DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Druga gospodarstvena osnova Kod sastava druge gospodarstvene osnove (čiji je tekst pisan na mađarskom i hrvatskom jeziku) zadržana je stara gospodarstvena razdioba na sjekorede, okružja i odsjeke kao i opis sastojina za koje se primjernim plohama jedino ponovno ustanovila zbiljna drvna zaliha i to samo u okružjima u kojima je u prvom gospodarstvenom razdoblju predviđena sječa. Pošto je god. 1896. od 1. i 2. okružja I. sjekoreda u ime segregacije odcjepljena površina od 789,49 k. j . i dodieljena ogulinskoj imovnoj obćini, to je površina šumarije smanjena na 15.920,22 jutara. Sastavljač te druge gospodarske osnove odstupio je od priebornog načina gospodarenja uz obrazloženje, da su godišnje sječne površine prevelike, te da je praktički nemoguće ustanoviti za svaki pojedini odsjek onu drvnu gromadu, koju se smije posjeći, te onu koja mora nakon sječe ostati i uz to još te drvne gromade razvrstati po vrstama drveća. Osim toga, da pri tom gube mnogo na vriednosti ona zrela stabla, koja se radi održavanja visine drvne gromade moraju na sječini ostavljati do svršetka obhodnjice t. j . daljnjih 30 godina. Iz tih je razloga odlučeno, da se drvne gromade ovih šumskih sastojina imaju dalje izkorištavati o p 1 o d- nom sječom uz 120 godišnju o b- h o d n j u, jer za to vrieme postizava jela, smreka i bukva tražene dimenzije. Ova ie obhodnja razdieljena u 6 gospodarskih razdoblja od 20 godina. Za to bi se vrieme imala na površini razdoblja provesti oplodna sječa i čitava ta površina prirodno pomladiti. Ta bi se — kako ju sastavljač ove SI. 3. Državna šumarija Ogulin. Šumski osnove naziva »postepeno pomlađujuća put kroz Uvalu, koji vođi iz Gomirja preko sječa« imala provesti u dva sieka i to »za- Lipica u Musulinski potok. sjevnim« (naplodnim) siekom i konačnim Foto: Dr Z. Vajda (dovršnim) siekom. Kod naplodnog bi se sieka izkoristilo BC/n drvne gromade, te bi se pri tom u prvom redu sjekla najtanja i najljepša bukova stabla. U koliko se ta stabla ne bi mogla unovčiti, određeno je da se podbiele i tako sušenjem iz sastojine uklone. Tako zasnovani način sječe imao bi prema priebornoj sječi sliedeće prednosti: 1. što se na jednoj te istoj površini izkorištava na jednom veća količina drvne gromade; 2. što bi se u budućnosti uzgojilo mnogo vriednije drvo; 3. Sto se prihodi ustanovljuju po površini, a ne po drvnoj gromadi, pa da bi time bila njihova potrajnost i jednoličnost lakše osigurana. Ukupna površina šumarije uzeta je kao jedan gospodarstveni razred, razdieljen u 6 siekoreda. Svaki je siekored trebao biti dalje razdieljen u 6 okružja tako, da površina pojedinog okružja odgovara navedenom gospodarskom razdoblju od 20 god. To se ali nije provelo, jer da bi mienjanie stare razdiobe iziskivalo mnopo vanjskog poslovanja, vremena i troška. Tako je ostao I. sjekored sa 8, II. sa 5, III. sa 8, IV. sa 5, V. sa 7 i VI. sa 3 okružja. Određivanje prihoda po ovoj gospodarstvenoj osnovi temelji se na jednostavnoj metodi rašestarenja na jednake periodičke površine. Za svaki se sjekored posebno odredila sječna površina pojedinog gospodarskog razdoblja tako, da se površina sjekoreda razdielila sa brojem gospodarskih razdoblja odabrane 120 god. obhodnje, t. j . sa 6, pa se tako dobila površina, na kojoj bi se trebala u jednom razdoblju od 20 god. izkoristiti sva drvna gromada. Visina glavnog godišnjeg prihoda određena je za I. period t. j . za vremensko razdoblje od god. 1909.—1928. posebnom porabnom osnovom po obračunu prikazanom u sliedećoj skrižaljci: |