DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 6 <-- 6 --> PDF |
sjemenom, dok je u slabo pomlađenim sastojinama i čistinama određena sjetva jelovog i smrekovog sjemena, a negdje sadnja kao i podsadnja biljaka. Po ovim u prvoj gospodarstvenoj osnovi ustanovljenim principima počelo se izprva zaista smišljeno gospodariti. Dobrih šumsko-izvoznih puteva do tada još nije bilo. U veći dio šumskih sastojina bio je težak pristup, a negdje i nemoguć. Kako je uredno prieborno gospodarenje´nemoguće pravilno voditi bez dovoljno razgranate mreže izvoznih puteva, to se odmah počelo sa izgradnjom najpotrebnijih puteva, pa se prvih 10 god. izgradila tri za ove predjele važna šumsko-izvozna puta i to: "^ 1. šumski put Gomirje—Smolnik—Tepice, dugačak 12 km, a širok 4 m. 2. šumski put od Tisovca na državnoj cesti Ogulin—Novi preko Klupe na Tepice — dug 9 km, a širok 3 m. ^^´^ 3. šumski put Musulinski Potok— Lipice, dug 13 km, a širok 3 m. Izgradnjom ovih 34 km dugih puteva, kao i mnogobrojnih vlaka bilo je omogućeno izkorištavanje do tada još zatvorenih šumskih predjela u kojima je bila sabrana veća množina debelih i prezrelih stabala. Prema podatcima revizije, koja je provedena nakon izteka prvog desetgodišta posječeno je u tom razdoblju na površini od 4759 jutara — 339.168 m´ drvne gromade t. j . 71 m´´ po jutru. Kako je osnovom bilo predviđeno, da se za to vrieme na većoj površini t. j . na 5.213 jutara izkoristi samo 318.267 m^ ili 61 m^ po jutru to znači, da se u SI. 2. Državna šumarija Ogulin. Sumslti predjel stvari po jedinici površine sasjeklo više Crna Kosa. Presjek okružljivog i u mladosti zadrvne gromade nego što je bilo posebstarčenog jelovog stabla uzraslog na kamenom nom porabnom osnovom predvidjeno i tlu. Foto: Dr Z. vajda nego što se smjelo sasjeći. "* Prestanak gradnje izvoznih puteva imao je nepovoljni utjecaj na daljnji tok gospodarenja po toj gospodarstvenoj osnovi, jer se sječine nisu mogle voditi onim redom, kako je to bilo drugom posebnom porabnom osnovom, sastavljenom za vrieme od 1892.—1911. predvidjeno. Tokom daljnjih 25 godina nije izgrađen ni jedan potrebni šumsko-izvozni put, što je bio glavni uzrok, da se postepeno podpuno odstupilo od propisa te prve gospodarstvene osnove, te da se oko izvoznih puteva i u ostalim bližim predjelima sjeklo više nego što bi se obzirom na zasnovani način gospodarenja smjelo sjeći. U udaljenijim pak predjelima izkorišćavala su se samo najbolja, za tehničku uporabu sposobna zdrava stabla, dok su mlađa, kržljava i zastarčena stabla ostavljena pod krošnjama debelih, prezrelih i većinom defektnih stabala tako, da je kvalitativna vriednost tih sastojina stalno opadala, a i prirast im je bio minimalan. Evidencija posječenih drvnih gromada također je vremenom zanemarena, te se ne može uzpoređiti s onom kakova je bila prvih 10 godina. Prema zabilježbama u očevidniku vođenom od 1892. do 1903. posječeno je za to vrieme — na površini, koja se ne može ustanoviti, jer očevidnik nije točno vođen — svega 237.826 m´! Posebnom porabnom osnovom sastavljenom za drugi i treći decenij bilo je predviđeno, da se na površini od 8.546 jutara posieče 574.908 m´ t. j . godišnje 28.745 m\ Međutim se prema gornjem podatku za prvih 12 godina tog razdoblja godišnje prosječno izkorištavalo samo 18.152 m-´, što je i razumljivo, pošto se zbog pomanjkanja izvoznih puteva nijesu mogle sječe dalje uredno provađati. Za daljnje godine t. j . sve do sastavka druge gospodarske osnove nema o izkorištenim drvnim gromadama nikakovih podataka. Izgleda, da tada i nisu sječene veće drvne gromade, jer se od gospodarenja i sječe po načelima prve gospodarstvene osnove konačno odustalo i god. 1906. pristupilo sastavu druge gospodarstven e osnove , kojom se gospodarenje sa ovim šumama pokušalo postaviti na sasma druge temelje. |