DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 5 <-- 5 --> PDF |
od njih nadijelila petinom od ukupne drvne gromade »koja se u budućnosti mogla očekivati«. Pošto se u priebornoj šumi ne može budući prihod odrediti kao u jednako staroj visokoj šumi t. j . da se sadanjoj drvnoj gromadi pojedine sastojine određene starosti pribroji prirast do polovice periode u kojoj ta sastojina dolazi na sječu, to se za obračun budućeg prihoda nije mogla uzeti kao temelj konkretna drvna gromada pojedine nejednako stare sastojine i njezin prirast, već se taj prihod uz redukciju na prosječni obrast od 0,8 obračunao iz drvnih gromada za 150 godišnje sastojine navedene u napried spomenutim skrižaljkama, uzevši pri tom u obzir vrst drva, smjesu i bonitet. Tako obračunata drvna gromada jednako je razpodieljena na vremenska razdoblja svih pet obhodnjica, ali na taj način, da se drvnoj gromadi dodieljenoj prvoj obhodnjici pribrojio višak konkretne drvne gromade nad normalnom odnosno od nje odbio manjak, za koji je konkretna drvna gromada bila manja od normalne. Sastojine sa malom drvnom gromadom kao i one bez drvne gromade t. j . čistine, koje se imaju tek pošumiti izlučene su iz izkorištavanja u prvoj odnosno drugoj, a neke i u trećoj obhodnjici. Ovaj način obračuna budućeg prihoda objasnit će nam najbolje ovaj primjer: U odsjeku 1 okružja I. prvog sjekoreda, velikom 47,02 k. jutra na stojbini prvog razreda mjestnih skrižaljaka, u mješovitoj sastojini obrasta 0,7, u kojoj je zastupana bukva i jela u jednakom omjeru procienjena konkretna drvna gromada iznaša 210 m^ po jutru. Normalna drvna gromada po odgovarajućem V. stojbinskom razredu Feistmantelovih tabela za 150 godišnju obhodnju sastojina iste smjese jest 206 m*. Prema tome višak konkretne drvne gromade nad normalnom iznaša 4 m^. Kao prihod, koji se ima tokom buduće 150 godišnje obhodnje očekivati, uzeta je iz istih skrižaljaka drvna gromada jednako stare 150 godišnje sastojine iste smjese uz prosječni obrast od 0,8, koja obračunana za ovaj primjer iznaša 325 m^ po jutru. Kako se predvidjelo taj prihod izkoristiti na taj način, da se tokom svake od pet obhodnjica užije ´/^ te drvne gromade, to je na pojedinu obhodnjicu odpao prihod od 65 m^ Ovoj se količini za prvu obhodnjicu dodala i drvna gromada od 4 m^ t. j . naprijed obračunati višak konkretne drvne gromade nad normalnom tako, da ukupni prihod dodieljen prvoj obhodnjici iznaša 69 m´, dok se svakoj od četiri daljnje obhodnjice dodijelilo 65 m^. Takav je obračun drvnih gromada proveden za svaku sastojinsku jedinicu t. j . sekciju (odsjek). Za svako razdoblje t. j . obhodnjicu ustanovljene drvne gromade posebno su zbrojene, te za svaki distrikt (okružje) i sjekored — kao i konačno u šumarijumu — za čitavu gospodarstvenu jedinicu izkazane kako sliedi: u I. obhodnjici na površini od 14536,05 jut. imalo se izkoristiti 959.784 m´ u II. » » » » 16112,28 » » » » 849.284 » u III. » » » » 16509,85 » » » » 882.597 » u IV. » » » » 1662 7,40 » » » » 882.593 » u V. » » » » 16627,40 » » » » 893.997 » Ukupno se za vrieme čitave 150 god. obhodnje imalo u 5 sječa izkoristiti 4,468.255 m´. Na osnovu tih podataka ustanovljena je visina godišnjeg etata u I. obhodnjici tako, da se ukupna drvna gromada dodijeljena I. obhodnjici — što u stvari predstavlja periodički etat — podijelila sa brojem godina obhodnjice: 959784iu3 31.993 ms 30 Ustanovljena normalna drvna gromada iznaša 2,798.871 m´´ te se neznatno razhkuje od procienjene konkretne drvne gromade (t. j . samo za 8865 m^). Obračunati normalni etat iznaša 37329 m^ pa je od gore ustanovljenog konkretnog etata za 5336 m^ veći, što je znatna razlika. Prva je posebna porabna osnova sastavljena za vremenski period od god. 1882. do 1891. U njoj su po sjekoredima i stanovitom sječnom redu razvrstane sve sastojine u kojima je tokom ovog prvog desetgodišta bila predvidjena sječa. Kod sječe redovitog godišnjeg etata imala su se u pravilu doznačivati bukova stabla iznad 40 cm prsnog promjera — jelova iznad 50 — a u nekim slučajevima i iznad 45 cm prsnog promjera. Uzgojnom osnovom sastavljenom za čitavu I. obhodnjicu t. j . od 1882. do 1911. god. predviđen je u svim sječinama prirodni način pomlađenja bukovim i jelovim |