DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Ing. Rasim Bećiraglć, ravnatelj šuma, Sarajevo. Ing. Dane B u 1 u t, šumarski savjetnik, Mostar. Ing. Vladimir Bosiljević, viši šumarski pristav. Križ. Ing. Makso P i s c li e r, ravnatelj šuma, Vinkovci. Ing. Ivan G o d e k, viši šumeirski pristav, Zagreb. Ing. Josip J o z i ć, ravnatelj šuma, Bjelovar. Ing. Krešimir K a t i ć, šumarski savjetnik, Zagreb. Ing. Mihovil M a r k i ć, šumarski savjetnik, Zagreb. Ing. Petar M a t k o v i ć, šumarski pristav, Makarska. Ing. Milan R o s a n d i ć, državni tajnik, Zagreb. Ing. Stjepan š k o p a c, ravnatelj šuma. Nova Gradiška. Zamjene! odbornici: Ing. Rudolf A n t o 1 j a k, šumarski pristav, Zagreb. Ing. Zvonko Badovi*iac, viši šum. pristav, Zagreb. Ing. Drago K a j f e ž, šumarski savjetnik, Zagreb. Ing. Mirko Medaković, šumarski savjetnik, Zagreb. Ing. Božidar P e t r a č ić, viši šum. pristav, Zagreb. Ing. Pero Valentić , šumarski savjetnik, Zagreb. Nadzorni odbornici: Ing. Mihovil Pećina , šumarski savjetnik, Zagreb. Ing. Vilim P i r š i ć, ravnatelj šuma, Ogulin. Milan D r n i ć, šumarski nađsavjetnik, Pod susjed. Zamjenici nadzornih odbora: Ing. Mihajlo Mujdrica , šumarski savjetnik, Zagreb. Ing. Halid M u f t i ć, šumarski savjetnik, Zagreb. ZAPISNIK 65. (III.) REDOVITE GODIŠNJE SKUPŠTINE HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŽTVA ODRŽANE 8. PROSINCA 1942. GODINE U ZAGREBU DNEVNI RED SKUPŠTINE BIO JE OVAJ: I. Otvaranje skupštine po predsjedniku; II. Izvještaj upravnog i nadzornog đružtvenog odbora za 1941./42. godinu; III. Rasprava o proračunu za 1943. godinu; IV. Izbor upravnog i nadzornog odbora za sliedeće dvogodlšte; V. Rasprava o Hrvatskom šumarskolovaokom muzeju; VI. Izbor mjesta za skupštinu u 1943. godini; VII. Možebitnosti. U zakazano vrieme skupilo se u dvorani Hrvatskog šumarskog doma 70 redovitih članova družtva, predstavnici drugih đružtava, štampe i vlasti, te se je odmah započelo sa radom skupštine. OTVARANJE SKUPŠTINE Otvarajući skupštinu družtva predsjednik Ing. Ante Abramovi ć pozdravlja prisutne sa pozdravom: Za dom! a skupština uzvraća sa Spremni! U prvom redu upućuje predsjednik pozdrav ministru narodnog gospodarstva g. Ing. Dr. Josipu B a 1 e n u 1 predlaže, da mu se pošalje brzojavni pozdrav. Skupština ovaj priedlog prihvaća burnim odobravanjem. Zatim predsjednik pozdravlja prisutne goste i to g. Ing. P. Klenovara i Ing. Kr. B u d i- m i r o V i ć a kao izaslanike Hrvatskog družtva agronoma, nadalje izaslanika Hrvatskog družtva inženjera g. Ing. J u r i š i ć a, g. Lamberta K r i š k o v i ć a, / izaslanika Saveza lovačkih družtav-a kao i izaslanika redarstva pristava g. S 1 j e pč e v i ć a. Predsjednik saopćuje da je ova skupština sazvana za dan 14. IX. međutim se nije mogla održati radi odsutnosti družtvenog predsjednika i ministra g. Ing. F r k o v i ć a, te je sazvana drugi put za današnji dan u vriemo, kada se nije moglo predviđlti da će biti obustavljen promet, te tako ovoj skupštini ne prisustvuju kolege iz pokrajine. Radi toga predsjednik predlaže da se rad ove skupštine ogra niči samo na najpotrebnije. To više što je 2? članova prema članu 18. društvenih pravila podnielo pismeni prijedlog da se rad ove skupštine ograniči samo na ove točke dnevnoga reda: 1. Izvještaj upravnog i nadzornog odbora; 2. rasprava o proračunu za 1943. godinu; 3. izbor mjesta za skupštinu u 1943. godini, dok da se točke dnevnoga reda IV., V. i VII. Ispuste. Priedlog se jednoglasno prihvaća, te se s a dnevnog reda ove skupštine skidaju predviđene točke: IV. izbor upravnog i nadzornog odbora za sliedeće dvogodlšte; V. razprava o Hrvatskom šumarskolovačkom muzeju; VII. možebitnosti. Za zapisničare skupštine predsjednik predlaže kolege Ing. Roberta M a s c h u i Ing. Jerka D o š e n a, što skupština prihvaća. Iza toga družtveni predsjednik održao je ovaj govor: Dragi kolege! U govoru održanom na prošlogodišnjoj skupštini Hrvatskog šumarskog družtva, označio sam jasno smjernice naše šumsko-gospodarske politike. Vi se sjećate, da je tom prilikom postavljeno načelo stroge potrajnosti šumskog gospodarenja uz čuvanje proizvodne snage šumskog zemljišta i da je naglašena potreba što veće proizvodnje potrajnih prihoda po kakvoći i količini, te što racionalnije izkorišćivanje glavnih i sporednih šumskih proizvoda. Rečeno je dalje, da se sječe imadu ravnati prema kapacitetu potraj nosti šumskog gospodarenja. Ovom prilikom htio bih spomenuti da naša šumsko gospodarska politika ostaje i dalje kod postavljenih principa i da od tih principa 26 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 29 <-- 29 --> PDF |
ne će odstupiti bez velilce državne po trebe. Vama je poznato, da se nalazimo u vieku najvećeg i najtežeg svjetskog rata i da je naše šumsko gospodarstvo ukop ^--"cano u upravljano evropsko šumsko gospodarstvo i da mora sa svoje strane doprinieti svoj dio na pokriću ratnih potreba. Osim toga poznato Vam je damnogi dielovi naših šuma uslied vladajućih prilika još nisu pristupačni izkorištavanju. Sječe i izkorištavanja morala su se ograničiti na slobodne šumske površine i zbog toga je usliedio u nekim P9dručjima jači zahvat sječama nego je \.Xo po gospodarskim osnovama predvidjeno. Ti jači zahvati sječama na slobodnim površinama obavljaju se isključivo u svrhu dobivanja najvažnije sirovine za ogrievne i gradjevhe potrebe kako naše vlastite tako i onih u neposrednoj vezi s ratom t. j . potrebe našeg drvnog veleobrta i strateške potrebe. Jasno je, da je uslied pojačane ratne potrebe na drvnoj sirovini s jedne strane i uslied ograničenja sječa na odredjene manje površine nastala pore metnja u sječnom redu prema postojećim gospodarskim osnovama i mjestimični predhvati. Ti mjestimični predhvati regulirati će se čim prilike dopuste. Naša državna šumsko-veleobrtna poduzeća morala su djelomično smanjiti ^svoj kapacitet rada uslied velikih po\ ´ teškoća alimentacije svojih pogona i s razloga pomanjkanja radne snage i na taj način mienjati svoj radni program. To smanjivanje radnog kapaciteta nepovoljno se odrazuje u vanjskoj trgovini i kod kompenzacije najvažnijih uvoznih predmeta. Sa strane Glavnog ravnateljstva za šumarstvo nastoji se svim silama odklonuti nastale potežkoće, tako da se postigne normalni radni učin. Mora se priznati, da su ratne prilike i ratne potrebe potisnule na polju šumskog gospodarstva u pozadinu mnoga šumarska pitanja i da se danas najveća važnost pripisuje proizvodnji potrebnih drvnih sortimenata za opskrbu naših najvažnijih veleobrtnih pogona. Sva pažnja je usredotočena na proizvodnju \ u veleobrtnim poduzećima i u tom se smislu razvija intenzivan rad. Uslied ratnih prilika mnoge su pilane i pogoni za preradbu drva onesposo. bljeni ili posve uništeni za rad, naročito V´ u velikom dielu Bosne. Kod obnove tih pilana trebat će voditi računa da njihov broj i smještaj bude odgovarao mogućnostima obskrbe oblovinom. Ako bacimo pogled natrag na prošlu godinu rada u šumarstvu onda možemo utvrditi, da se je u šumarstvu unatoč teških prilika mnogo radilo. Gdjegod su to prilike dozvoljavale nastojala se proizvodnja održati na normalnoj visini. Forsirala se proizvodnja ogrievnog drve-^^-^ ta na sve moguće načine. Jednako tako´´ nastojala se uz velike žrtve održati proizvodnja na potrebnoj visini i ostalog drveta kao gradjevnog, taninskog i celuluznog. U zakonodavnom radu, te u upravnom i organizatornom pogledu doniete su brojne zakonske odredbe i naredbe, kojima se uredjuju pojedma pitanja šumarske službe. Medjutim važna je ona o osnivanju novih ravnatelj stava i šumarija, te njihovom razgraničenju. Sume imovnih obćina uklopljene su u državni posjed i ta cjelovita površina razgraničena je na pojedina upravna područja ravnateljstva i šumarije. Ukupno imamo 15 ravnatelj stava i 205 šumarija, 4 šumske manipulacije i 2 prometne uprave. Koncem godine 1941. završenoV je poslovanje po proračunima imovnih obćina, a tečajem 1942. likvidirana su djelomična potraživanja od imovnih obćina osobna i stvarna uz podpuno osiguranje potrebnih sredstava za tu likvidaciju. Sada se provodi organizacija Glavnog ravnateljstva za šumarstvo i unutarnje uredjenje ministarstva narodnog _, gospodarstva putem posebne naredbe, x / koja će organizirati podjelu glavnog ravnateljstva na odjele, odsjeke i pođodsjeke, te izvršiti podjelu rada. Važan je posao obavljen po našem šumsko-dr\^skom odboru u ustanovljenju stalnin ciena za šumske proizvode i to za piljeno drvo, zatim za rezano, cjepano, oblo, furnire i ploče, kao i za parkete te proizvode suhe destilacije. Taj cienik donesen je nakon oduljih viećanja i ciene su utvrdjene na temelju stvarnih proizvodnih troškova, te na osnovici kladarki od 30—39 cm s temeljnom cienom od 10.000 Kuna. S promjenom proizvodnih troškova, imala bi se mienjati i ustanovljena ciena šumskih proizvoda, a dok se proizvodni troškovi ne mienjaju imao bi i cienik ostati na snazi. Cienik šumskih proizvoda izradjen je za drvne sort^mente koji su utvrdjeni na temelju izradjenih hrvatskih normi. Poseban odbor izradio je i konačno redigirao hrvatske norme za trgovačke sortimente, koje će zamieniti prijašnje zagrebačke uzance. To je vrlo važan po 27 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 30 <-- 30 --> PDF |
sao, kojim je ispunjena praznina u našoj šumskoj trgovini i kod procjena drvne mase kao i sortiranja drvnih proizvoda. Od većih organizacionih poslova još nam predstoji uredjenje šumarske službe kod ministarstva narodnog gospodarstva i područnih ustanova. U pitanju uredjenja šumarske službe prikupljeni su podaci o stanju u drugim državama, koji bi nam mogli poslužiti kao putokaz kod riešavanja tog pitanja. Poznato je, da se kod tog posla vodimo principom unifikacije u svim stepenima službe i emancipacije od političke vlasti, te radi toga nije još donieta naredba o prienosu poslova od ministarstva na velike župe, jer se to mora zajednički riešiti s uredjenjem šumarske službe. U predmetu uredjenja računsko-blagajničkog poslovanja kod državnih šumarija i šumskih manipulacija donesen je propisnik, kojim je potpuno regulirano to poslovanje s financialne strane i dane ujedno- upute za postupak kod knjiženja primitaka i izdataka, zaključka blagajničkog dnevnika i vodjenja očevidnika. Time je blagajničko poslovanje postavljeno na solidan temelj. U vezi s tim uredjeno je i režijsko poslovanje u državnim šumama i stavljeno na sigurnu osnovicu. Propisane su tiskanice materialnog dnevnika, brojne knjige za primanje i izdavanje materijala u šumi i na skladištu i dane obširne upute za uspješan režijski rad. U vezi s režijskim iskorištavanjem šuma poklanjala se jednojn riečju velika pažnja svim poslo ~V,;vfma šumskog gospodarstva bez razlike, kako bi se stvorili što povoljniji uvjeti za razvitak našeg šumskog gospodarstva. Isto tako uzete su u obzir i sve mogućnosti razvitka lovnog gospodarstva. Svima članovima je poznato, da naše šumarstvo uslied rata i sušejjja naših najljepših slavonskih hrastika ""proživljava teške dane. Uništavanje šuma, zgrada, prometnih sredstava u šumama i t. d. kao i velikog sušenja naših hrastika zadahu nam ozbiljne brige za budućnost \/4iašeg šumskog gospodarstva. Velike glavnice morati će se upotriebiti za podizanje i obnovu uništenih zgrada, na-prava i sastojina i na toj osnovi čeka šumarsko i čuvarsko osoblje velika zadaća i na tom poslu imati će prilike svaki naš član pokazati koliko mu na srcu leži procvat i obnova njegove domovine. Još je jedno pitanje, kojeg bi se htio \ jcJofaći, a to je pitanje drvne bi lance , kako ga tretira medjunarodna središnjica za šumarstvo u Berlinu. Rastuća vrjednost sirovine drva i pojačanje štednja stalno zahtievaju promatranja i izpitivanja izjednačivanja proizvodnje i potrošnje drva kvalitativno i kvantitativno. To se dade najbolje postići uzpostavom drvne bilance i to jednom nacionalnom bilancom i jednom internacionalnom. Uzpostavu drvne bilance traži od nas sistem evropskog šumskog gospodarstva i za to moramo jasno ustanoviti inventar naših šuma, prirast naših šuma, našu unutarnju potrebu i njezino pokri-^ će, kao i ustanovljenje višaka za izvW. Jedino prema rezultatu te bilance i poduzimanju potrebnih uzgojnih, uredjajnih i zaštitnih mjera te velike štednje naročito kod ogrievnog drva možemo usmjeriti šumsko gospodarstvo jednim pravilnim smjerom poboljšanja i unapredjenja. Iz prisustvovanja raznim sjednicama CIS-a, povjerenstva za iskorištavanje drveta, stekao sam uvjerenje koje diele u cielosti i delegati ostalih evropskih zemalja, da drvo predstavlja dragocjenu sirovinu, koja se danas raznovrsno preradjuje u najskupocjenije predmete, a uslied novih iztraživanja otvara se sve veća mogućnost kemičke i mehaničke preradbe, a prema tome i sve šire njegove upotrebe, tako da će u budućnosti sretne biti one zemlje, koje će imati na raspolaganju drva za preradu. Naša zemlja spada svakako med ju zemlj$ bogate šumskim zemlj´štem, a na nama šumarima je da to šumsko zemljište zasadimo i da postojeće šume sačuvamo i uredimo, te izkorištavamo tako, da to izkorištavanje bude trajan uvjet narodnog blagostanja! Iza govora predsjednika prelazi se na daljnju točku dnevnoga reda na izvještaje tajnika i blagajnika te nadzornog odbora. II. IZVJEŠTAJ UPRAVNOG I NADZORNOG ODBORA glavnoj skiipštini Hrvatskog šumarskog´ đružtva. A) Izvještaj tajnika Odmakla je opet jedna godina, od zadnjeg našeg sastanka na prošlogodišnjoj skupštini. No taj vremenski razmak ne predstavlja nikakav jaz ni između članova, ni između članova i družtvenog odbora, jer su svi oni povezani svojim časopisom, Hrvatskim gumarskim listom, u kojem se preko zapisnika sjednica upravnog odbora iznosi družtveni rad i đruZtvenl život. 1. Za minulo vremensko razdoblje od prošlogodišnje đružtvene skupštine osvrnut ćemo se najprije na Izvršenje zaključaka prošlogodišnje skupštine. 28 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 31 <-- 31 --> PDF |
u izvršenju tih zaključaka izviestitl je, đa Predavanja su uglavnom posjetili šumari, ali je sa strane družtva predana tadanjem Minijer su predavanja bila prikazana u dnevnom starstvu šumarstva i rudarstva predstavka o novinstvu, to su tim putem glavne misli dodeputatno m drvet u šumarskog osoblja bile širi publicitet. zaposlenog kod obćeupravnih oblasti (br. 950/ 3. Promičba šumarstva. Početkom stude41.), a također i o postavljenom pitanju lova noga prošle godine u jednim novinama bio je (br. 1150/42.).0 deputatnom drvetu Hrvatsko tiskan članak u kozi. U tom se članku prepošumarsko družtva nije dobilo nikakav odgovor, ruča držanje koze, jer ona, između ostalog a, kako je poznato, to pitanje nije do sada ima i tu prednost, da zimi može naći hrane još riešeno u korist zanimanih t. j . šumara i brstom u šumi. Ovaj članak bio je povodom, kod kotarskih oblasti i velikih župa. Pitanje da je sa strane Hrvatskog šumarskog družtva putno g paušal a šumarskog osoblja, o izrađen jedan članak o pravoj vriednosti koze, kojem je također bilo govora na prošlogodiškoji je, pod raznim naslovima izišao u pet za njoj skupštini, riešeno je naredbom ministargrebačkih, te u sarajevskim i banjalučkim stva šumarstva i rudarstva od 13. svibnja 1942. novinama; br. 13.432-Š-1942. Kako božični brojevi novina ne bi ostali Kao naročiti zadatci, koje je upravni odbez članaka s područja šumarstva, to je družbor dobio od prošlogodišnje skupštine jesu: iztvo organiziralo "Izradu članaka, pa se nadati, davanje Hrvatskog šumarskog kada ove godine ne će biti važnijih hrvatskih lendara, pokretanje šumarske knjižnovina o Božiću bez članka o šumarstvu. nice, te rješenje pitanja šumarsko-lo -4. šumarski list. Obzirom na suvremene vačko g muzeja . Kalendar, kao ni knjižprilike Hrvatski šumarski list izlazi na manje nica nisu mogli biti ostvareni u minuloj radnoj stranica, nego li je prije izlazio. Taj manji godini uslied oboih prilika, ali je priprema mabroj stranica ne znači ujedno, da je donielo terijala, naročito za kalendar, u toku. šumarsrazmjerno manje gradiva. Ne, jer se počam ski muzej bio je predmetom najpozornijeg prood 1942. godine povećalo izkorištavanje stra matranja, pa je u tu svrhu izvršeno: preuzinica, koje kod članaka iznosi 28%, a kod sitn^ manje šumarsko-lovačkog muzeja od Poljo-sloga 36%. djelsko-šumarskog fakulteta (tokom mjeseca U Izvještaju za skupštinu u 1941. godini studenoga 1941. godine), te su ujedno tražene naglašena je potreba jače prodaje šumarskog mogućnosti, kako bi se muzej priveo svojoj lista i u krugove drvarskog veleobrta i trgo svrsi i kako bi odgovarao zahtjevima i potre vine j iztaknuto, da to proširenje leži na član bama, koje današnjica stavlja na takve insti stvu. Kako ni početkom 1942. godine nije bilo tucije. Tim razmatranjima došlo se do zaključ nikakvih znakova uspjeha ove akcije, to je ka, da proširenje današnjeg muze sa strane družtva povedena neposredna akcija ja na potrebnu visinu, kao i redov za pretplaćivanje šumarskog lista, kojoj se no uzdržavanje takvog muzeja odazvalo samo državne ustanove s okruglo prelazi mogućnosti i zadaću Hr stotinu komada. Uslied toga, kao i broja novih vatskog šumarskog družtva. Pitanja članova naklada Hrvatskog šumarskog list^.-* muzeja posvećena je na ovoj skupštini posebna 1942. godini iznosila je 1000 komada. ,,. ´ točka dnevnog reda, pa se na ovom mjestu ne upuštamo podrobnije u sam problem inuzeja. 5. Knjižnica. Tokom minule gVj^Jfie druž- Dodati je još okolnost, koja je izkrsla krajem tvena knjižnica dopunjena je s 9 novih knjiga listopada o. g., a to je, da je i dio muzejskih i to: rostorija ušao poljodjelski fakultet, koji ^e. Knight-Wulpi: Furniere und Speerholz; morao izseliti iz svojih prostorija na kazališt-Dr. L._ Vorreiter: Handbuch fiir Holzabfallnom trgu. wirtschaft; Dr. F. Kollmann: Technologie des Holzes; ´ Za uzdržavanje družtvenog doma bili su Dr. V. Dieterich: Forstliche Betriebswirt predviđene obnove u unutrašnjosti zgrade. Te schaftslehre; obnove nisu izvršene i to s dva razloga: prvi Ing. A. Perušič: Prilog rješavanju pitanja je predvidi^ izseljenje šumarskog fakulteta iz mašeg doma, što će povući sa sobom radove i kultiviranja našega krasa; pregrađuje, koje će trebati izvršiti prema no-Ing. S. Tregubov: Les forets vierges mon j voj svrsi prostorija družtvenog doma; drugi tagnardes des masife de Klekovača et ´ je razlog, potreba većeg popravka krova, Grmeč; ^. koji je, poput ostalih krovova, znatno bio ošteW. Grottian: Die Umsatzmengen im Weltćen od velike hladnoće i visokog snijega prošle holzhandel; zime. Kod tog popravka 77 kvadratnih metara Dr. I. Horvat: Iztraživanja o specifičkoj pokrito je novim materijalom (salonit-ploča-težini i utezanju slavonske hrastovine; ma), dok se ploče s ove površine upotrebljava Dr. M. Anlć: O rasprostranjenosti europza popravak odnosno izmjenu pločica na ostaskog pitomog kestena. lom dijelu krova s površinom od okruglo 1500 Pored ovih knjiga družtvo prima 24 časokvadratnih metara. Pored toga u podrumu pisa i to 12 domaćih i 12 stranih. v / obieljena je jedna prostorija, koja ima slu Od izvještaja za prošlogodišnju skupštinu žiti kao privremeno sklonište za slučaj napa do 30. studenoga o. g. knjižnicom se služilo daja iz zraka. svega 64 člana, koji su posudili 227 knjiga. ^ 2. Predavanja. Početkom prošle sezone pre-Posjećivanje družtvene čitaonice bilo je slabo. ) davanja t. j . početkom prošle zime predviđen Jačoj upotrebi knjižnice na putu je i pomanj" je niz predavanja, u kojima bi se razmotrili kanje kataloga knjižnice, pa se stoga predviđa obćeniti i pojedinačni problemi, ali u svemu izdavanje novog kataloga, koji bi Obuhvatio moglo se održati dva predavanja: 9. Xn. 1942. ne samo popis knjiga nego i svih časopisa, kao predavanje profesora EKVš-a Dra Milana i sadržaj svih« do sada izišlih šumarskih listova. Ivšiča : šumsko gospodarstvo u sklopu 6. Komasacija i šumsko gospodarstvo. Više narodnog gospodarstva te 3. II. 194:g. prof. po praksi nego po pozitivnom zakonskom praDra Milana Marinovića : Ustrojstvo vu rad komasacionih povjerenstva u mnogo u4l drvarskog prirada u Njemačkoj. Veći broj slučajeva je na štetu šumskog gospodarstva. predavanja nije bilo moguće održati zbog su-Na poticaj Hrvatskog šumarskog družtva odvreinenih prilika, koje zahtijevaju opsežan nenos komasacije i šumarstva obradio je u poposredan rad u službenoj dužnosti pojedinca, sebnom članku Ing. I. Smilaj (tiskanom u 2. apsorbirajući mu sve slobodno radno vrieme. broju 1942. godine), koji je članak bio podloga Z9 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 32 <-- 32 --> PDF |
2a pokretanje ovog pitanja. Ova inicijativa bila je uspješna, jer je Zemaljsko komasaciono povjerenstvo to pitanje do donošenja potrebniii propisa povoljno riešilo svojom odlukom naredbenom snagom. 7. Šumarski podmladak. Tokom minule godine naročito je razmatrano pitanje valjanog stručnog podmladka, kao i povećanje broja studenata šumarstva. Obzirom na današnje prilike došlo se do zaključka, da se bolja i jača praktična izobrazba mora steći već tokom studija. Za ostvarenje ovoga predloženo je ministarstvu šumarstva da se fakultetu stave na raspolaganje pogodni objekti u svrhu zorne obuke, te da se ta zorna obuka, obzirom na relativnu siromašnost studenata i materijalno podpomogne. U svrhu povećanja broja studenata predložena je podjela stipendija. Ovaj priedlog međutim ove godine ne može biti realiziran obzirom na vojnu dužnost gimnazijskih ablturijenata. 8. Prva obljetnica Nezavisne Države Hrvatske. O prvoj obljetnici uspostave Nezavisne Države Hrvatske Hrvatskog šumarsko družtvo po svom upravnom odboru kao vanređne radove u ovoj godini izvršiti ove vanređne radove: izdati knjigu o važnosti i zadaći šuiTia u suvremenom životu uobće, a za Hrvatsku napose; pozvati članstvo za izkorištavanje svakog komadića slobodnog zemljišta posebnika sadnjom šumskog drveća; poraditi na pošum- Ijavanju Grmošćice, koja se nalazi u neposrednoj blizini grada Zagreba. Kako je godina rada u toku, to je sada još preuranjeno dati prikaz izvršenja ovog programa. 9. Klubovi. Od klubova, koji se osnivaju i djeluju prema čl. 31. 1 32. družtvenih pravila osnovan je i radio jedino Klub šumara u Banja Luci. 10. Članstvo. Na današnji dan Hrvatsko šumarsko družtvo ima ovo članstvo: redovitih 499 izvanrednih 11 podmladka , 44 dobrotvora 5 utemeljitelja 17 dakle ukupno 576 što spram stanja u izvještaju prošlogodišnjoj skupštini znači porast od 98 članova. 11. Sjednice upravnog odbora. Kako je već naprijed napomenuto, članstvo je o družtvenom radu obavieštavano preko našeg šumarskog lista tiskanjem zapisnika sjednica upravnog odbora. U minuloj godini odbor je održao 5 sjednica, a zapisnici u cielosti tiskani su u ovim brojevima Hrvatskog šumarskog lista: zapisnik sjednice od 15. rujna 1941. u br. 10. iz 1941., zapisnik sjednice od 8. prosinca 1941. u br. 1. iz 1942., zapisnik sjednice od 22. ožujka 1942. godine u br. 5. iz 1942., zapisnik sjednice od 19. srpnja 1942. u br. 6./7. iz 1942. godine, dok će se zapisnik sjednice od 7. prosinca 1942. godine tiskati zajedno sa zapisnikom ove skupštine. Obzirom, da je izvještaj sadanjeg upravnog odbora o prvoj godini njegovog rada prihvaćen na glavnoj skupštini od 14. rujna 1941. godine, to se u ovom izvještaju iznio samo rad za drugu godinu, pa se skupština moli da primi ovaj izvještaj na znanje i nakon izvještaja družtvenog blagajnika i izvještaja nadzornog odbora odobri dosadanji rad družtvenog odbora. U Zagrebu, 8. prosinca 1942. Tajnik: Ing. Oskar P i š k o r i ć, v. r. Za vrieme čitanja izvještaja družtvenog tajnika ušao je u dvoranu ministar narodnog gospodarstva g. Dr. Ing. Josip B a 1 e n, burno pozdravljen od skupštine. Družtveni predsjednik pozdravlja gosp. ministra te ističe kako nas šumare naročito veseli dolazak g. ministra, koji dobro poznaje naše družtvene prilike, jer je i sam. šumar, a pored toga dugogodišnjim članom družtva, naš suradnik i sadanji urednik »Hrvatskog šumarskog lista«. Nakon pozdrava predsjednika tajnik nastavlja sa svojim izvještajem. Iza pročitanog izvještaja tajnika ustaje ministar g. Dr. ing. Balen te se ponajprije zahvaljuje družtvenom predsjedniku na pozdravnim riečima. U nastavku svog govora g. ministar ukratko je naveo razloge zbog kojih su dokinuta bivša pojedinačna priradna ministarstva (ministarstvo šumarstva i rudarstva, ministarstvo seljačkog gospodarstva, kao i mmistarstvo obrta, veleobrta i trgovine) a osnovano jedno ministarstvo za sve grane priradne djelatnosti. Medjutim, naglašuje g. ministar, ovini sjedinjenjem šumarstvo nije ništa izgubilo, jer mu je osigurana samostalna djelatnost osnutkom Glavnog ravnateljstva za šumarstvo. Dalje je g. ministar naglasio svoje zadovoljstvo a stručnoj spremnosti i marljivom radu hrvatskih šumara, što se očituje naročito u današnje doba kada treba svladavati mnoge poteškoće i zaprieke tako rekuć na svakom koraku. Gospodin ministar je izrazio nadu da će se prilike uskoro poboljšati, pa moli da svi u tom težkom radu i dalje uztraju, te je uvjeren, da će hrvatsko šumarstvo i dalje ići onim putem koji je najbolji i najkorisniji za domovinu. Konačno g. ministar naglašuje, da će svakom njegov rad biti priznat pa od sviju moli da doprinesu što više za napredak i procvat šumarske struke. Govor g. ministra skupština jeburnim pljeskom a u ime skupštinenim riečima zahvalio se gospođinudružtveni predsjednik. Nakon toganastavila je redovnim radom te seraspravu o izvještaju tajnika. popratila na pobudministru skupština prešlo na Rieč dobiva Ing. Miso P a j c koji upravnom odboru stavlja prigovor, da je rlešavanju pitanja deputatnog drva kotarskim šumarima 30. posvetilo premalo pažnje te je to pitanje ostalo sve do danas nerlešeno. Družtveni predsjednik Ing. Abramovl ć u odgovoru Ing. Pajc u kaže: Ne stoji, đa upravni odbor za ovo pitanje nije imao interesa nego iztiče, da je to pitanje pokrenuto, ali da se za sada ne može to pitanje riešavati posebnom uredbom nego će biti riešeno unifi kacijom šumarske službe. Po toj unifikaci, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 33 <-- 33 --> PDF |
nadzorna služba vršila bi se po izvjestiteljima sa strane ravnateljstva šuma te bi prema tome bila samo jedna vrst službenika, a ne kao do sada onih kod uprave državnih šuma i onih kod općih upravnih oblasti. Cielo pitanje izjavljuje predsjednik bit će uskoro riešeno. Nakon toga skupština je izvještaj primila jednoglasno u cielosti. /^ U među vremenu ušao je u dvoranuygosp. Ing. Ivica P r k o v i ć ministar državni ^^ećnik kojega skupština burno pozdravlja i ^kojemu družtveni predsjednik upućuje pozdravne rieči. B) Izvještaj blagajnika: Izvještaj blagajnika glasi: STANJE BLAGAJNE 7. XII. 1942. Gotovina: Kn. b. U blagajni nalazi se gotovog novca 39.440.47 Efekti : ček. rač. kod Poštanske štedionice 22.318.60 Kod Grad. šted. ulonžica br. 114015 87.237.19 „ „ 114016 157.839.82 Kod I. Hrv. šted. ulož. br. 120418 24.294.17 „ 120420 3.904.23 „ 308614 164.33E.29 U efektima ukupno 459.926.30 STANJE ZAKLADE Pripomoćna Kereškenjijeva zaklada Kn. b. Kod Gradske šted. ulož. br. 115265 96.448.69 Kod I. Hrv. šted. ulož. br. 310758 103.082.10 Tri obveznice 7% investicionog zaj ma glaseće na 11.500.— ´ Ukupno 211.030.79 Literarna Borošićeva zaklada Kod Grad. šted. ulož. br. 113788 3.482.07 OSTALI POSLOVI Stanarina : za iznajmljene prostorije u šumarskom domu prema najamnom ugovoru od 1. siječnja 1942. broj ex. 152/1942. zaprimljena je potpunoma. Porez i državni 1 gradski podmireni su do svršetka 1942. godine. Zaključni računi 1941. god. predlažu se t. j . bilanca, obračun primitaka 1 izdataka i stanje imovine god. 1941. Računi su pregledani zajedno sa cielim blagajničkim poslovanjem dne 16. srpnja 1942. po nadzornom odboru i pronađeni u potpunom redu. Izvještaj nadzornog odbora prileži kod zaključnih računa. Temeljem toga moli se za razrješnicu. Zaključni računi kao i izvještaj nadzornog odbora otisnuti su u Hrvatskom šumarskom listu broj 6.-7.-1942. stranica 209., 212. do 215. Izdaci u 19Ii2. godini. Proračuni za ovu godinu sastavljeni su u mjesecu kolovozu, a odobreni u rujnu 1941., kad se nije moglo predvidjeti, da će ciene toliko porasti, pa je uslied toga došlo do prekoračenja koci pojedinih stavaka. Do konca studena o. g. izdano je 416.298.81 Kuna, proračunom je predviđen izdatak za ovu godinu sa 428.500.— Kuna, nu kako se imade ovaj mjesec platiti jošte tisak Hrvatskog šumarskog lista broj 9.—12. i kako je za popravak krova na šumarskom Domu, a koji se je morao izvesti radi sačuvanja zgrade plaćeno oko 14.000 Kuna više nego što je proračunom predviđeno)* to će izdatci ove godine biti veći, 31 nego što je proračunom predviđeno za oko 35.000 Kuna. Primitci do konca mjeseca studenog iznašaju 422.731.58 Kuna 1 to bez svote od 43.700 Kuna, koja je u proračunu primitka za ovu godinu odobrena, da se podigne od glavnice koja je određena za redovite potrebe. U ovom mjesecu imade jošte stići pripomoć od Ministarstva narodnog gospodarstva, članarina, pretplata za Hrvatski šumarski list, to će ta svota iznositi oko 30.—40.000 Kuna. Iz napred navedenog vidljivo je, da ako su veći izdatci, da su i veći primitci, pa da se p& svoj prilici neće trebati podizati novac od glavnice prem je to odobreno. Upravni odbor na sjednici od 8. prosinca 1941., a u skladu po Zakonskoj odredbi državnog ureda za oblikovanje cijena i nadnica povisio je družtvenoj namještenici plaću, za mjesečno 600 Kuna to se stavlja do znanja. Dne 20. listopada 1942. uselio je u šumarski Dom dekanat poljodjelsko-šumarskog fakulteta, kome su ustupljene dvije dvorane šumarskog muzeja u II. katu i to uz mjesečnu najamninu od 3.000 Kuna, pa će i time đružtvo povećati svoj prihod. Predlaže se na odobrenje proračun primitaka i izdataka za god. 1943. koji su otisnuti u Hrv. šum. Listu broj 6.—7. 1942. str. 216 i 217. Kako se ciene još nisu ustalile to se moli, da se dozvoli t. zv. prebacivanja (virmani) u granicama odobrenog proračuna. Članarine do konca studena 1942. unišlo je: od redovitih članova . . Kuna 98.621.25 izvanrednih članova . . 2.020.— pomladak 3.550.— utemeljitelji i dobrotvori 2.400.— Ukupna članarina Kuna 106.591.25 pretplate na Hrv. šumarski list unišlo je Kuna 29.169.35 oglasne pristojbe , 8.009.50 Ukupno Kuna 143.770.10 Uplata članarine odkad istu ubiru ravnateljstva sređuje se sve više, samo je jako slab ođzlv na uplati starog duga članarine. U Zagrebu, 7. prosinca 1942. Blagajnik: Oskar D r e m i 1, s. r. Izvještaj blagajnika skupština jedno glasno prihvaća. III. BAZPRAVA O PRORAČUNU ZA GODINU 1943. Proračun za 1943. godinu skupština prihvaća jednoglasno onako kako je tiskan u Hrvatskom šumarskom listu broj 6.—7. 1942. godine, s time da se u proračunu dozvoljavaju prebacivanja (virmani). Nakon prihvata proračuna predsjednik ing. Abramović izvješćuje skupštinu da je na sjednici upravnog odbora od 7. XII. o. g. zaključeno, predložiti skupštini na prihvat da se od družtvene potrošive glavnice koja iznosi 459.000 Kuna okruglo Izluči svota od 200.000 Kuna, koja bi se izvan prihvaćenog proračuna upotriebila za popunjenje i uređenje knjižnice, kupnju papira i drugih predmeta. Predsjednik po ovom priedlogu otvara raspravu i moli da se donese po tome zaključak. Dr. N. Neidhardt predlaže kupnju papira za šumarski List za cielu godinu. Ing. Stjepan B r i x i misli da se ovdje radi o nepotrošivoj glavnici, te veli da ovu ne bi |