DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 31 <-- 31 --> PDF |
u izvršenju tih zaključaka izviestitl je, đa Predavanja su uglavnom posjetili šumari, ali je sa strane družtva predana tadanjem Minijer su predavanja bila prikazana u dnevnom starstvu šumarstva i rudarstva predstavka o novinstvu, to su tim putem glavne misli dodeputatno m drvet u šumarskog osoblja bile širi publicitet. zaposlenog kod obćeupravnih oblasti (br. 950/ 3. Promičba šumarstva. Početkom stude41.), a također i o postavljenom pitanju lova noga prošle godine u jednim novinama bio je (br. 1150/42.).0 deputatnom drvetu Hrvatsko tiskan članak u kozi. U tom se članku prepošumarsko družtva nije dobilo nikakav odgovor, ruča držanje koze, jer ona, između ostalog a, kako je poznato, to pitanje nije do sada ima i tu prednost, da zimi može naći hrane još riešeno u korist zanimanih t. j . šumara i brstom u šumi. Ovaj članak bio je povodom, kod kotarskih oblasti i velikih župa. Pitanje da je sa strane Hrvatskog šumarskog družtva putno g paušal a šumarskog osoblja, o izrađen jedan članak o pravoj vriednosti koze, kojem je također bilo govora na prošlogodiškoji je, pod raznim naslovima izišao u pet za njoj skupštini, riešeno je naredbom ministargrebačkih, te u sarajevskim i banjalučkim stva šumarstva i rudarstva od 13. svibnja 1942. novinama; br. 13.432-Š-1942. Kako božični brojevi novina ne bi ostali Kao naročiti zadatci, koje je upravni odbez članaka s područja šumarstva, to je družbor dobio od prošlogodišnje skupštine jesu: iztvo organiziralo "Izradu članaka, pa se nadati, davanje Hrvatskog šumarskog kada ove godine ne će biti važnijih hrvatskih lendara, pokretanje šumarske knjižnovina o Božiću bez članka o šumarstvu. nice, te rješenje pitanja šumarsko-lo -4. šumarski list. Obzirom na suvremene vačko g muzeja . Kalendar, kao ni knjižprilike Hrvatski šumarski list izlazi na manje nica nisu mogli biti ostvareni u minuloj radnoj stranica, nego li je prije izlazio. Taj manji godini uslied oboih prilika, ali je priprema mabroj stranica ne znači ujedno, da je donielo terijala, naročito za kalendar, u toku. šumarsrazmjerno manje gradiva. Ne, jer se počam ski muzej bio je predmetom najpozornijeg prood 1942. godine povećalo izkorištavanje stra matranja, pa je u tu svrhu izvršeno: preuzinica, koje kod članaka iznosi 28%, a kod sitn^ manje šumarsko-lovačkog muzeja od Poljo-sloga 36%. djelsko-šumarskog fakulteta (tokom mjeseca U Izvještaju za skupštinu u 1941. godini studenoga 1941. godine), te su ujedno tražene naglašena je potreba jače prodaje šumarskog mogućnosti, kako bi se muzej priveo svojoj lista i u krugove drvarskog veleobrta i trgo svrsi i kako bi odgovarao zahtjevima i potre vine j iztaknuto, da to proširenje leži na član bama, koje današnjica stavlja na takve insti stvu. Kako ni početkom 1942. godine nije bilo tucije. Tim razmatranjima došlo se do zaključ nikakvih znakova uspjeha ove akcije, to je ka, da proširenje današnjeg muze sa strane družtva povedena neposredna akcija ja na potrebnu visinu, kao i redov za pretplaćivanje šumarskog lista, kojoj se no uzdržavanje takvog muzeja odazvalo samo državne ustanove s okruglo prelazi mogućnosti i zadaću Hr stotinu komada. Uslied toga, kao i broja novih vatskog šumarskog družtva. Pitanja članova naklada Hrvatskog šumarskog list^.-* muzeja posvećena je na ovoj skupštini posebna 1942. godini iznosila je 1000 komada. ,,. ´ točka dnevnog reda, pa se na ovom mjestu ne upuštamo podrobnije u sam problem inuzeja. 5. Knjižnica. Tokom minule gVj^Jfie druž- Dodati je još okolnost, koja je izkrsla krajem tvena knjižnica dopunjena je s 9 novih knjiga listopada o. g., a to je, da je i dio muzejskih i to: rostorija ušao poljodjelski fakultet, koji ^e. Knight-Wulpi: Furniere und Speerholz; morao izseliti iz svojih prostorija na kazališt-Dr. L._ Vorreiter: Handbuch fiir Holzabfallnom trgu. wirtschaft; Dr. F. Kollmann: Technologie des Holzes; ´ Za uzdržavanje družtvenog doma bili su Dr. V. Dieterich: Forstliche Betriebswirt predviđene obnove u unutrašnjosti zgrade. Te schaftslehre; obnove nisu izvršene i to s dva razloga: prvi Ing. A. Perušič: Prilog rješavanju pitanja je predvidi^ izseljenje šumarskog fakulteta iz mašeg doma, što će povući sa sobom radove i kultiviranja našega krasa; pregrađuje, koje će trebati izvršiti prema no-Ing. S. Tregubov: Les forets vierges mon j voj svrsi prostorija družtvenog doma; drugi tagnardes des masife de Klekovača et ´ je razlog, potreba većeg popravka krova, Grmeč; ^. koji je, poput ostalih krovova, znatno bio ošteW. Grottian: Die Umsatzmengen im Weltćen od velike hladnoće i visokog snijega prošle holzhandel; zime. Kod tog popravka 77 kvadratnih metara Dr. I. Horvat: Iztraživanja o specifičkoj pokrito je novim materijalom (salonit-ploča-težini i utezanju slavonske hrastovine; ma), dok se ploče s ove površine upotrebljava Dr. M. Anlć: O rasprostranjenosti europza popravak odnosno izmjenu pločica na ostaskog pitomog kestena. lom dijelu krova s površinom od okruglo 1500 Pored ovih knjiga družtvo prima 24 časokvadratnih metara. Pored toga u podrumu pisa i to 12 domaćih i 12 stranih. v / obieljena je jedna prostorija, koja ima slu Od izvještaja za prošlogodišnju skupštinu žiti kao privremeno sklonište za slučaj napa do 30. studenoga o. g. knjižnicom se služilo daja iz zraka. svega 64 člana, koji su posudili 227 knjiga. ^ 2. Predavanja. Početkom prošle sezone pre-Posjećivanje družtvene čitaonice bilo je slabo. ) davanja t. j . početkom prošle zime predviđen Jačoj upotrebi knjižnice na putu je i pomanj" je niz predavanja, u kojima bi se razmotrili kanje kataloga knjižnice, pa se stoga predviđa obćeniti i pojedinačni problemi, ali u svemu izdavanje novog kataloga, koji bi Obuhvatio moglo se održati dva predavanja: 9. Xn. 1942. ne samo popis knjiga nego i svih časopisa, kao predavanje profesora EKVš-a Dra Milana i sadržaj svih« do sada izišlih šumarskih listova. Ivšiča : šumsko gospodarstvo u sklopu 6. Komasacija i šumsko gospodarstvo. Više narodnog gospodarstva te 3. II. 194:g. prof. po praksi nego po pozitivnom zakonskom praDra Milana Marinovića : Ustrojstvo vu rad komasacionih povjerenstva u mnogo u4l drvarskog prirada u Njemačkoj. Veći broj slučajeva je na štetu šumskog gospodarstva. predavanja nije bilo moguće održati zbog su-Na poticaj Hrvatskog šumarskog družtva odvreinenih prilika, koje zahtijevaju opsežan nenos komasacije i šumarstva obradio je u poposredan rad u službenoj dužnosti pojedinca, sebnom članku Ing. I. Smilaj (tiskanom u 2. apsorbirajući mu sve slobodno radno vrieme. broju 1942. godine), koji je članak bio podloga Z9 |