DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 14 <-- 14 --> PDF |
kraških šuma, kao i činjenica, da je njihov pretežni dio obzirom na tlo stalno zaštitnog karaktera, ali su pored toga u izvjesnoj mjeri također utjecali i životni probitci siromašnog žiteljstva, koje u području tih šuma živi, jer se podržavanjem potrajnog izkorištavanja prihoda htjelo ujedno osigurati tamošnjim brojnim šumskim radnicima i vozarima stalnu zaradu. Dakako, da su na sam način sastava ove gospodarske osnove, na propise o načinu njezine provedbe, kao i način kalkulacije etata od bitnog upliva bili današnji suvremeni nazori o uređivanju šuma priebornog karaktera. Ovdje se misli na utjecaj Biolleya i njegove metode uređivanja, koja je u već spomenutim »uputstvima za uređivanje državnih šuma« jasno došla do izražaja. Pri tome se, dakako, nije ta metoda m.ogla primieniti u podpunosti. Zbog ranijih neurednih sječa i prašumskog karaktera nekih sastojina, te nepoznavanja tekućeg prirasta, morao se obračun budućeg prihoda temeljiti samo na osnovu ustanovljene za sječu zrele drvne gromade pazeći pri tom, da intenzitet sječe ne bude prevelik, te da drvna gromada nakon sječe ne padne ispod određenog minimuma. Kako se pak zbog zaprieka tehničke prirode (velike površine gospodarskih jedinica) nisu mogli snimiti prsni promjeri svih stabala iznad 10 cm prs. prom. to se moralo zadovoljiti samo sa izmjerom takovih stabala na primjernim prugama, čija je površina iznašala 6—T´/o od ukupne površine gospodarstvene jedinice. Vriednost tog snimanja za ustanovljenje tekućeg prirasta t. j . godišnjeg etata budućih obhodnjica nije nikakova. Ova će se zadaća moći riešiti samo osnivanjem stalnih pokusnih ploha u sastojinama svih stojbinskih razreda. Da si možemo stvoriti bar približni sud o konačnom rezultatu gospodarenja s ovim šumskim sastojinama tokom prošlih 60 godina, uzporediti ćemo razpoložive podatke o procjenjenim konkretnim drvnim gromadama po ha u vrieme sastava pojedinih gospodarstvenih osnova i rezultat te uzporedbe dovesti u vezu sa drvnom gromadom, koja se na istoj jedinici površine godišnje izkoristila. Kod sastava pojedine gospodarstvene osnove ustanovljene su po ha ove prosječne drvne gromade: Gospodarstvene Procjenjena Srednja Razlika između pojedine prosječne osnove sastavprosječna drvna vriednost i srednje vr4ednosti ljene godine: gromada m´ m´ m" u postotku 1882 293 . +10 + 3.5 1908 269 283 —14 —4.9 1937 287 — 4 —1. O izkorištenim drvnim gromadama za godine 1904.—1908. nema podataka, dok su za ostala vremenska razdoblja sabrani približno točni ovi podatci: Za vrieme od izkorišteno godine m´ 1882. do 1891. 339168 1892. „ 1903. 237826 1909. „ 1918. 150445 1919. „ 1937. 532253 Ukupno za 51 godinu 1,259692 m´´ Na osnovu tih podataka može se zaključiti, da se za vrieme od 1882. do 1937. prosječno godišnje izkorištavalo oko 24.700 m" ili po ha 2,77 m^. U predpostavci, da su procjene drvnih gromada god. 1882. i 1937. izvršene sa približno jednakom točnošću, to se iz činjenice — što je razlika prosječne drvne gromade po ha prve i posljednje procjene minimalna — može zaključiti, da se ;zkorištavao samo prirast. Uzme li se pak, da je taj prirast zaista iznašao samo oko 2,77 m" po ha, onda se ovakovim rezultatom gospodarenja, pogotovo ako uz to uzmemo u obzir i današnje stanje tih sastojina ne možemo zadovoljiti. Održavanjem drvne gromade na stalnoj visini uz tako minimalni prirast nije postignuta svrha gospodarenja. To bi vriedilo i za slučaj kada bi taj prirast u stvari iznašao i 3 do 4 m´ po ha. Ova konstatacija odgovara i konkretnom stanju tih sastojina. Izvoznim putevima bliže sastojine, koje su jače izkorištene imaju — zbog svojih zdravih stabala i mjestimično dobar podmladak — intenzivan prirast, ali taj prirast nije zbog pre 12 |