DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 3 <-- 3 --> PDF |
^ HRVATSKI ŠUMARSKI LIST GODINA 67. SIEČANJ 1943. Dr Ing ZLATKO VAJDA, Zagreb O DO SADA PRIMJENJIVANIM METODAMA KOD UREĐIVANJA ŠUMSKIH SASTOJINA DRŽAVNE ŠUMARIJE U OGULINU €BER DIE BISHER ANGEWANDTEN METODEN IN DER FORSTEINRICHTUNG DER ST. FORSVERVVALTDNG IN OGULIN Chr. Wagner u svom djelu »Lehrbuch der theoretischen Forsteinrichtung« kaže: »U uređivanju šuma i njegovom razvitku nalazimo više nego ma u kojem drugom području struke utjelovljen onaj duh, koji je u različitim vremenima vladao u šumarskoj znanosti. Današnja je šuma — u kojoj radimo — po svojoj izgradnji, sastavu i čitavoj pojavi rezultat prijašnjih gospodarskih zakona i metoda uređivanja, čije se djelovanje ne može niti kroz jedno stoljeće podpuno izbrisati«. P oznavanje gospodarenja u prošlosti omogućava bolje razumievanje njegovog sadašnjeg stanja, te olakšava odabiranje i primjenu metoda gospodarenja koristnih za budućnost. Stoga je ne samo zanimljivo, već i koristno upoznati se sa karakterističnim metodama uređivanja šuma, koje su se u prošlosti primjenjivale kod uređivanja šumskih sastojina nekih naših šumarija. Među te šumarije spada i državna šumarija u Ogulinu, za koju su u toku posljednjih šestdeset godina sastavljene tri gospodarstvene osnove. Načela na kojima su te tri gospodarstvene osnove sastavljene podpuno se razlikuju, te je svaka osnova za sebe vjeran odraz šumsko-gospođarskih naziranja svog vremena. U ovoj ću razpravi ukratko prikazati sastav tih gospodarstvenih osnova, međusobno uzporediti njihova osnovna načela, te prema razpoloživim podatcima iznieti stvarni način i tok izkorištavanja tih šumskih sastojina u određenim gospodarskim razdobljima. Svi podatci i obrazloženja gospodarstvenih osnova uzeti su iz uređajnih operata, uređajnih zapisnika i ostalih priloga. Prva gospodarstvena osnova Šumske su sastojine ogulinske šumaSI. 1. Državna šumarija Ogulin. Šumski prerije, na koje se odnosi ovaj prikaz, omeđa-djel Crna Kosa. Tipična Itraška stojbina. šene nakon diobe carskih šuma u bivšoj Foto: Dr Z. Vajda Vojnoj Krajini na državne i imovnoobćinske t. j . kada je proveden odkup prava služnosti na drvo, pašu i uživanje sporednih šumskih proizvoda, koja su krajiškim stanovnicima zakonom od 3. veljače 1860. bila zajamčena. Na osnovu § 2. zakona od 8. lipnja 1871. sastavljen je popis i procjena drvne gromade svih šumskih čestica u području bivše ogulinske pukovnije te provedena 1 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 4 <-- 4 --> PDF |
dioba i razgraničenje tih suma na taj način, da je polovica šuma po vriednosti ostala u vlastničtvu države, dok je druga, naseljima bliža polovica, pripala pravo užitnicima. Taj je posao bio dokončan god. 1878. nakon čega se pristupilo omeđa šenju državnih šumarija i sastavu privremenih gospodarstvenih osnova. Ljeti go dine 1882. t. j. upravo prije 60 godina sastavljena je za šumske sastojine ogulinske državne šumarije prva gospodarstvena osnova . Sadržaj te osnove pisan je na njemačkom jeziku. Sastojine ogulinske državne šumarije dio su cjelovitog kompleksa šuma gorskog masiva Velike Kapele. Područje, koje one zapremaju leži u visinskom pojasu od 500 do 1289 m nadm. visine, a počimlju između Crne i Biele Kose nad mjestom Vrbovsko, te se prostim u duljini od 25 i širini od 3—6 km prema jugu i jugo iztoku preko Josipovca i Drugomišlja obuhvaćajuć Crni Vrh, što leži između Mo druša i Drežnice, sve do puta koji vodi iz Modruša u Zrnić Poljanu. Najistaknutije gorske kose ovog područja su Crna Kosa (1004 m), Biela Kosa (1289 m), Smolnik (1219 m), Mirkovica (1283 m), Grbin Vrh (904 m), Lisac (904 m) i Crni Vrh (1102 m). Šumske sastojine čitavog tog područja imaju sva poznata obilježja bukovih i jelovih sastojina našeg visokog krša. U njima se od davnine vodila neuredna prieborna sječa, kod koje su u pristupačnim predjelima izkorištavana samo najbolja i najvriednija za izradu građevnog drveta, te ciepanje krovne daske, sposobna jelova stabla. Bukova su se stabla izkorištavala samo u bližim predjelima i to većinom u svrhu izrade ogrjevnog drveta, proizvodnju drvenog ugljena i pepela, dok se tek iz pojedinih vriednih cjepkih stabala izrađivala vesla i vratila. Od puteva udaljenije i nepristupačne sastojine rasle su kao prašume, pa se u njima još do nedavna nailazilo na pojedina, 400 do 500 god stara jelova stabla. Uzimajući u obzir bioložke osebine jele i bukve, te zaštitni karakter sastojina visokog krša, već su sastavljači prve gospodarstvene osnove odabrali prieborni način gospodarenja, te propisali, da se sa neuredne priebome sječe prieđe na urednu. Kako u uređajnom operatu ove gospodarske osnove nije bio priložen uređajni zapisnik, niti mi je bio na razpoloženju bilo kakav opis zasnovanog načina gospodarenja, to su svi izneseni podatci uzeti iz skrižaljaka pojedinih sastavnih dielova gospodarske osnove, t. j . iz opisa sastojina, obće porabne osnove i ostalih priloga. Područje čitave ogulinske šumarije, koje je tada zapremalo površinu od 16.656 kat. jutara, uzeto je kao jedna gospodarstvena jedinica. Radi elastičnijeg vođenja sječa razdielila se čitava ta gospodarstvena jedinica u šest sjekoreda, a sjekoredi u okružja (distrikte), kojih je bilo svega 36. Svako je pak okružje bilo razdieljeno u odsjeke (sekcije), koji su kod opisa sastojina činili najmanje prirodne jedinice. Međe sjekoreda i okružja bile su hrbtovi gorskih kosa, te ravne umjetne linije, koje su na terenu bile crnom bojom na stablima obilježene, dok se međe odsjeka redovno nisu posebno označivale. Svaki je odsjek predstavljao jedinstvenu sastojinu za koju je u opisu sastojina bila naznačena površina, vrst drva, omjer smjese, zbiljna drvna gromada i svi ostali podatci. Konkretna drvna gromada čitave gospodarstvene jedinice procjenjena je primjernim plohama svega na 2,807.736 m^ od čega je odpalo eS^/o na bukovinu, a 37´´/o na jelovinu. Unutarnja struktura sastojina, rast stabala, te zbiljni tekući i prosječni prirast nije izpitivan. Obračun budućih prihoda u posebnoj porabnoj osnovi temelji se na podatcima obćih t. j . Feistmantelovih skrižaljaka za bukvu i jelu, iz kojih su podatci za V., VII. i IX. bonitetni razred uzeti kao podatci za I., II. i III. bonitetni razred skrižaljaka sastavljenih za tu gospodarstvenu osnovu. U tim su prihodnim skrižaljkama, osim drvne gromade za jednako stare sastojine do 150 god., te tekućeg i prosječnog prirasta, izkazane i po Presslerovoj formuli obračunate prosječne normalne drvne gromade tih sastojina po jutru. Premda je izabran prieborni način gospodarenja, ipak za obračun budućih prihoda i razpored sječa nije uzeto samo vrijeme odabrane obhodnjice od 30 god., već je osim toga uztanovljena i obhodnja od 150 god., te je za svih 5 obhodnjica unapried određena sječiva drvna gromada i tako sastavljena obća porabna osnova za čitavo trajanje prve obhodnje, t. j . od god. 1882. do 2.032. Radi osiguranja potrajnosti prihoda drvne gromade primienila se ovdje modificirana Hartigova metoda rašestarenja drvnih gromada. To se činilo na taj način, da su se razdoblja svih pet obhodnjica uzela kao pet perioda od 30 godina i svaka |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 5 <-- 5 --> PDF |
od njih nadijelila petinom od ukupne drvne gromade »koja se u budućnosti mogla očekivati«. Pošto se u priebornoj šumi ne može budući prihod odrediti kao u jednako staroj visokoj šumi t. j . da se sadanjoj drvnoj gromadi pojedine sastojine određene starosti pribroji prirast do polovice periode u kojoj ta sastojina dolazi na sječu, to se za obračun budućeg prihoda nije mogla uzeti kao temelj konkretna drvna gromada pojedine nejednako stare sastojine i njezin prirast, već se taj prihod uz redukciju na prosječni obrast od 0,8 obračunao iz drvnih gromada za 150 godišnje sastojine navedene u napried spomenutim skrižaljkama, uzevši pri tom u obzir vrst drva, smjesu i bonitet. Tako obračunata drvna gromada jednako je razpodieljena na vremenska razdoblja svih pet obhodnjica, ali na taj način, da se drvnoj gromadi dodieljenoj prvoj obhodnjici pribrojio višak konkretne drvne gromade nad normalnom odnosno od nje odbio manjak, za koji je konkretna drvna gromada bila manja od normalne. Sastojine sa malom drvnom gromadom kao i one bez drvne gromade t. j . čistine, koje se imaju tek pošumiti izlučene su iz izkorištavanja u prvoj odnosno drugoj, a neke i u trećoj obhodnjici. Ovaj način obračuna budućeg prihoda objasnit će nam najbolje ovaj primjer: U odsjeku 1 okružja I. prvog sjekoreda, velikom 47,02 k. jutra na stojbini prvog razreda mjestnih skrižaljaka, u mješovitoj sastojini obrasta 0,7, u kojoj je zastupana bukva i jela u jednakom omjeru procienjena konkretna drvna gromada iznaša 210 m^ po jutru. Normalna drvna gromada po odgovarajućem V. stojbinskom razredu Feistmantelovih tabela za 150 godišnju obhodnju sastojina iste smjese jest 206 m*. Prema tome višak konkretne drvne gromade nad normalnom iznaša 4 m^. Kao prihod, koji se ima tokom buduće 150 godišnje obhodnje očekivati, uzeta je iz istih skrižaljaka drvna gromada jednako stare 150 godišnje sastojine iste smjese uz prosječni obrast od 0,8, koja obračunana za ovaj primjer iznaša 325 m^ po jutru. Kako se predvidjelo taj prihod izkoristiti na taj način, da se tokom svake od pet obhodnjica užije ´/^ te drvne gromade, to je na pojedinu obhodnjicu odpao prihod od 65 m^ Ovoj se količini za prvu obhodnjicu dodala i drvna gromada od 4 m^ t. j . naprijed obračunati višak konkretne drvne gromade nad normalnom tako, da ukupni prihod dodieljen prvoj obhodnjici iznaša 69 m´, dok se svakoj od četiri daljnje obhodnjice dodijelilo 65 m^. Takav je obračun drvnih gromada proveden za svaku sastojinsku jedinicu t. j . sekciju (odsjek). Za svako razdoblje t. j . obhodnjicu ustanovljene drvne gromade posebno su zbrojene, te za svaki distrikt (okružje) i sjekored — kao i konačno u šumarijumu — za čitavu gospodarstvenu jedinicu izkazane kako sliedi: u I. obhodnjici na površini od 14536,05 jut. imalo se izkoristiti 959.784 m´ u II. » » » » 16112,28 » » » » 849.284 » u III. » » » » 16509,85 » » » » 882.597 » u IV. » » » » 1662 7,40 » » » » 882.593 » u V. » » » » 16627,40 » » » » 893.997 » Ukupno se za vrieme čitave 150 god. obhodnje imalo u 5 sječa izkoristiti 4,468.255 m´. Na osnovu tih podataka ustanovljena je visina godišnjeg etata u I. obhodnjici tako, da se ukupna drvna gromada dodijeljena I. obhodnjici — što u stvari predstavlja periodički etat — podijelila sa brojem godina obhodnjice: 959784iu3 31.993 ms 30 Ustanovljena normalna drvna gromada iznaša 2,798.871 m´´ te se neznatno razhkuje od procienjene konkretne drvne gromade (t. j . samo za 8865 m^). Obračunati normalni etat iznaša 37329 m^ pa je od gore ustanovljenog konkretnog etata za 5336 m^ veći, što je znatna razlika. Prva je posebna porabna osnova sastavljena za vremenski period od god. 1882. do 1891. U njoj su po sjekoredima i stanovitom sječnom redu razvrstane sve sastojine u kojima je tokom ovog prvog desetgodišta bila predvidjena sječa. Kod sječe redovitog godišnjeg etata imala su se u pravilu doznačivati bukova stabla iznad 40 cm prsnog promjera — jelova iznad 50 — a u nekim slučajevima i iznad 45 cm prsnog promjera. Uzgojnom osnovom sastavljenom za čitavu I. obhodnjicu t. j . od 1882. do 1911. god. predviđen je u svim sječinama prirodni način pomlađenja bukovim i jelovim |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 6 <-- 6 --> PDF |
sjemenom, dok je u slabo pomlađenim sastojinama i čistinama određena sjetva jelovog i smrekovog sjemena, a negdje sadnja kao i podsadnja biljaka. Po ovim u prvoj gospodarstvenoj osnovi ustanovljenim principima počelo se izprva zaista smišljeno gospodariti. Dobrih šumsko-izvoznih puteva do tada još nije bilo. U veći dio šumskih sastojina bio je težak pristup, a negdje i nemoguć. Kako je uredno prieborno gospodarenje´nemoguće pravilno voditi bez dovoljno razgranate mreže izvoznih puteva, to se odmah počelo sa izgradnjom najpotrebnijih puteva, pa se prvih 10 god. izgradila tri za ove predjele važna šumsko-izvozna puta i to: "^ 1. šumski put Gomirje—Smolnik—Tepice, dugačak 12 km, a širok 4 m. 2. šumski put od Tisovca na državnoj cesti Ogulin—Novi preko Klupe na Tepice — dug 9 km, a širok 3 m. ^^´^ 3. šumski put Musulinski Potok— Lipice, dug 13 km, a širok 3 m. Izgradnjom ovih 34 km dugih puteva, kao i mnogobrojnih vlaka bilo je omogućeno izkorištavanje do tada još zatvorenih šumskih predjela u kojima je bila sabrana veća množina debelih i prezrelih stabala. Prema podatcima revizije, koja je provedena nakon izteka prvog desetgodišta posječeno je u tom razdoblju na površini od 4759 jutara — 339.168 m´ drvne gromade t. j . 71 m´´ po jutru. Kako je osnovom bilo predviđeno, da se za to vrieme na većoj površini t. j . na 5.213 jutara izkoristi samo 318.267 m^ ili 61 m^ po jutru to znači, da se u SI. 2. Državna šumarija Ogulin. Sumslti predjel stvari po jedinici površine sasjeklo više Crna Kosa. Presjek okružljivog i u mladosti zadrvne gromade nego što je bilo posebstarčenog jelovog stabla uzraslog na kamenom nom porabnom osnovom predvidjeno i tlu. Foto: Dr Z. vajda nego što se smjelo sasjeći. "* Prestanak gradnje izvoznih puteva imao je nepovoljni utjecaj na daljnji tok gospodarenja po toj gospodarstvenoj osnovi, jer se sječine nisu mogle voditi onim redom, kako je to bilo drugom posebnom porabnom osnovom, sastavljenom za vrieme od 1892.—1911. predvidjeno. Tokom daljnjih 25 godina nije izgrađen ni jedan potrebni šumsko-izvozni put, što je bio glavni uzrok, da se postepeno podpuno odstupilo od propisa te prve gospodarstvene osnove, te da se oko izvoznih puteva i u ostalim bližim predjelima sjeklo više nego što bi se obzirom na zasnovani način gospodarenja smjelo sjeći. U udaljenijim pak predjelima izkorišćavala su se samo najbolja, za tehničku uporabu sposobna zdrava stabla, dok su mlađa, kržljava i zastarčena stabla ostavljena pod krošnjama debelih, prezrelih i većinom defektnih stabala tako, da je kvalitativna vriednost tih sastojina stalno opadala, a i prirast im je bio minimalan. Evidencija posječenih drvnih gromada također je vremenom zanemarena, te se ne može uzpoređiti s onom kakova je bila prvih 10 godina. Prema zabilježbama u očevidniku vođenom od 1892. do 1903. posječeno je za to vrieme — na površini, koja se ne može ustanoviti, jer očevidnik nije točno vođen — svega 237.826 m´! Posebnom porabnom osnovom sastavljenom za drugi i treći decenij bilo je predviđeno, da se na površini od 8.546 jutara posieče 574.908 m´ t. j . godišnje 28.745 m\ Međutim se prema gornjem podatku za prvih 12 godina tog razdoblja godišnje prosječno izkorištavalo samo 18.152 m-´, što je i razumljivo, pošto se zbog pomanjkanja izvoznih puteva nijesu mogle sječe dalje uredno provađati. Za daljnje godine t. j . sve do sastavka druge gospodarske osnove nema o izkorištenim drvnim gromadama nikakovih podataka. Izgleda, da tada i nisu sječene veće drvne gromade, jer se od gospodarenja i sječe po načelima prve gospodarstvene osnove konačno odustalo i god. 1906. pristupilo sastavu druge gospodarstven e osnove , kojom se gospodarenje sa ovim šumama pokušalo postaviti na sasma druge temelje. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Druga gospodarstvena osnova Kod sastava druge gospodarstvene osnove (čiji je tekst pisan na mađarskom i hrvatskom jeziku) zadržana je stara gospodarstvena razdioba na sjekorede, okružja i odsjeke kao i opis sastojina za koje se primjernim plohama jedino ponovno ustanovila zbiljna drvna zaliha i to samo u okružjima u kojima je u prvom gospodarstvenom razdoblju predviđena sječa. Pošto je god. 1896. od 1. i 2. okružja I. sjekoreda u ime segregacije odcjepljena površina od 789,49 k. j . i dodieljena ogulinskoj imovnoj obćini, to je površina šumarije smanjena na 15.920,22 jutara. Sastavljač te druge gospodarske osnove odstupio je od priebornog načina gospodarenja uz obrazloženje, da su godišnje sječne površine prevelike, te da je praktički nemoguće ustanoviti za svaki pojedini odsjek onu drvnu gromadu, koju se smije posjeći, te onu koja mora nakon sječe ostati i uz to još te drvne gromade razvrstati po vrstama drveća. Osim toga, da pri tom gube mnogo na vriednosti ona zrela stabla, koja se radi održavanja visine drvne gromade moraju na sječini ostavljati do svršetka obhodnjice t. j . daljnjih 30 godina. Iz tih je razloga odlučeno, da se drvne gromade ovih šumskih sastojina imaju dalje izkorištavati o p 1 o d- nom sječom uz 120 godišnju o b- h o d n j u, jer za to vrieme postizava jela, smreka i bukva tražene dimenzije. Ova ie obhodnja razdieljena u 6 gospodarskih razdoblja od 20 godina. Za to bi se vrieme imala na površini razdoblja provesti oplodna sječa i čitava ta površina prirodno pomladiti. Ta bi se — kako ju sastavljač ove SI. 3. Državna šumarija Ogulin. Šumski osnove naziva »postepeno pomlađujuća put kroz Uvalu, koji vođi iz Gomirja preko sječa« imala provesti u dva sieka i to »za- Lipica u Musulinski potok. sjevnim« (naplodnim) siekom i konačnim Foto: Dr Z. Vajda (dovršnim) siekom. Kod naplodnog bi se sieka izkoristilo BC/n drvne gromade, te bi se pri tom u prvom redu sjekla najtanja i najljepša bukova stabla. U koliko se ta stabla ne bi mogla unovčiti, određeno je da se podbiele i tako sušenjem iz sastojine uklone. Tako zasnovani način sječe imao bi prema priebornoj sječi sliedeće prednosti: 1. što se na jednoj te istoj površini izkorištava na jednom veća količina drvne gromade; 2. što bi se u budućnosti uzgojilo mnogo vriednije drvo; 3. Sto se prihodi ustanovljuju po površini, a ne po drvnoj gromadi, pa da bi time bila njihova potrajnost i jednoličnost lakše osigurana. Ukupna površina šumarije uzeta je kao jedan gospodarstveni razred, razdieljen u 6 siekoreda. Svaki je siekored trebao biti dalje razdieljen u 6 okružja tako, da površina pojedinog okružja odgovara navedenom gospodarskom razdoblju od 20 god. To se ali nije provelo, jer da bi mienjanie stare razdiobe iziskivalo mnopo vanjskog poslovanja, vremena i troška. Tako je ostao I. sjekored sa 8, II. sa 5, III. sa 8, IV. sa 5, V. sa 7 i VI. sa 3 okružja. Određivanje prihoda po ovoj gospodarstvenoj osnovi temelji se na jednostavnoj metodi rašestarenja na jednake periodičke površine. Za svaki se sjekored posebno odredila sječna površina pojedinog gospodarskog razdoblja tako, da se površina sjekoreda razdielila sa brojem gospodarskih razdoblja odabrane 120 god. obhodnje, t. j . sa 6, pa se tako dobila površina, na kojoj bi se trebala u jednom razdoblju od 20 god. izkoristiti sva drvna gromada. Visina glavnog godišnjeg prihoda određena je za I. period t. j . za vremensko razdoblje od god. 1909.—1928. posebnom porabnom osnovom po obračunu prikazanom u sliedećoj skrižaljci: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Procjcnjena drvna gromada Procjenjeni sortimenti Sjekored Površina Bukva Jela Ukupno Bukv a tvorivo 1 gorivo Jel a tvorivo! gorivo O p a z k a k. j . m^ Prvo razdoblje od 1909- 1928 godine I. II. III. 394,59 231,26 592,11 35.351 28.314 65.874 19.623 6.282 23.348 54 974 34.596 89 222 3.535 2.831 6.587 31.816 25.483 59.287 9 808 3.141 11.674 9,8´5 3.141 11.674 Razdioba površina 15866,80 ^g^^^^ 6 kat. jut. Godišnji etat IV.,V.iVI. 1426,50 164.988 62.985 227.973 16.498 148.490 34 813 28.142 406765 _ Ukupno 2644,46 294.527 112.238 406.765 29.451 265.076 59.466 52.722 20 Na taj se način na površini jednog razdoblja predvidjelo prvih 10 godina izkoristiti prvu polovinu drvne gromade, a drugih 10 godina drugu polovinu. Veličina godišnje sječne površine iznaša 1/10 površine razdoblja, t. j . 264,45 jutara, a količina drvne gromade, koja se ima godišnje posjeći 1/20 od cjelokupne drvne gromade razdoblja t. j . 20.338 m´´. U prvoj se godini naplodnim siekom izkorištava polovica drvne gromade prve sječine. U drugoj godini dolazi na izkorištavanje polovica drvne gromade druge sječine i t. d., a u 10 godini polovica drvne gromade 10. sječine I. gospodarskog razdoblja pojedinog sjekoreda. Nakon 10 godina t. j . u jedanaestoj godini vraća se sječa na sječinu prve godine, gdje se dovršnim siekom ima posjeći sva preostala drvna gromada. U dvanaestoj se godini izvada dovršni siek u sječini druge godine i t. d., dok se u dvadesetoj godini sieče dovršnim siekom drvna gromada u desetoj sječini i time izkorištava sva drvna gromada starih sastojina, što je stajala na površini jednog gospodarskog razdoblja. Predpostavljalo se, da će se za to vrieme ta čitava površina prirodno podmladiti, te da je onih 10 godina između naplodnog i dovršnog sieka dovoljno za stvaranje prirodnog podmladka. Sa izkorišćavanjem po propisima ove nove gospodarstvene osnove počelo se godine 1909. i to je trajalo sve do 1919. t. j . svega 10 godina, kada se od ovoga načina sječe i gospodarenja s ovim šumama moralo odustati. Kako se iz očevidnika glavnih užitaka razabire za to je vrieme na površini od 814 jutara naplodnim siekom izkorišćeno 150.445 m" drvne gromade, dok je na površini od 507,91 jutra ostalo neizkorišćeno 52.931 m^ Do prekida gospodarenja oplodnom sječom moralo je doći nakon ovako kratkog vremena, jer se glavna Sl. 4. Državna šumarija Ogulin. Šumski prepredpostavka. na kojoj se je ovo gospodadjel Crna Kosa. Mješovita jelova i bukova renje osnivalo pokazala kao neizpravna, sastojina nakon izvoza u režiji izrađenih Naime, nakon 10 godina morala je sje trupaca. čina od prve godine biti tako pomlađena, Foto: Dr Z. Vajda da bi se na njoj mogao izvršiti dovršni siek. To se ali nikako nije ostvarilo. A nije se ni moglo ostvariti, jer bi ovakav način prielaza od preborne sječe na oplodnu bio štetan i onda kada bi se on nastojao pravilno provesti. Osnovna je pogrješka učinjena kada se izostavila prva faza oplodne sječe t. j . pripravni siek. Kada se uz to i naplodni siek — koji je to samo po imenu bio — podpuno krivo proveo, onda takova sječa nikako nije mogla postati »postepeno pomlađujuća sječa« kako si je to sastavljač ove osnove — vjerojatno nepoznavajuć biologiju ovih šumskih sastojina — zamislio. Kod naplodnog se sieka doznaka stabala nije pravilno obavljala. Za sjemenjake su ostavljena debela, uz to defektna stabla, dok su se za sječu do |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 9 <-- 9 --> PDF |
značivala najzdravija i najljepša stabla srednjih dimenzija. Tanka, kržljava, granata i bezvriedna bukova stabla nisu se za sječu doznačivala, a u koliko se gdje to i činilo trgovci su — pošto je to bila prodaja na panju — takova stabla ostavljali neposječena. Podbjeljivanje bezvriednih bukovih stabala također se nije provađalo, kako je to bilo osnovom propisano. Tako se mjesto naplodnog sieka u stvari vršila neuredna prieborna sječa najgore vrste. Pošto su pak te sastojine ranije imale strukturu preborne šume, to je ta struktura u većini slučajeva i dalje ostala, ali s tim, da se kvalitativno stanje sastojina jako pogoršalo. Tamo, gdje je podstojna kržljava sastojina ostavljena, nije zbog njezinog zastora bilo moguće nikakovo prirodno pomlađenje, a kada se pak u starim jednoličnijim sastojinama sa debelim krošnjatim stablima, pod kojima nije bilo razvijene podstojne sastojine niti tankih stabala od jednom posjekla V2 drvne gromade i sastojina naglo progalila — uzrasla je na tlu bujad i gusti korov tako, da je i pomlađenje ovih sastojina bilo zapriečeno. Već ranije spomenuto pomanjkanje šumsko-izvoznih puteva još je više pogodovalo ovakovom neracionalnom izkorišćavanju. Mjesto da se zbog provedbe ovako zasnovanog intenzivnog gospodarenja mreža puteva znatno proširila, to je za čitav taj decenij izgrađeno samo 5 km novih puteva (3 km dugački i 3 m široki put, što vodi od Smolnika u Carapine Drage). I tako se ponavljale ranije pogrješke, da su se sastojine uz šumsko-izvozne puteve sječom većih drvnih gromada naglo i jače progaljivale, nego što je to obzirom na osiguranje prirodnog pomlađenja smjelo biti, dok se u onim udaljenijim sastojinama sjekla tek pojedina samo najvriednija stabla, koja su u mnogo slučajeva sami trgovci odabirali. Takav je način oplodne sječe konačno zabranjen, pa je određeno, da se opet prieđe na preborno gospodarenje. Kako nova gospodarstvena osnova nije odmah sastavljena, to su se dugi niz godina t. j . sve do 1937. godine provodile sječe samo na temelju drvosječnih priedloga. U toku decenija prije sastava treće gospodarstvene osnove doznaka se stabala obavljala po principu prieborne sječe na taj način, da se sva zdrava bukova stabla izpod 55 cm, a jelova izpod 60 cm prsnog promjera kao nosioci snažnog prirašćivanja redovno ostavljala, a iz sastojina uklanjala defektna stabla svih debljinskih razreda, kao i sva bukova kvalitativno manje vriedna stabla, koja su svojim krošnjama priečila razvoj već liepo uzraslog jelovog podmladka. Dakako da je zbog radikalnog čišćenja sastojina od malovriednih stabala, bez obzira na njihovu debljinu i vrst drveta, u nekim sastojinama smanjena drvna gromada izpod temeljne tako, da se u njima ne će moći vršiti dugi niz godina redovna sječa. Ovakav zahvat u te sastojine ne samo da nije bio štetan, već koristan i potreban, jer su se samo na taj način mogli stvoriti uvjeti za podizanje kvantitativnog i kvalitativnog prirasta ohih sastojina, koje su zbog napried opisane neracionalne preborne i oplodne sječe došle u loše stanje. U sastojinama sa većim drvnim gromadama sastavljenim većinom od debljih stabala, provodila se je sječa slabijeg intenziteta sa svrhom, da se u njima stvore uvjeti za prirodno podmlađenje, te da se nakon 10 godina omogući ponovna sječa izvjestne drvne gromade i tako uz potrajnost proizvodnje osigura i potrajnost izkorišćavanja. Od god. 1919. do 1937. t. j . za vrieme od 19 godina izkorišteno je svega 532.253 m´ drvne gromade ili prosječno godišnje oko 28.000 m´, što je u granicama prosječnog konkretnog prirasta ovih šumskih sastojina. Za vrieme od god. 1923. do 1929. sagrađeno je daljnjih 15 km šumsko-izvoznih puteva i to put Znidavec—Drugomišalj širok 4 m, a dug 11 km, te put Smolnik— Tisov panj u duljini od 4 km tako, da je u mnogim šumskim predjelima zbog olakšanog izvoza omogućeno unovčenje i manje vriednog drvnog materijala. Treća gospodarstvena osnova Koncem god. 1937. sastavljena je (konačno na hrvatskom jeziku) treć a gospodarstvena osnova, kojom se za ove šumske sastojine odabire i stalno uvađa prieborni način gospodarenja. U uređajnom se zapisniku te gospodarstvene osnove iztiče, da se gospodarenje oplodnom sječom, kako ga propisuje prijašnja privremena gospodarska osnova, posve zabacuje i da se od njeg mora odstupiti s razloga, što su odredbe te osnove »šablonske« naravi i neprovedive, jer se temelje na normalnom stanju pravilne |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 10 <-- 10 --> PDF |
visoke šume, te ne uzimlju u obzir konkretne prilike staništa i prieborni karakter ovih šumskih sastojina, kao ni potežkoće i sporost prirodnog pomlađenja na kraškom terenu. Vehka većina tih šumskih sastojina spadaju među zaštitne, jer se prostiru u visokim planinskim kamenitim položajima na izrazito kraškom tlu. Za ovakova planinska područja visokog krša preborna je šuma, zbog svog nejednoličnog sastava, najodpornija zaštitna šuma, koja čuva tlo i njegovu prirodnu snagu bolje od bilo kojeg drugog načina šumskog uzgoja. U takovim se sastojinama svaka sječa mora provađati oprezno, imajući u vidu u prvom redu šumsko-uzgojne momente kao i zaštitu tla, dok se čisto eksploatacioni imaju uzeti kao drugorazredni. Stoga se kao uzgojni tip buduće šume odabire od autohtonih vrsta t. j . od jele, smreke i bukve sastavljena mješovita visoka šuma priebornog karaktera. Odluku za ovakav način gospodarenja pojačava još i razlog, što se u tim šumama od davnine sjeklo na prieborni način tako, da je i sadanji sastav njihove drvne zalihe gotovo svuda priebornog karaktera. Po novoj gospodarskoj razdiobi razdieljeno je čitavo područje u dvije gospodarske jedinice i to na: gospodarsku jedinicu A sa površinom od 5.581,30 ha i gospodarsku jedinicu B sa površinom od 3.318,73 ha s tim, da se gospodarska jedinica B kasnije priključi novo osnovanoj drž. šumariji u Drežnici. Ovdje će se uzeti, da obje gospodarske jedinice čine jednu gospodarsku cjelinu. Svaka je od tih dviju gospodarskih jedinica podieliena na slivove t. j . gravitaciona područja. Temelj gospodarske razdiobe čine odjeli, koji su površinom znatno manji od ranijih okružja (distrikta). Gospodarska jedinica A razdieliena je u 130 odjela velikih 23 do 113 ha. Ovi odjeli grupirani po slivovima uzeti su kao temeljne, stalne i nepromjenljive jedinice čije se granice u budućnosti ne smiju mienjati. Obratno nego kod ranijih okružja međe tih odjela čine prirodne granice sastojina i staništa, te grebeni i uvale, tek tamo, gdje nije bilo prirodnih granica uzete su kao granice vlake i izvozni putevi, a umjetne linije tek iznimno. Zbiljna se drvna zaliha i njezina struktura ustanovila pomoću 10 i 15 m širokih primjernih pruga, koje su polagane preko čitavih odjela paralelno u razmacima od 200—250 m. Na tim su primjernim prugama izmjerena sva stabla iznad 10 cm prsnog promjera, te u svakom od određenih 5 mjestnih boniteta ustanovljeno oko 150 stabalnih visina i konstruirane visinske krivulje. Uzpoređivanjem ovih visinskih krivulja sa onim koje predstavljaju 5 mjestnih boniteta svrstane su pojedine sastojine u bonitetne razrede. Pomoću oblikovisina obračunata konkretna drvna gromada za obje gospodarstvene jedinice iznaša: 1,377981 m´ (54«/o) bukovine 1,099794 „ (43«/o) jelovine 78804 „ ( 3"/o) smrekovine Ukupno: 2,556579 m^ Prosječna struktura ove drvne gromade, koja nam ujedno daje i vjernu sliku o priebornom karakteru ovih šuma jasno se vidi iz sliedeče skrižaljke prosječnih drvnih gromada po ha: Debljinski razred Gospodarska jedinica A. Gospodarska jedinica B. prsni promjer cm m^´ «/o m´ »/o 10- 22 20 7 17 6 24- 34 41 14 35 12 36- 54 116 40 97 35 56- 80 97 33 101 36 82 i više 17 6 31_ 11 Ukupno 291 100 281 100 Godišnji se etat ustanovio na temelju uputstava za doznaku stabala i određivanje prihoda u priebornim šumama izdanim od bivšeg M. S. pod br. 7040/937. Na osnovu sadašnje drvne gromade i njezine strukture ustanovljene za svaki pojedini odjel određen je grafičkim putem i njegov etat, a |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 11 <-- 11 --> PDF |
u tu se svrhu na grafikonima, koji predstavljaju sadašnju konkretnu drvnu gromadu pojedinih debljinskih razreda grafičkim putem odredila ona drvna gromada, koja treba da ostane nakon sječe u svakom debljinskom razredu. Iz razlike drvnih gromada prije i poslije sječe dobiva se drvna gromada, koja se može izkoristiti i to ne samo ukupna, nego i napose za svaki debljinski razred. Tako je ujedno predočena i struktura etata t, j . dobila se etatna drvna gromada razvrstana po debljinskim razredima. Iz postotnog odnosa drvne gromade određene za sječu i ukupne drvne gromade ustanovljen je intenzitet sječe za svaki debljinski razred, odjel kao i prosječno za čitavu gospodarsku jedinicu. Tako je ustanovljen prosječni intenzitet sječe za gospodarsku jedinicu A — IGVo, a za gospodarsku jedinicu B — 17«/o. Grafikon drvne gromade, koja ima ostati na jedinici površine poslije sječe određen je na osnovu izkustva, koje se postiglo sa uspješno provedenim priebornim sječama u sličnim sastojinama. Kao razlog što nije izvršeno nikakovo izpitivanje zbiljnog sastojinskog prirasta navada se nemogućnost, da se taj prirast u neuređenim i nejednako starilm sastojinama običnim dendrometrijskim metodama pouzdano odredi. Uzpoređivanje, pak, izkorištene drvne gromade ili one određene za sječu sa prirastom ustanovljenim pomoću nekih tabela, kako je to učinjeno u uređajnom operatu te osnove ne može dovesti do izpravnog zaključka, pa se taj dio obrazloženja etata iz ovog prikaza izostavlja. Da se u sastojinama ne bi previše zahvatilo t. j. , da se ne bi umanjila njezina temeljna drvna zaliha uzela se kao kontrola: 1. dobiveni intenzitet sječe, koji ne smije da prekorači izvjestnu granicu; 2. ukupna drvna zaliha, koja ne smije da padne izpod ustanovljenog minimuma. Na osnovu podataka dobivenih za pojedine odjele izvršena je kalkulacija etata za čitavu gospodarstvenu jedinicu A na sliedeći način: Radi obćeg ravnan ja i ocjene, koja SI. 5. Državna šumarija Ogulin, šumski predrvna gromada kao prosječna minimalna djel Crna Kosa: Tipična slika mješovite jedrvna gromada mora u ovoj gospodarstvelove i bukove šume. noj jedinici nakon sječe po ha ostati, uzeti Foto: Dr Z. Vajda su iz skrižaljke napred navedenih uputstava ovi podatci: Nadmorska visina Bukva Jela ili smreka m 500—800 Minimalna drvna dobar srednji 280 230 gromada poslije sječe po 1 ha za loš dobar srednji 190 480 360 bonitet: loš 290 800—1200 230 190 150 360 290 220 1200 i više 190 150 110 290 220 160 Uzevši, da od ukupne površine za sječu određenih sastojina u nadmorskoj visini od 600—800 m odpada na srednji bonitet 0,3, a na loši 0,2 diela, a isto tako i u nadmorskoj visini od 800—1200 m, te da se u tim sastojinama bukva prema jeli odnosi kao 10 :12 onda minimalna drvna gromada nakon sječe po gornjoj skrižaljci treba da iznaša: /230.0,3^ -190 .0,5 + 150 .0,2/10 + /360. 0,3 + 290. 0,5 + 220 "^ = 250 m´ 22" 9 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Sve sastojine, koje imaju sadanju drvnu gromadu manju od ove minimalne izključene su sliedećih godina od sječe. Kako njihova površina iznaša 2008,98 ha, to su za kalkulaciju etata uzete u obzir samo sastojine na površini od 3572,32 ha. Ukupna drvna gromada ovih sastojina procienjena je na 1,181.55 m´ ili prosječno po ha 331 m´. Ustanovljeno je, da bi se od te drvne gromade za prvih 10 godina posjeklo 226.730 m´ t. j . prosječno 63 m´ po ha tako, da bi poslije sječe ostala po ha drvna gromada od 268 m´ t. j . za 18 m´ veća od ustanovljenog minimuma. Struktura drvne gromade nakon sječe po debljinskim razredima prikazana u postotcima je ova: 7 : 16 : 43 : 33 : 1 te se mnogo ne razlikuje od strukture prije sječe, čiji je postotni odnos: 6:13:39:35:7 iz čega sliedi, da predviđeni zahvat sječe ne će u sastojinama izazvati škodljivo poremećenje njihove bioložke ravnoteže. Iz postotnog pak odnosa zahvata sječe u pojedinim debljinskim razredima, čiji je prosjek 0 : 1 : 11 :25 : 87 vidi se, da je najjači zahvat među najdebljim za sječu zrelim stablima, što je pravilno, dok je taj zahvat kod nižih debljinskih razreda sve slabiji, jer se ovdje imaju sjeći samo defektna, te ona manje vriedna stabla, koja smetaju razvoju kvalitativno vriednih stabala, kao i razvoju dobro uzraslog podmladka. Obhodnja nije uobće uzeta u obzir, već je odabrana samo obhodnjica od 10 godina t. j . vrieme nakon kojeg bi se sječa u jednoj te istoj sastojim mogla ponoviti. OvaJio odabrana obhodnjica nebi mogla vriediti jednako za sastojine u svim visinskim pojasima, već ju je trebalo za pojedini visinski pojas, na temelju izvršenih izpitivanja o vremenu potrebnom za urašćivanje stabala iz nižih debljinskih razreda u više, posebno ustanoviti, pa tek u slučaju malih razlika uzeti odgovarajuću prosječnu vriednost. Konačno je za čitavu gospodarstvenu jedinicu A ustanovljeno, da se u prvoj obhodnjici izkoristi ova drvna gromada: 93.539 m´ bukovine 121.750 „ jelovine 11.441 ,, smrekovine Ukupno: 226.730 m´ Prema tome godišnji etat za gosp. jedinicu A iznaša: 226730 22673 m» 10 Ako se uzme u obzir čitava površina ove gospodarske jedinice onda predviđeno izkorištenje iznaša prosječno 41 m" po ha. Prema tome se ukupna prosječna drvna gromada od 291 m´ po ha smanjuje nakon sječe na 250 m´, te ne pada izpod napred ustanovljenog minimuma. Na ovakav isti način proveden je obi ačun i obrazloženje etata i za gosp. jedinicu B, za koju je ustanovljen godišnji etat od 13762 m´ tako da godišnji etat za obje gospodarske jedinice iznaša 36435 m´. Ovaj je etat za 4442 m´ veći od etata određenog po gospodarskoj osnovi iz godine 1882., premda je konkretna drvna zaliha ove osnove iz godine 1937. znatno manja od one po prvoj osnovi. On je veći i od etata ustanovljenog po gospodarskoj osnovi iz god. 1908. i to za znatnu razliku od 16087 m´. Ovu činjenicu objašnjava sastavljač osnove time, što je količina drvne gromade, koja bi se imala posebnom sječnom osnovom budućih godina izkoristiti, određena na osnovu realnih podataka o visini i strukturi sadanje drvne gromade, dok je etat po prijašnjoj gospodarstvenoj osnovi ustanovljen samo po površini, bez obzira na visinu tadanje zbiljne drvne zalihe i bez obzira na međutimne prihode, koji nisu uzeti u taj obračun. Iz posebne se porabne osnove, u kojoj je sastavljen razpored sječa za sliedećih 10 godina vidi, da se predviđa izkoristiti najprije one sastojine, u kojima se zadnjih 15 godina nije vršila nikakova sječa. 10 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Za osiguranje prirodnog pomlađenja sastojina, te njihovu njegu, propisuju se ovom gospodarstvenom osnovom sliedeće mjere: 1. umjereni intenzitet sječe, 2. na južnim i zapadnim stranama moraju se sastojine radi opasnosti zakorovljenja tla, te radi opasnosti uništavanja njegove mikroflore i mikrofaune vrlo oprezno progaljivati. 3. u svim blažim položajima neka se vrše sječe na grupe, a na krševitom tlu neka se provađa stablimična sječa. 4. iz sastojina što prije ukloniti stabla bez prirasta, kao i ona sa kvalitativno lošim prirastom, a ostaviti ona stabla, čiji je kvantitativan i kvalitativan prirast intenzivan. Osnova obnove i njege sastojina vrlo je kratka; u njoj se propisuje pošumljenje starih paljevina velikih svega 7,78 ha, koje valja u tu svrhu umjetno zasijati jelovim i javorovim sjemenom. Svakako bi od koristi bilo, da se u pojedinim prirodno dobro pomlađenim sastojinama, u kojima je sliedećih 10 godina izključena svaka redovna sječa, predvidjelo čišćenje i oslobađanje liepo uzraslog jelovog podmladka od zastora malo vriednih krošnjatih bukovih stabala, a koristilo bi i neke guste skupine mlađih stabala pročistiti od bezvriednog i kržljavog materiala. Držanje ovakovog stanja u sastojinama do redovne sječe t. j . još 10 do 20 godina neracionalno je, te uzrokuje očiti gubitak na prirastu. Stoga je u osnovi obnove i njege sastojina za svaki odjel, u kojemu se u dogledno vrieme ne će vršiti redovna sječa, trebalo propisati i sve potrebne šumskouzgojne mjere, koje sadanje stanje njegovih sastojina i podmladka iziskuje. Zaključak Razmatrajući metode uređivanja šuma primienjene kod sastava triju opisanih gospodarstvenih osnova razabrati ćemo jasno, da su one povezane sa poznatim nazorima, što su ih u uređivanju šuma zastupali Hartig, Cotta i Biolley. Kod svake od tih triju osnova očituje se manje ili više modificirana metoda Ove trojice iztaknutih šumarskih naučenjaka t. j . kpd prve Hartigova, kod druge Cottina, a kod treće Biolleyeva. Međutim, uzimajuć u obzir i ostale okolnosti pod kojima su te tri gospodarstvene osnove sastavljene opaziti ćemo, da na odabiranje načina gospodarenja nisu utjecala samo ta šumsko-gospodarska naziranja. koja su u stanovitom vremenskom razdoblju u šumarstvu vladala, već su odlučivale i obće gospodarske prilike te materialne potrebe, koje je nastojao državni erar prihodima od svog šumskog gospodarstva podmiriti, kao i potrebe žiteljstva, koje živi u okolini tih šuma. Kada se oko osamdesetih godina prošlog stoljeća zbog odcjepljenja većih površina od državnih šuma ove smanjile — a uz to se nastojalo da te šume postanu stalno vrelo prihoda — to se zavađanjem prieborne sječe i podjednakom razpodjelom budućih prihoda na svih 5 obhodnjica odabrane stopedeset godišnje obhodnje, htjela ta stalnost i prihodna potrajnost za dugi niz godina unapried osigurati. Tako je kod sastavka prve gospodarstvene osnove došlo do primjene najstarijeg oblika šestarske metode uređivanja šuma t. j . do razpodjele drvnih gromada »koje se mogu u budućnosti očekivati« na pojedina vremenska razdoblja za dugi niz godina unapried. Kako su, pak, početkom ovog stoljeća probitci tadanjeg državnog erara, koji je sa ovim šumama gospodario tražili, da se u što kraće vrieme na što manjima površinama — uz izvozne puteve — sa što manjim troškom, dođe do što vriednije drvne gromade, to se ovo gospodarenje priebornom sječom napustilo, te se smanjivši obhodnju na 1^20 god. prešlo na opiodnu sječu u dva sieka, kao i na ustanovljenje prihoda po metodi rašestarenja na jednake površine (Cottina metoda), premda je ta metoda određivanja prihoda u naprednom šumskom gospodarstvu sa visokim šumama koncem 19. vieka napuštena. Tako je god. 1908. došlo do sastava druge privremene gospodarstvene osnove, po kojoj se samo kratko vrieme gospodarilo, jer se od nje zbog loših posljedica neracionalno zasnovanih oplodnih sječa, koje su uz to loše i nepravilno te protivno biološkim osebinama kraških šuma provedene — morslo već nakon 10 god. odustati i opet zavesti prebornu sječu. Na odluku, da se kod sastava treće gospodarstvene osnove konačno odabere ovaj način gospodarenja, bez sumnje su u prvom redu utjecale biološke osebine 11 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 14 <-- 14 --> PDF |
kraških šuma, kao i činjenica, da je njihov pretežni dio obzirom na tlo stalno zaštitnog karaktera, ali su pored toga u izvjesnoj mjeri također utjecali i životni probitci siromašnog žiteljstva, koje u području tih šuma živi, jer se podržavanjem potrajnog izkorištavanja prihoda htjelo ujedno osigurati tamošnjim brojnim šumskim radnicima i vozarima stalnu zaradu. Dakako, da su na sam način sastava ove gospodarske osnove, na propise o načinu njezine provedbe, kao i način kalkulacije etata od bitnog upliva bili današnji suvremeni nazori o uređivanju šuma priebornog karaktera. Ovdje se misli na utjecaj Biolleya i njegove metode uređivanja, koja je u već spomenutim »uputstvima za uređivanje državnih šuma« jasno došla do izražaja. Pri tome se, dakako, nije ta metoda m.ogla primieniti u podpunosti. Zbog ranijih neurednih sječa i prašumskog karaktera nekih sastojina, te nepoznavanja tekućeg prirasta, morao se obračun budućeg prihoda temeljiti samo na osnovu ustanovljene za sječu zrele drvne gromade pazeći pri tom, da intenzitet sječe ne bude prevelik, te da drvna gromada nakon sječe ne padne ispod određenog minimuma. Kako se pak zbog zaprieka tehničke prirode (velike površine gospodarskih jedinica) nisu mogli snimiti prsni promjeri svih stabala iznad 10 cm prs. prom. to se moralo zadovoljiti samo sa izmjerom takovih stabala na primjernim prugama, čija je površina iznašala 6—T´/o od ukupne površine gospodarstvene jedinice. Vriednost tog snimanja za ustanovljenje tekućeg prirasta t. j . godišnjeg etata budućih obhodnjica nije nikakova. Ova će se zadaća moći riešiti samo osnivanjem stalnih pokusnih ploha u sastojinama svih stojbinskih razreda. Da si možemo stvoriti bar približni sud o konačnom rezultatu gospodarenja s ovim šumskim sastojinama tokom prošlih 60 godina, uzporediti ćemo razpoložive podatke o procjenjenim konkretnim drvnim gromadama po ha u vrieme sastava pojedinih gospodarstvenih osnova i rezultat te uzporedbe dovesti u vezu sa drvnom gromadom, koja se na istoj jedinici površine godišnje izkoristila. Kod sastava pojedine gospodarstvene osnove ustanovljene su po ha ove prosječne drvne gromade: Gospodarstvene Procjenjena Srednja Razlika između pojedine prosječne osnove sastavprosječna drvna vriednost i srednje vr4ednosti ljene godine: gromada m´ m´ m" u postotku 1882 293 . +10 + 3.5 1908 269 283 —14 —4.9 1937 287 — 4 —1. O izkorištenim drvnim gromadama za godine 1904.—1908. nema podataka, dok su za ostala vremenska razdoblja sabrani približno točni ovi podatci: Za vrieme od izkorišteno godine m´ 1882. do 1891. 339168 1892. „ 1903. 237826 1909. „ 1918. 150445 1919. „ 1937. 532253 Ukupno za 51 godinu 1,259692 m´´ Na osnovu tih podataka može se zaključiti, da se za vrieme od 1882. do 1937. prosječno godišnje izkorištavalo oko 24.700 m" ili po ha 2,77 m^. U predpostavci, da su procjene drvnih gromada god. 1882. i 1937. izvršene sa približno jednakom točnošću, to se iz činjenice — što je razlika prosječne drvne gromade po ha prve i posljednje procjene minimalna — može zaključiti, da se ;zkorištavao samo prirast. Uzme li se pak, da je taj prirast zaista iznašao samo oko 2,77 m" po ha, onda se ovakovim rezultatom gospodarenja, pogotovo ako uz to uzmemo u obzir i današnje stanje tih sastojina ne možemo zadovoljiti. Održavanjem drvne gromade na stalnoj visini uz tako minimalni prirast nije postignuta svrha gospodarenja. To bi vriedilo i za slučaj kada bi taj prirast u stvari iznašao i 3 do 4 m´ po ha. Ova konstatacija odgovara i konkretnom stanju tih sastojina. Izvoznim putevima bliže sastojine, koje su jače izkorištene imaju — zbog svojih zdravih stabala i mjestimično dobar podmladak — intenzivan prirast, ali taj prirast nije zbog pre 12 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 15 <-- 15 --> PDF |
malene drvne gromade onaj maksimalni prirast, koji bi te sastojine mogle dati, da su u njima sječe već od početka vođene oravilno. U udaljenijim sastojinama sakupljene su veće drvne gromade, koje čine prestara stabla sa slabim prirastom ili uobće bez prirasta, dok se pod njihovim krošnjama nalazi mnogo potištenog drveća, koje također slabo prirašćuje. Posljedica takovog stanja jest, da je prosječni prirast čitave gospodarske jedinice nizak. Kako je već napried iztaknuto neposredni je uzrok tomu neracionalno izkorištavanje tih sastojina u daljoj prošlosti, t. j . za vrieme prvih 40 godina od sastava prve gospodarstvene osnove, dok je posredni — onaj glavni uzrok — pomanjkanje šumsko izvoznih puteva. Dovoljno dugačka i dobro razgranata mreža šumsko izvoznih puteva, kao i njihovo stalno podržavanje u uporabivom stanju preduvjet su svakom uspješnom šumskom gospodarenju, a osobito kada se sječe vraćaju često na istu površinu — kao što je to slučaj kod racionalnog i urednog priebornog gospodarenja. Zato bi glavna mreža izvoznih puteva imala biti izgrađena još prije sastava svake gospodarstvene osnove. Neizgrađivanje potrebnih izvoznih puteva nije štednja već loše gospodarenje, koje ne vodi računa o budućnosti već se zadovoljava momentanom koristi dobivenom od neracionalnog izkorištavanja izabranog najvriednijeg drveta. Kod ogulinske državne šumarije imamo očito loš primjer kako su tokom 60 godina sastavljene 3 gospodarstvene osnove, a za čitavo je to vrieme izgrađeno tek oko 50 km t. j . niti polovica duljine najpotrebnijih izvoznih puteva. Kada se još uzme u obzir, da se za uzdržavanje postojećih puteva slabo brinulo, te da se sporedni putevi nisu nikako ili su se samo tek iznimno i vrlo slabo izgrađivali, onda zaista loše posljedice ovog nisu mogle izostati tako, da nas današnje obće stanje tih sastojina nakon ovako dugogodišnjeg gospodarenja, kao ni konačni gospodarski efekat ne može zadovoljiti. Stoga se, zaključujuć ovu razpravu, može sa sigurnošću uztvrditi, da se stanje tih šumskih sastojina kao ni efekat gospodarenja neće ni u buduće poboljšati, ako se prije nastavka izkorištavanja ne izgrade svi potrebni izvozni putevi i tako omogući potpuna provedba propisa nove gospodarstvene osnove. Dakako, da se kod provedbe tih propisa ima sva pažnja obratiti na šumsko uzgojne zahtjeve kraške prieborne šume — uzimajuć pri tom u obzir konkretno stanje svake pojedine sastojine. Gospodarstvena osnova daje samo obćenite smjernice gospodarenja, dok je zadaća šumara-gospodara, da zna i umije njezine propise kod bezbroj prerazličitih sastojinskih oblika, koje ta nepregledna kraška šuma u sebi krije — pravilno primieniti ne narušavajuć pri tom neracionalnim zahvatima sječe njezinu bit i životnu snagu. ZUSAMMENFASSUNG In dieser Abhandlung stellt der Verfasser die Metoden dar, welche bisher bei der Forsteinrichtung auf dem Gebiete der Staatsforstverwaltung in Ogulin, angewandt waren. Im Jahre 1882 wurde der erste Wirtschaftsplan, auf dem Prinzipe des Plenterhiebes bei dem Umtrieb von 150 Jahren und Massenfachwerkmethoden, zusammengestellt. Im Jahre 1908 wurde der zweite Wirtschaftsplan zusammengefasst auf dem Prinzipe des Schirmschlages, bei dem 120-jahrigem Umtrieb sowie der Flac]ienfachwerkmetode. Da sich diese Wirtschaftsart, fCir diese Verhaltnisse ungeeignet erwies, wurde im Jahre 1937. ein dritter Wirtschaftsplan gefasst wieder auf dem Prinzipe des Plenterhiebes, jedoch nach der modifizierten Kontrollmetode. Diese Wirtschaftsart solite in der Zukunft beibehalten werden, weil sie den Schutzwaldkarakter auf dem Karste, so wie den biologischen Eigenschaften des Karstwaldes entspricht. Die Bedingung der regelmassigen Durchfuhrung dieser Wirtschaftsart und ihres Erhaltens in der Zukunft ist mit dem Ausbau und Unterhalt des geniigend ausgezweigten Netzes der Waldausfuhrwege verbunden. B |