boju. Ova se pojava tumači stvaranjem kverticina u prezrelom lišću. Najpovoljnije vrieme za trganje lišća je ono, kad počinje rujiti. Kad lišće postane jasno crveno, kad dobije svoje karakteristično crvenilo, već mu je manja vriednost. Pošto je lišće navriednije, kad počinje rujiti, najbolje je trgati 3—4 puta godišnje. U mjesecu svibnju ili lipnju trgaju se najdonji listovi, u srpnju sliedeći gornji, u kolovozu još viši, a u rujnu najviši. Kod ove posljednje berbe u rujnu odsieku se i grančice zajedno sa lišćem. Na Siciliji se grančice režu srpovima. Izdanci iz panja sa jačim granama sieku se u mjesecu prosincu i siečnju. Dakako da je ovakav način postepene berbe skup. Zato se berba može i odjednom provesti u vrieme, kada je veći dio lišća zreo za berbu. Ako se berba na taj način provodi, onda se biljke režu u visini od 15 cm. Tanje grančice se odrežu od većih i zajedno s lišćem vežu u snopiće. Jače grane se također oberu i vežu u snopove, a upotrebljavaju se za ogrjev. Ovaka berba je mnogo jeftinija, ali ima i mnogo nedostataka. Svi listovi nisu naime jednako zreli, jedni su već prezreli, a drugi još nisu dovoljno zreli. Osim toga slabi se na ovaj način jako izdanačka snaga panjeva, jer se rezanje obavlja sred ljeta za vrieme sušnih perioda. S time u vezi prikraćuje se i vrieme trajanja nasade. Količina prihoda ovisi mnogo od staništa, vremena i od načina gospodarenja. Na Siciliji računa se 750—850 kg/ha a najviše 1.250 kg/ha suhog lista. Sušenju lišća, koje traje prema vremenu 2—6 dana, treba osobitu pažnju posvetiti. Za vrieme sušenja ne smije ga uhvatiti kiša, jer mnogo gubi na kvaliteti. Ruj može od kiše i posve pocrniti i tada je uobće neupotrebljiv. Sušenje se obično vrši na suncu u velikim hrpama, koje se moraju često pregrtati. Još je bolje, ako se sušenje obavlja u nadKrivenim šupama, jer tada lišće nije izloženo ni kiši ni suncu. Ovaj način sušenja traje dakako duže i skuplji je, te se zato još ne upotrebljava svagdje. Da se lišće brže osuši i da u lišće ne dospiju grudice zemlje i piesak, vješaju se u okolini Palermo snopovi lišća često o živice ili o grane. Osušeno lišće se mlati običnim mlatom ili valjkom za vršenje na sunčanim, od vjetra zaštićenim i kamenom popločanim gumnima, da zemlja i piesak ne bi došli među lišće. Za vrieme mlaćenja, koje se opetuje 4—5 puta, odstranjuju se vilama i grabljama grane, grančice, peteljke, sjemenje, zemlja i druge primjese. Kadkada se još jedno čišćenje poduzme sa ventilatorima. Želi li se ruj dobiti u listu, ne smije se lišće previše osušiti. Zato se takav ruj mlati rano izjutra. Ako li lišće treba samljeti u prah, onda se mlati za najveće žege u podne i popodne. Suho lišće (f oglio ) razašilja se hidrauličkim presama zbijeno u balama od jute težkim oko 250 kg kao campagna . Ako je lišće čišćeno od raznih primjesa i ventilirano dolazi u trgovinu pod imenom ventilato . Osušeno lišće dolazi u glavnom u tvornice za pravljenje ocjedaka. U tvornice koža razašilje se u prah samljeveno lišće (moli to). Lišće se melje u mlinovima sa žrvnjevima od veoma tvrdog mlinskog kamenja. Željezni mlinovi nisu prikladni jer i najmanje čestice željeza prave mrlje na koži. Bolje vrste se čiste od zemlje i pieska u ventilatorima, kadkada i dva puta. Jaka struja zraka u ventilatorima odnosi laki prah, a teži mineralni sastojci ostanu. Mljeveni ruj dolazi u trgovinu u vrećama od 75 kg kao žućkastocrvenkasti prašak. Skladišta, u koja se |