DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1943 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Gerbstoffe). U prvu grupu računa treslovine oblike estera i glukosida, a u drugu
catechine. U drugu grupu spadaju kore gotovo svih vrsta drveta osim hrastovekestenove kore, koje zapravo ne spadaju ni u jednu grupu. Ako se obje podjele
uzporede, onda se u velikim potezima pyrogallol-grupa slaže sa treslovinama, koje
se mogu hidrolizirati, a pyrocatechin-grupa sa kondenziranim treslovinama. U
jednu treću grupu svrstava Freudenberg sve one treslovine, za koje još ne postoje
nikakva izpitivanja, tako da je njihova kemička priroda sumnjiva ili uobće
nepoznata.


Treslovine, koje se ne mogu hidrolizirati, diele se dalje na dva razreda: na
razred tanina i razred ellag-kiseline, koja se iz treslovine izlučuje. U prvi razred
spadaju treslovine, koje se dobivaju iz hrastovih babušaka (Gallen), zatim iz ruja
1 šišaka (Knoppern). U drugi razred spadaju valonee, trillo, myrobalane, dividivi,
algarobila, kestenovo i hrastovo drvo.


U štavila sa kondenziranim treslovinama spadaju osim katechu-a i gambira,
koji sadržavaju prave catechin-treslovine, štavila iz kora omorike, mangrova, maletta,
mimoza, hemlocka, jele, ariša, vrba, breze, topole, zatim quebracho, canaigre
i druga manje važna štavila.


Pod taninima se danas obćenito razumiju treslovine iz biljaka, što nije točno.
Tanin je treslovinaiz hrastovih babušaka. Kemički sastav toga
tanina je najbolje proučen. Kemička priroda toga tanina ne slaže se posve sa drugim
taninima. Ova treslovina ne dolazi u obzir za štavljenje, jer je koža stavljena
sa ovim taninom prazna i neupotrebljiva. Zato se hrastove babuške i ne upotrebljavaju
za pravljenje ocjedaka, nego služe pored myrobalana i ruja jedino za proizvodnju
tanina. Iz ovog razloga hrastove babuške i ne ulaze ovdje u opis štavila.


Za određivanje količine treslovina u štavilima predloženi su mnogobrojni postupci,
ali većina ih ne daje dovoljno pouzdane podatke. U novije doba određuje
se količina treslovina pomoću kožnog praha, koji se predhodno mora preparirati sa
hromovim solima, da koža ne bi izlučila topive tvari. Taj preparirani kožni prah
namoči se onda u vodenu raztopinu treslovine. Ako se zna količina topivih tvari,
tada se može iz razlike svih topivih tvari i topivih tvari, koje kožni prah nije uza
se vezao, odrediti količina treslovine. Postoje dvije metode za određivanje sadržaja
treslovine neke raztopine. Po prvoj metodi se raztopina sa kožnim prahom
mućka u zgodnoj posudi (Schiittel-methode). Nakon nekog vremena zadrži kožni
prah treslovinu, a raztopina ostaje čista nakon filtriranja praha. Po drugoj metodi
filtrira se raztopina treslovine polako u zvonu za filtriranje napunjenom kožnim
prahom, te se na taj način raztopina dekolorira. To je metoda filtriranja (Filtriermethode).
Prvobitno se je upotrebljavala metoda filtriranja, dok nije 1.907. godine
metoda mućkanja priznata kao oficielni postupak. Uza sve to se u Europi većinom
upotrebljava metoda mućkanja. Razlike u količinama treslovine dobivene po obim
metodama nisu jednake za sva štavila a mienjaju se i kod štavila iste vrste, ako
je pokus učinjen sa raznim uzorcima. Razlike su međutim kod iste vrste štavila u
prosjeku pojednake, tako da se podatci dobiveni po jednoj metodi lako mogu preračunati
na podatke po drugoj metodi. Između pristaša jedne i druge metode razvila
se je oštra borba, koja ni sada još nije odlučena. O obim metodama postoji
već čitava literatura, te se borba po svoj prilici u dogledno vrieme ne će ni odlučiti.
Kakve razlike postoje između podataka dobivenih po jednoj i po drugoj metodi
razabrati će se najbolje iz donjeg sastava najvažnijih biljnih štavila po
Freibergu. (Vidi .skrižaljku na str. 41.)


Podjela štavila mogla bi se izvršiti i s drugog stanovišta a ne s kemičkog. Štavila
bi se mogla razvrstati i 1) po načinu prodaje (ekstrakti, kora, drvo, lišće, plodovi,
korienje); 2) po svojstvima, koja dobiva koža štavljenjem; 3) po podrietlu,
odakle štavilo dolazi, (to bi bila geografska podjela); 4) po botaničkim familijama,
što bi bilo opravdano, ali veoma nepregledno; 5) po kemičkim momentima. Ova je
podjela najopravdanija, te je zato i ovdje primienjena, iako je i ona podvržeha izmjenama,
dok za tako malo treslovina znamo njihovu kemičku strukturu.


A. STAVILA S TRESLOVINAMA KOJA SE MOGU HIDROLIZIRATI
a) Razred tanina


1. Hrastova babuška. U opis babušaka na hrastovom lišću i grančicama, koje
sadržavaju 30—eo^/n tanina (kinezke do 70´Vo), ne ćemo se upuštati, kako je već
gore iztaknuto, jer one služe samo za proizvodnju čistoga tanina. Tanin se dobiva
40