DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1943 str. 10 <-- 10 --> PDF |
visoke šume, te ne uzimlju u obzir konkretne prilike staništa i prieborni karakter ovih šumskih sastojina, kao ni potežkoće i sporost prirodnog pomlađenja na kraškom terenu. Vehka većina tih šumskih sastojina spadaju među zaštitne, jer se prostiru u visokim planinskim kamenitim položajima na izrazito kraškom tlu. Za ovakova planinska područja visokog krša preborna je šuma, zbog svog nejednoličnog sastava, najodpornija zaštitna šuma, koja čuva tlo i njegovu prirodnu snagu bolje od bilo kojeg drugog načina šumskog uzgoja. U takovim se sastojinama svaka sječa mora provađati oprezno, imajući u vidu u prvom redu šumsko-uzgojne momente kao i zaštitu tla, dok se čisto eksploatacioni imaju uzeti kao drugorazredni. Stoga se kao uzgojni tip buduće šume odabire od autohtonih vrsta t. j . od jele, smreke i bukve sastavljena mješovita visoka šuma priebornog karaktera. Odluku za ovakav način gospodarenja pojačava još i razlog, što se u tim šumama od davnine sjeklo na prieborni način tako, da je i sadanji sastav njihove drvne zalihe gotovo svuda priebornog karaktera. Po novoj gospodarskoj razdiobi razdieljeno je čitavo područje u dvije gospodarske jedinice i to na: gospodarsku jedinicu A sa površinom od 5.581,30 ha i gospodarsku jedinicu B sa površinom od 3.318,73 ha s tim, da se gospodarska jedinica B kasnije priključi novo osnovanoj drž. šumariji u Drežnici. Ovdje će se uzeti, da obje gospodarske jedinice čine jednu gospodarsku cjelinu. Svaka je od tih dviju gospodarskih jedinica podieliena na slivove t. j . gravitaciona područja. Temelj gospodarske razdiobe čine odjeli, koji su površinom znatno manji od ranijih okružja (distrikta). Gospodarska jedinica A razdieliena je u 130 odjela velikih 23 do 113 ha. Ovi odjeli grupirani po slivovima uzeti su kao temeljne, stalne i nepromjenljive jedinice čije se granice u budućnosti ne smiju mienjati. Obratno nego kod ranijih okružja međe tih odjela čine prirodne granice sastojina i staništa, te grebeni i uvale, tek tamo, gdje nije bilo prirodnih granica uzete su kao granice vlake i izvozni putevi, a umjetne linije tek iznimno. Zbiljna se drvna zaliha i njezina struktura ustanovila pomoću 10 i 15 m širokih primjernih pruga, koje su polagane preko čitavih odjela paralelno u razmacima od 200—250 m. Na tim su primjernim prugama izmjerena sva stabla iznad 10 cm prsnog promjera, te u svakom od određenih 5 mjestnih boniteta ustanovljeno oko 150 stabalnih visina i konstruirane visinske krivulje. Uzpoređivanjem ovih visinskih krivulja sa onim koje predstavljaju 5 mjestnih boniteta svrstane su pojedine sastojine u bonitetne razrede. Pomoću oblikovisina obračunata konkretna drvna gromada za obje gospodarstvene jedinice iznaša: 1,377981 m´ (54«/o) bukovine 1,099794 „ (43«/o) jelovine 78804 „ ( 3"/o) smrekovine Ukupno: 2,556579 m^ Prosječna struktura ove drvne gromade, koja nam ujedno daje i vjernu sliku o priebornom karakteru ovih šuma jasno se vidi iz sliedeče skrižaljke prosječnih drvnih gromada po ha: Debljinski razred Gospodarska jedinica A. Gospodarska jedinica B. prsni promjer cm m^´ «/o m´ »/o 10- 22 20 7 17 6 24- 34 41 14 35 12 36- 54 116 40 97 35 56- 80 97 33 101 36 82 i više 17 6 31_ 11 Ukupno 291 100 281 100 Godišnji se etat ustanovio na temelju uputstava za doznaku stabala i određivanje prihoda u priebornim šumama izdanim od bivšeg M. S. pod br. 7040/937. Na osnovu sadašnje drvne gromade i njezine strukture ustanovljene za svaki pojedini odjel određen je grafičkim putem i njegov etat, a |