DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 7 <-- 7 --> PDF |
zatim se tretirao odnos Šumske površine pfema poljodjel skoj p4-^ vrš i n i u pojedinim zemljama. To se pitanje smatra zajedničkim problemom, te ga treba zajednički i rješavati, ali je to ujedno i pitanje šumsko-gospodar&ke politike svake zemlje. Delegat Danske govori o agrarnoj reformi u Danskoj, gdje je jedna trećina šumske površine otpala i upotrebljava se za poljoprivredu. Konačno je Zaključeno, da se u svim predloženim pitanjima sakupi materijal iz svih zemalja i da se ta pitanja obrade za iduće zasjedanje po Dru Moseru. 2. PREDAVANJA. Treći dan zasjedanja t. j . 10. rujna održana su već naprijed navedena predavanja. Radi zanimivosti i aktuelnosti tema predavanja donosim.o sadržaje redom, kako su i održana. Prof. Dr J. Kostler : DRVNE BILANCE ZA SUMSKA PODRUČJA, ZEMLJE I KONTINENTE. Rastuća vrijednost sirovine drva i istovremena pojačana štednja zahtijeva stalno promatranje i ispitivanje izjednačivan]a proizvodnje i potrošnje drva livantitativno i kvalitativno. Za to su najpodesnije sredstvo drvn e bilanc e po d kojima se razumijeva poravnanje količina sirovine drva, koje" se prometnu unutar jednog područja. U drvnoj bilanci važne su dvije strane i to jedna ulazna, koja se obskrbijuje vlastitom proizvodnjom i uvozom, i druga izlazna, koja pokazuje kamo idu količine sirovine drva, dakle obuhvaća potrošnju drva određenog područja i izvoz iz njega. Uspostavi bilance stoje na putu mnoge poteškoće, a bilance imadu vrijednost samo onda, ako su unaprijed poznati izvori pogrješaka. Kako svako šumarsko mišljenje prije svega polazi od stojbinskih prilika, to je razumljivo, da je najbolje postaviti drvne bilance za prikladna područja i jedinstvene prostore. Na primjeru nekih njemačkih područja mogu takve mogućnosti biti ispitane. Na gospodarskom sektoru šumarstva do sada je u statistici misao stoj bine razmjerno slabo došla do izražaja. Pri pretresanju gospodarskih pitanja i ustanovljenju, kako se ona odnose prema pojedinim narodnim gospodarstvima s obzirom na obskrbu sirovinom, mora se prije svega misliti na pojedinačne drvne bilance t. j . bilance pojedinih zemalja. Drvne bilance mogu se postaviti po određenim tipovima, koji se sami od sebe izvode iz pretička i manjka pojedinih zemanja. Na nekim primjerima bit će pretresem dosađanji pokusi postavljanja drvnih bilanci. Sa šumarske strane je pritom važno, da se temeljna misao svake šumske djelatnosti, potrajnost, uzme za podlogu kod primanja drvne proizvodnje. Kako na strani drvne proizvodnje misao potrajnosti odgovara racionalnom gospodarstvu tako i na strani drvne potrošnje treba dobro prosuditi prikladnost upotrebe drva tako, da se može točno upoznati potrebni stupanj štedljive upotrebe te važne sirovine. ´f´ Nejednaka razdioba pošumljenosti preko granica pojedinih zemalja iziskuje postavljanje drvnih bilanca za veća područja nego što to predstavlja većina poje-´ dinih zemalja. Poradi toga dolazi se silom prilika do postavljanja kontmentalnih bilanca ili jedinica velikih prostora. Postavljanje takvih drvnih bilanca vodi natrag šumarsko-stojbinskom problemu, a polazeći sa stanovišta svjetskog gospodarstva bit će uputno ispitati potencijal produkcije sjevernog pojasa četinjača ili velikih šumskih područja tropa. Postavljanje drvnih bilanca izaziva proučavanje pitanja međunarodne šumarske statistike, kojoj u mnogo slučajeva uslijed vođenja iste po nestručnjacima manjkaju temeljni gospodarski prikazi proizvodnjetrošnje drva. Predavanje je bilo popraćeno ovim ilustracijama: 1. Ocjenjivanje kontinentalnih bilanca 1927./29. 2. Karta najvažnijih izvoznih zemalja Eui^ope za 1927./29. i 1937. god. 3. Izvoz i uvoz drva kao indikator kontinentalnih bilanca 1927./29. 4. Drvna bilanca P´inska 1938. i po) 5. Drvna bilanca Danske 1937./38. 6. Količine prometa svjetske trgovine drva 1925.-1938. 279 |