DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Procjcnjena drvna gromada Procjenjeni sortimenti Sjekored Površina Bukva Jela Ukupno Bukv a tvorivo 1 gorivo Jel a tvorivo! gorivo O p a z k a k. j . m^ Prvo razdoblje od 1909- 1928 godine I. II. III. 394,59 231,26 592,11 35.351 28.314 65.874 19.623 6.282 23.348 54 974 34.596 89 222 3.535 2.831 6.587 31.816 25.483 59.287 9 808 3.141 11.674 9,8´5 3.141 11.674 Razdioba površina 15866,80 ^g^^^^ 6 kat. jut. Godišnji etat IV.,V.iVI. 1426,50 164.988 62.985 227.973 16.498 148.490 34 813 28.142 406765 _ Ukupno 2644,46 294.527 112.238 406.765 29.451 265.076 59.466 52.722 20 Na taj se način na površini jednog razdoblja predvidjelo prvih 10 godina izkoristiti prvu polovinu drvne gromade, a drugih 10 godina drugu polovinu. Veličina godišnje sječne površine iznaša 1/10 površine razdoblja, t. j . 264,45 jutara, a količina drvne gromade, koja se ima godišnje posjeći 1/20 od cjelokupne drvne gromade razdoblja t. j . 20.338 m´´. U prvoj se godini naplodnim siekom izkorištava polovica drvne gromade prve sječine. U drugoj godini dolazi na izkorištavanje polovica drvne gromade druge sječine i t. d., a u 10 godini polovica drvne gromade 10. sječine I. gospodarskog razdoblja pojedinog sjekoreda. Nakon 10 godina t. j . u jedanaestoj godini vraća se sječa na sječinu prve godine, gdje se dovršnim siekom ima posjeći sva preostala drvna gromada. U dvanaestoj se godini izvada dovršni siek u sječini druge godine i t. d., dok se u dvadesetoj godini sieče dovršnim siekom drvna gromada u desetoj sječini i time izkorištava sva drvna gromada starih sastojina, što je stajala na površini jednog gospodarskog razdoblja. Predpostavljalo se, da će se za to vrieme ta čitava površina prirodno podmladiti, te da je onih 10 godina između naplodnog i dovršnog sieka dovoljno za stvaranje prirodnog podmladka. Sa izkorišćavanjem po propisima ove nove gospodarstvene osnove počelo se godine 1909. i to je trajalo sve do 1919. t. j . svega 10 godina, kada se od ovoga načina sječe i gospodarenja s ovim šumama moralo odustati. Kako se iz očevidnika glavnih užitaka razabire za to je vrieme na površini od 814 jutara naplodnim siekom izkorišćeno 150.445 m" drvne gromade, dok je na površini od 507,91 jutra ostalo neizkorišćeno 52.931 m^ Do prekida gospodarenja oplodnom sječom moralo je doći nakon ovako kratkog vremena, jer se glavna Sl. 4. Državna šumarija Ogulin. Šumski prepredpostavka. na kojoj se je ovo gospodadjel Crna Kosa. Mješovita jelova i bukova renje osnivalo pokazala kao neizpravna, sastojina nakon izvoza u režiji izrađenih Naime, nakon 10 godina morala je sje trupaca. čina od prve godine biti tako pomlađena, Foto: Dr Z. Vajda da bi se na njoj mogao izvršiti dovršni siek. To se ali nikako nije ostvarilo. A nije se ni moglo ostvariti, jer bi ovakav način prielaza od preborne sječe na oplodnu bio štetan i onda kada bi se on nastojao pravilno provesti. Osnovna je pogrješka učinjena kada se izostavila prva faza oplodne sječe t. j . pripravni siek. Kada se uz to i naplodni siek — koji je to samo po imenu bio — podpuno krivo proveo, onda takova sječa nikako nije mogla postati »postepeno pomlađujuća sječa« kako si je to sastavljač ove osnove — vjerojatno nepoznavajuć biologiju ovih šumskih sastojina — zamislio. Kod naplodnog se sieka doznaka stabala nije pravilno obavljala. Za sjemenjake su ostavljena debela, uz to defektna stabla, dok su se za sječu do |