DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Taj broj je zapravo vrlo malen, jer se kod nas uzgaja minimalan broj stablašica. Šu


marskom inženjeru u takovom slučaju ne preostaje drugo nego da potrebne stabla


šce vadi iz mladih sastojina ili da ih dobavi iz inozemstva.


Obzirom na to spomenut ćemo samo najvažnije vrste stablašica, čija nabava nije suviše
teška.
Najčešće dolaze u obzir sliedeće:
Ace r dasycarpu m (srebrolistni javor). Upotrebljava se kod parkiranja radi slikovitog habitusa.
Naraste do 30 m visine. Podesan za slabo pjeskovita tla i duboke položaje.
Ace r platanoide s (javor mliječ). Vrlo podesan za aleje. To je naše domaće drvo, koje dolazi
u bregovitim krajevima. Dosiže visinu do 30 m.


Ace r pseudoplatanu s (bieli ili gorski Javor). Drvo, koje se vrlo mnogo upotrebljava kod
podizanja perivoja i aleja. Ima vrio široku krošnju. Naraste do 35 m visine, te se upotrebljava
u višim položajima.


Ace r tataricu m (žestika). Drvo dosiže visinu od 12 m. Obično raste kao manje grmasto
drvo. Podnosi dim. Imade malu krošnju, te podnosi obrezivanje. Zahtjevi na tlo maleni.


Acer pseudoplatanus atripurpureum (Purpurno crveno gorski javor). Mnogo se
upotrebljava za drvorede na cestama, alejama i kod parkova. Markantna mu je boja donje
strane lista.


Aesculu s hippocastanu m (divlji kesten). Poznato drvo široke i guste krošnje. Mnogo
se upotrebljava za podizanje drvoreda. Pod.aosi jako obrezivanje. Daje vrlo dobar hlad.
Odbacuje u jesen veliku količinu plodova i ljusaka, koje smetaju. Radi toga se radije sade
odlike koje nemaju ploda kao Aesculus carnea ili Aesculus hippocastanum pleniflora.


Ailanthu s glandulos a (žljezdasti pajasen). Raste vrlo brzo. Naraste do 20 m visine.
Traži suha, propustna tla. Imade duboko mesnato korjenje. Podesan za drvorede i u primorskim
krajevima.


Alnu s glutinos a (crna joha). Podnosi vrlo dobro mokra i vlažna tla. Dade se obrezivati.
Upotrebljava ss za drvorede i za prekrivanje nasipa. Naraste do 25 m visine.
Alnu s incan a (biela joha). Raste i na suhim tlima. Ostala svojstva kao kod crne johe.


Betul a pendul a (verrucosa, obična breza). Drvo s prozračnom krošnjom, koja daje malo
sjene. Drvo raste gotovo na svim vrstama tla, te na svim položajima. Ukoliko se želi istaći
bielu boju kore, potrebno je, da se na dobrim tlima zemlji primjesa dovoljno pieska, pošlo
se biela boja kore jače razvija na mršavom tlu. Stablo naraste do 25 m visine.


Betul a lute a (breza žućkaste kore). Raste više piramidalno. Na vlažnom i dobrom tlu postaje
kora sivkasta.
Sve breze moramo presadjivati za vrieme podpunog mirovanja vegetacije t. j . rano u proljeće
i vrlo mlade, inače se teško primaju.


Brussonethia papirifera (dudovac). Naraste do 10 m visine. Krošnja mu je gusta,´
te daje dobar hlad. Zahtjevi na tlo su maleni.. Podnosi obrezivanje. Podesan za drvorede
u Hrv. Primorju.


Castane a vesc a (Pitomi kesten). Vrlo liepo parkovno drvo, koje naraste do 30 m visoko.
Imade duboko korienje te veliku krošnju. Traži vrlo dobro tlo. Uspjeva naročito dobro na
eruptivnim rastvorinama. Raste polagano.


Catalp a specios a (preliepi trubljačac). Stablo daje gusti hlad. Lišće je naročito interesantno,
jer je srcolikog oblika te do 25 cm dugačko. Krošnja je velika, a korjenje duboko.
Cviet naročito miriše. Drvo traži suho i propustno tlo.


Fagus silvatica atripurpurea (crvenolisna bukva). Dade se odlično pojedinačno
upotriebiti. Podnosi dobro obrezivanje. Krošnja je vrlo velika.


Cerci s siliquastru m (Judino drvce). Djeluje vrlo liepo u vrieme cvata. Jasno crveni
cviet nastaje daleko prije listanja. Stablo ima duboko korjenje i malu krošnju. Naraste do
7 m visine. Traži suho tlo.


Celti s australi s (obični koprivić). U primorskim krajevima naraste preko 20 m visine.
U kontinentalnim krajevima je niže. Daje vrlo dobar hlad svojom gustom krošnjom. Interesantno
je lišće, koje je slično koprivi. Traži dobro tlo. Podesna vrsta za drvorede u
Primorju.


Fraxinu s american a (amerikanski jasen). Stvara više jajoliku krošnju. Svojim perastim
lišćem djeluje ugodno. Drvo naraste do 30 m visine. Raste brzo. Krošnja vrlo velika.


I´raxinu & exelsio r (obični ili bieli jasen). Raste ria vlažnom tlu. Podnosi slaba tla kao i
dim. Radi toga je naročito podesan za drvorede kod kolodvora i u industrijskim četvrtima.
Naraste do 30 m.


Fraxinu s ornu s (crni jasen). Naraste do 15 m visine. Podesan za primorske krajeve. Taj
jasen traži suho tlo. Raste polagano.
Gleditschi a triacantho s (trošiljkasti trnovac). Raste dobro i brzo na pjeskovitim tlima.
Krošnja mu je vrlo široka. Traži dobro tlo. Stablo dosegne visinu do 35 m.
Juglan s nigr a (crni orah). Visoko stablo. Traži duboko tlo. Krošnja je prilično uskaokrugla.
Juglan s regi a (obični orah). Podesno drvo za drvorede uz ceste. Drvo je vrlo vriedno. a


osim toga daje koristan plod. Ima veliku krošnju, te daje dobro sjenu. Orah traži toplo,
svježe, duboko i ilovasto-pjeskovito tlo. Radi velike krošnje može se saditi uz široke ceste
na medjusobnu udaljenost do 15,0 m.


Moru s alb a i nigr a (dud). Upotrebljava se za drvorede u ravnicama. Radi plodova, koji
odpadaju, ne preporuča se sadnja crnog duda. Stabla podnose obrezivanje. List koristan
radi uzgoja svilenog prelca.


17